Brojni su i ambiciozni planovi Barske plovidbe za 2025. godinu, a menadžment kompanije je decidan – ne i nerealni. Prva novina biće ponovno uspostavljanje linije Bar – Bari koja će funkcionisati od kraja juna do kraja septembra. Na ovoj relaciji saobraćaće brod „Dalmacija“ hrvatske kompanije „Jadrolinija“ kapaciteta 800 putnika i 230 automobila.
Predsjednik Odbora direktora Ćazim Alković objašnjava da će brod ploviti isključivo danju jer nema kabina, ali i to ima svojevrstan šarm i može, upravo zbog te neobičnosti i brojnih interesantnih sadržaja, biti vrlo dopadljivo.
„Siguran sam da će putnici uživati jer brod raspolaže sa dva izvanredna restorana, na krmi se nalazi atraktivan gril, a nećemo pretjerati ni ako ga nazovemo ‘malim kruzerom’. Namjera je da se na njega do sljedeće godine vrate kabine, pa će i plan plovidbe biti drugačiji. Za sada će iz Barija polaziti utorkom u 11 sati, a iz Bara ka Italiji u srijedu u istom terminu“, najavljuje Alković.
Predviđeno je da, ukoliko bude interesovanja „Dalmacija“ na relaciji Bar – Bari saobraća dva puta sedmično tokom jula i avgusta, ali i da se taj red plovidbe ustanovi i za jun i septembar.
„Nastojaćemo da liniju Bar – Bari aktiviramo u što je moguće većoj mjeri, pa očekujemo da ćemo od septembra vratiti i školske ekskurzije, koje su svojevremeno bile vrlo popularna praksa. Radićemo na povećanju polazaka i proširenju vremenskog perioda u okviru kojeg će brod saobraćati. Ovaj plan ćemo pokušati da razradimo do marta. Linija je od 2017. godine funkcionisala u saradnji sa ‘Jadrolinijom’ ali, nikad do sada, nije ugovorena već u periodu prije Nove godine. Opšte je poznato da gro prihoda Barska plovidba ubira od teretnog saobraćaja, pa je jasno da se za ovu liniju zalažemo, prvenstveno, sa opštedruštvenog aspekta. Smatrali smo obavezom da upravo mi budemo inicijatori njenog ponovnog pokretanja, ne čekajući na inicijativu Vlade ili Ministarstva. Zadovoljni smo što smo je već za naredno ljeto ‘oživjeli’ isključivo zahvaljujući direktnoj komunikaciji sa partnerima i očekujemo da će naići na mnogo veće interesovanje od linije Bar – Ankona“, naglašava izvršni direktor kompanije Boris Mihajlović, objašnjavajući da Barskoj plovidbi, s obzirom da su bili samo agenti, finansijski momenat od prodaje karata nije bio značajan.
Namjera je da se, iako finansijska isplativost ne postoji, ponovo aktivira linija Bar – Ankona pri čemu, kako ističu iz menadžmenta Barske plovidbe, ulogu igraju značaj povezanosti sa Italijom i „viši interes“.
„Na sajmu u Riminiju, gdje smo i pregovarali sa ‘Jadrolinijom’ agencija ‘Adria Ferries’ je, iako još nismo ništa dogovorili, na svom štandu i flajerima predstavila da će ova linija funkcionisati“, otkriva Mihajlović.
Objasnio je da hrvatski partneri „mogu da prihvate da linija na relaciji Dubrovnik – Bari bude nerentabilna zbog interesa svoje države, ali da Hrvatsku ‘guraju’ u minus zbog Crne Gore koja im je u turističkom smislu konkurencija, nema rezona“.
„’Jadrolinija’ bi to, kao kompanija, mogla prevazići kada bi na brodu postojale kabine. One su ključna stavka iz razloga jer je karta, koliko god da košta, opterećena taksama i ostalim nametima, a ako prodate i kabinu, ona iziskuje svega dva eura dodatnih troškova za čišćenje“, precizan je direktor Barske plovidbe, koji je najavio da će u februaru kompanija otpočeti intenzivnu kampanju na promovisanju ove linije.
Govoreći o neriješenim poslovnim barijerama koje je Barska plovidba prenijela u narednu godinu i planu za njihovo rješavanje, Mihajlović je ustvrdio da su dijelom u pitanju „naslijeđeni izazovi“, te da koncept funkcionisanja kompanije generiše njenu finansijsku izloženost prema kineskoj ‘Exim’ banci prema kojoj su kreditno zaduženi, a ubiranje sredstava u najvećoj mjeri zavisi od eksternih faktora i kretanja na tržištu na koje, decidan je „Barska plovidba ne može da utiče“.
„Iskoristivši povoljan tržišni momenat, ugovorili smo prosječne vozarine za narednu godinu u nivou od 11.500 dolara dnevno po brodu. U godini na izmaku one su bile ugovorene na 10.500 dolara, tako da je povećanje od 1.000 dolara dnevno po brodu omogućilo i fleksibilniji odnos u pregovorima sa Sindikatom, imajući u vidu da smo obezbijedili stabilan izvor prihoda za narednu godinu. Priličan izdatak ticao se i rezervisanja preko tri miliona eura za velike remonte, od kojih su se oba desila u posljednjih pola godine. To je bio razlog zbog čega nismo uspjeli da obezbijedimo sredstva za ratu kredita, ali već za narednu, koja će u julu prispjeti na naplatu, imamo realan plan kako da prikupimo novac. Sljedeće dvije rate ćemo, uvjeren sam, moći da isplatimo zbog toga što smo iskoristili povoljan momenat za ugovaranje vozarine“, potencira Mihajlović, uz komenatar da su bazične, za budućnost firme krucijalne stvari „postavljene na stabilne noge“.
U slučaju da, kako plastično objašnjava, u narednom periodu poslovanje kompanije sa finansijskog aspekta bude ugroženo, posjeduju kvalitetan Kolektivni ugovor po osnovu kojeg su u mogućnosti da se rasterete određenih troškova i izdrže blaže “gibanje“ na svjetskom tržištu.
U vezi sa finansijskim segmentom poslovanja, za Barsku plovidbu su, kako objašnjava izvršni direktor, ključne stavke po bilansima kursne razlike.
„Poslovanje je, u operativnom smislu, znatno bolje nego prethodne godine. Učinak se definiše shodno kursnoj razlici između eura i dolara na dan 31. decembar, jer su naša zaduženja u dolarima, a obračun naših bilansa u eurima. Ta razlika u samo jednom danu može biti milion u plusu ili minusu. Kakav će biti finansijski rezultat, zavisi od toga kako će naš preostali dug od 23 miliona dolara biti iskazan, s obzirom da bilo koja varijacija u kursnoj razlici može prikazati 100 hiljada ili milion dolara razlike. Što se poslovanja tiče, svi parametri su unaprijeđeni“, tvrdi Mihajlović.
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sa eventualnim spajanjem Barske i Crnogorske plovidbe, odnosno definisanjem statusa dvije kompanije, podsjetio je da, na inicijativu Ministarstva, treba da bude urađena analiza koja će pokazati šta je za obje u perspektivi najučinkovitije. Obaveza je da se tokom januara odredi relevantni partner u projektu koji će uraditi procjenu.
„Strategija na kojoj treba da počiva značajan segment pomorske privrede nije tek samostalno funkcionisanje kompanije ili njihovo spajanje, već je to kupovina novih brodova. Kupovina starih brodova nije rješenje, jer oni već za nekoliko godina neće biti konkurentni na tržištu, a ovaj sektor će se, što se kaže, ‘na rate’ ugasiti. Isključivo proširenjem flote je moguće iznaći model za razvoj crnogorske pomorske privrede“, kategoričan je Mihajlović.
