Zbog teške poslovne situacije u kompaniji “Crnogorska plovidba”, resorno ministarstvo i Vlada najavili su preuzimanje dva njihova broda od strane Barske plovidbe, što se trenutno, smatra kao jedino rješenje za spas crnogorske pomorske privrede. Zašto, da li je Barska plovidba spremna za to, kakve će to reperkusije imati po zaposlene i obje kompanije, za Radio Bar i Bar info, razgovarali smo sa izvršnim direktorom Barske plovidbe AD, Borisom Mihailovićem.

RB/BI: Kakav je Vaš, i stav menadžmenta u odnosu na ponuđeno rješenje Vlade i resornog ministarstva o preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe?

Mihailović: Resorno ministarstvo i Barska plovidba, odnosno Crnogorska plovidba, usaglasili su redosljed koraka koji bi trebalo da dovedu do toga. Da li će se to desiti, zavisi od Skupštine akcionara obje kompanije, koje su zakazane za 19. maj i odluka koje će one donijeti. Ugovor o poslovnoj saradnji je na dnevnom redu i iskreno se nadam da će biti odobren, nakon čega ćemo mi otpočeti sa njegovom realizacijom. Mislim da će to donijeti benefite za obje kompanije, a prvenstveno, mnogo će značiti za budućnost pomorskog sektora i pomorske privrede u Crnoj Gori. Crnogorska plovidba trenutno nije u mogućnosti da obezbijedi tekuću likvidnost, zbog nešto lošije ugovorenih brodskih najamnina u proteklom periodu, nisu u mogućnosti da servisiraju osnovne obaveze, a Vlada zbog zakonske regulative i da ne bi ušla u pružanje nezakonite državne pomoći, nije u mogućnosti da interveniše. To znači da je Crnogorska plovidba dovedena u nezavidnu situaciju sa ogromnim dugom iz prethodnog perioda, koji je preko 37 miliona eura. Ovo rješenje je prelazni model, samo zato što je  Barska plovidba trenutno u prednosti zbog bolje likvidnosti i povoljnijih najamnina za svoja dva broda. Imamo i određene resurse koje Crnogorska plovidba nema, i možemo da ih upotrijebimo za podršku i rješavanje problematike Crnogorske plovidbe. Samim tim i da ostvarimo  benefite za sopstvenu kompaniju. Očekujemo i uštede, jer ćemo upravljati sa četiri broda, imaćemo bolje uslove kod svih dobavljača i bolje pregovaračke pozicije kod ugovaranja vozarina. Već u 2026. godini očekujemo značajno bolje finansijske rezultate.  

RB/BI: Da li to znači da se odustalo od dugo najavljivanog objedinjavanje dvije pomorske kompanije?

Mihailović: Jedini model koji je trenutno izvodljiv i zakonit jeste ponuđeni od strane Vlade. Ima više razloga zašto sada nije moguće objedinjavanje. Barska plovidba ima manjinske akcionare, Crnogorska, svu ovu problematiku o kojoj smo govorili, što znači da je to nemoguće u ovoj fazi. Postoji namjera da se manjinski akcionari, eventualno isplate, jer oni će najvjerovatnije biti protiv tog modela, ali moramo imati na umu da je Crnogorska plovidba stoprocentno vlasništvo države i cijela ova priča jeste od državnog interesa i temelji se na odlukama Vlade. Vidjeli smo na konferenciji za medije da su premijer Milojko Spajić i ministar pomorstva Filip Radulović, stali iza ovog rješenja, pa je vrlo diskutabilno ima li mjesta bilo kojoj vrsti bojazni, a sa druge strane, nije dobra situacija ni u Barskoj plovidbi. Mi jesmo likvidni, ali kada je generalno u pitanju finansijsko poslovanje, mogu reći da je ono veoma izazovno.

RB/BI: Da li to znači da je predlog Vlade, u stvari, rješenje i za jednu i za drugu kompaniju?

Mihailović: Ovo je prelazno rješenje koje bi trebalo da vodi do glavnog, odnosno konačnog, koje bi stabilizovalo, ne samo ove dvije kompanije, već našu pomorsku privredu, jer ni Barska, ni Crnogorska plovidba, na način na koji sada funkcionišu, nisu održive u budućnosti. Za Crnogorsku plovidbu je već diskutabilno da li ima modaliteta da se spasi, ali odgovorno tvrdim da ni koncept funkcionisanja Barske plovidbe nije održiv. Siguran sam da ćemo doći u istu ili sličnu situaciju kao Crnogorska plovidba u narednih nekoliko godina. To možemo spriječiti jedino sada preduzimanjem odgovarajućih koraka. Crnogorska plovidba jeste dužna 37 miliona eura, a mi ćemo na kraju imati dug od 15 miliona, što jeste mnogo bolje, ali opet je to visina dugovanja koja će zatvoriti kompaniju.

RB/BI: U vezi sa predlogom Vlade i ministarstva, pojedini mediji su objavili da je Crnogorska plovidba u trogodišnjem periodu 2021 – 2024. pozitivno poslovala, iako je u blokadi računa, a Barska plovidba ne. Doduše, navode da na poslovnom sajtu nisu dostupni podaci za cijeli ovaj period, što dovodi do određene zabune u javnosti. Kako to komentarišete?

Mihailović: Na sajtu su dostupni svi podaci, da li iz tehničkih ili nekih drugih razloga, oni koji su pisali o tome nisu došli do njih,  jer svi naši finansijski iskazi su predati. To diktira zakon, i da nismo to uradili, bili bi opomenuti. Naši bilansi u kvantitativnom smislu, u brojkama su, možda će zvučati čudno, ali potpuno irelevantni, jer oni zavise od trenutnog odnosa euro – dolar na dan sastavljanja bilansa. S obzirom da imamo 26 miliona eura duga prema kineskoj banci, on se kapitalizuje i kvantifikuje, na primjer na dan 31.12. 2024. u odnosu dolar – euro. Negativne kursne razlike prošle godine bile su blizu dva miliona eura i mi smo imali samo zbog iskazivanja duga u dolarima ili eurima za toliko negativnu situaciju. Sada imamo paradoksalnu situaciju da smo na kvartalnom periodu 31. 03. pozitivni, jer se taj odnos u prva tri mjeseca godine promijenio. Imali smo, takođe, situaciju da smo u devetomjesecnom periodu prošle godine bili pozitivni, a na kraju negativni, a kod nas se, u stvarnosti, ništa ne mijenja. Mi imamo fiksne troškove i prihode tokom cijele godine koji su vezani za najamninu. Ako je ugovorimo početkom godine, na svakih petnaest dana ili mjesec je isti prihod, a troškovi mogu da variraju preko jedan posto. To je obrazloženje za naše finansijske bilanse. Crnogorska plovidba ima dug od 37 miliona eura, poslednju ratu je država za njih isplatila u januaru i oni više nemaju duga prema kineskoj banci i nemaju potrebu da kapitalizuju pozitivne i negativne kursne razlike. Samim tim na određeni datum nemaju upisano zaduženje koje mi imamo. Naš prethodni menadžment je ugovorio najamnine od deset i po hiljada dolara, a mi smo u ovoj godini (što ne zavisi od sposobnosti menadžmenta, jednostavno takvo je tržište) ugovorili za 11.500 dolara, što znači da imamo uvećane prihode za osam posto. Imali smo i liniju Bar – Ankona koja nije donijela neke velike prihode, ali smo dobili određene benefite. Ove sezone ćemo imati dodatni prihod od linije Bar – Bari i, naravno, generalno, imamo mnogo bolju finansijsku situaciju od Crnogorske plovidbe, što i jeste nametnulo ovakvo rješenje o kojem govorimo. Likvidni smo, nemamo nikakvih dugovanja, osim prema državi i možemo da pokrijemo operativni dug Crnogorske plovidbe. Da je bilo obratno, vjerovatno bi naši brodovi otišli njima. Situaciju otežava i to što su brodovi Crnogorske plovidbe dva puta bili “hapšeni” u lukama, što se pravazišlo, ali takvo stanje je neodrživo. Ovdje se ne radi o lokal patriotizmu ili nečem drugom, već nužnosti, jer ti su brodovi na ivici da budu maltene izgubljeni za Crnu Goru. Cijela ova aktivnost nema veze sa medijskim napisima. Niko se iz Barske plovidbe ne oglašava, jer nema potrebe ni osnove da se takvi medijski napisi komentarišu, a i ministarstvo se ne oglašava, jer je bezpredmetno komentarisati takve naslove.   

RB/BI: Jedan od tih naslova tiče se i izjave predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, koji se protivi  preuzimanju dva broda Crnogorske plovidbe, kako zbog tradicije pomorstva koju žele da zadrže u tom gradu, tako i zbog toga što, kako je naveo u izjavi za pojedine medije, Barska plovidba nije u stoprocentnom vlasništvu države. Takođe, negoduje i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, koji su predlagali stručnu analizu koja bi pokazala što je najbolje rješenje.

Mihailović: Prije nego što odgovorim na to pitanje, naglasiću da je ovo privremeno, iznuđeno rješenje, koje nema alternativu, da se spasi Crnogorska plovidba, izbjegne hapšenje brodova i aktuelno teško stanje kompanije. Država ne može zakonski da interveniše, a ni Opština Kotor. Brodovi su “hapšeni” dva puta, ukoliko dođe do trećeg zarobljavanja, to će značiti gubitak klase. Niko ne govori o tome kakvo je stanje na tim brodovima, kako su održavani, već se svi osvrću na neke svoje poglede i stavove koji su nerealni. Što se tiče predsjednika Opštine Kotor, mislim da su to politički stavovi, a Udruženje kapetana nije do kraja analiziralo situaciju, i možda, nisu svjesni  koliko je ozbiljna. Neću reći da “gori”, već da je izgorjelo sve, metaforički rečeno, jer dublje stvari se kriju iza svega. Brodovi Barske plovidbe su za 30 posto kvaliteniji nego Crnogorske plovidbe. Hoće li se zapitati neko što se dešavalo u prethodnom periodu i kakvi su i u kakvom stanju brodovi Crnogorske plovidbe, kako se njima upravljalo. Nije jednostavno, sve treba sagledati i zapitati se da li brodovi Crnogorske plovidbe, zbog nosivosti, veće potrošnje goriva, mogu biti izdati po istoj cijeni kao naši. Mi smo operativno spremni za preuzimanje brodova, uspjeli smo da našu kompaniju zadržimo likvidnom, plate naših pomoraca su za 20 posto niže nego u Crnogorskoj plovidbi, a naši brodovi isto plove kao njihovi. Mi nemamo strane mornare, sva posada je naša. Kada ih preuzmemo, vjerujem da ćemo već u narednih pola godine pokazati da je to bilo opravdano, a naravno da ćemo prilikom prihvata,  tačno definisati u kakvom stanju su brodovi došli kod nas.

RB/BI:  Da li su vaša dva broda u funkciji, da li su remontovana, je li vas rekonstrukcija usporila, zaustavila prihode i povećala troškove? Kazali ste da ste zadovoljni trenutnim vozarinama, vraćate li redovno kredit kineskoj EXIM banci, i kakva je u tom smislu budućnost Barske plovidbe?

Mihailović: Ja sam  na čelu kompanije od 1. jula prošle godine, Odbor direktora od marta, mi smo došli u najgorem mogućem trenutku, jer prva odluka koju smo donijeli jeste ona koja se tiče remonta brodopva. To znači stopiranje prihoda cijeli mjesec i izdvajanje milion eura za opravku, odnosno ukupno nas je koštala više od tri miliona eura. Servisirali smo posao rekonstrukcije iz sopstvenih sredstava. Odmah nakon servisa iznajmljeni su renomiranoj kompaniji “NORDEN” i mogu reći za svoje godine, oba broda su u optimalnom stanju, veoma smo zadovoljni i time i najamninama.

RB/BI: Da li ste mogli redovno da vraćate rate kredita kineskoj banci?

Mihailović: Nismo bili u mogućnosti da vraćamo rate zbog remonta i ulaganja u brodove, učinila je to država  plativši oko tri miliona dugovanja, znači i julsku i januarsku ratu. Isto tako je platila rate i Crnogorskoj plovidbi, koja nije imala ove izdatke, ali je dužna još milion eura. Mi imamo milion eura koje ćemo u narednom periodu investirati u svrhu rješavanja problema Crnogorske plovidbe. Naglasiću da ne želim da spočitavam ništa menadžmentu Crnogorske plovidbe, sada je takva situacija prouzrokovana sa više faktora i samo trenutno smo mi, da tako kažem, u prilici da spašavamo njih, a ne oni nas. Država ima, da to plastično objasnim, jedan veliki problem, a to je Crnogorska plovidba, i jedan manji – Barska plovidba, ali koji će, takođe, biti sve veći. U ovom trenutku, Barska plovidba postaje dio rješenja, jer Crnogorska plovidba nije dužna samo 37 miliona, već se svakog dana na tu cifru dodaje kamata. Međutim, ona ima i dva broda koji imaju vrijednost, i tu supstancu država ne treba da izgubi. Svi zaposleni će i nakon sprovođenja ovog rješenja, nastaviti da rade u Crnogorskoj plovidbi, sa istom platom i većom. Niko neće ostati bez posla, jer potreba tih brodova zahtijeva administraciju i dalji rad, naravno, optimizacija će biti sprovedena u narednom periodu. Pretpostavljam da su to sve profesionalci, svi mornari će ploviti, i to tako da će bolje čuvati brodove, nema pehova i havarija koje su se do sada dešavali jer to nećemo dozvoliti kada preuzmemo brodove. Stanje u trenutku kada bi trebalo da preuzmemo brodove, jeste alarmantno. Nisu ni zaposleni u Barskoj plovidbi sretni što će sada imati više posla za istu platu, ali se ne bunimo, ne reagujemo, ne žalimo se, nego je prioritet da se spašava, sada Crnogorska plovidaba, ali i Barskoj će za pet godina biti potrebno isto, ukoliko ne kupimo nove brodove. Dakle, intencija je stabilizovati obje kompanije i ući u kupovinu novih  brodova, jer u protivnom, nijedna kompanija nema budućnost. Kupovina novih brodova može da se obezbijedi bez državne garancije, jer sa ova četiri broda, iz resursa koje imamo, treba da omogućimo kupovinu dva nova broda, koji bi podmladili flotu i obezbijedili dugoročnije trajanje kompanija i njihov rad. Sve ovo što sada radimo jeste sa tim ciljem, jer ni jedna ni druga kompanija, nisu održive na duži rok. Jedna je dužna više, jedna manje, obje su dužne, a nijedna ni druga ne mogu vratiti ta dugovanja. Crnogorska plovidba nikako, mi teoretski možemo, još nije toliko loša situacija, ali bez više brodova i drugačije poslovne politike, vrlo brzo ćemo i mi doći u istu, bezizlaznu situaciju. Mislim da je ovo rješenje “zadnji voz”, ako je uopšte moguće ukrcati se na njega. Mi ćemo sve učiniti i pokušati. Ponoviću, ovo je prelazno, a ne konačno rješenje, na dobrobit crnogorske pomorske privrede, koje vodi trajnoj stabilizaciji u ovoj privrednoj grani.