Danas je 28. jun.
1914. GODINE:
U atentatu u Sarajevu, pripadnik organizacije “Mlada Bosna” Gavrilo Princip je ubio austrougarskog nadvojvodu, prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu vojvotkinju Sofiju. Atentat je ubrzao krizu koja je dovela do austrougarske objave rata Srbiji i početka Prvog svjetskog rata.
Na putu po Italiji i Francuskoj, kralja Nikolu je zatekla vijest o ubistvu prijestolonasljednika Ferdinanda, pa je odmah krenuo natrag u Crnu Goru, brodom iz Trsta. Stigao je u Bar oko 11 sati noću, i rano ujutro pošao za Cetinje. Smatra se da je tada posljednji put boravio u svom dvorcu na Topolici. Naredio je petnaestodnevnu žalost zbog ubistva Ferdinanda, a nadbiskup barski dr Nikola Dobrečić je, uz prisustvo mjesnih vlasti, služio misu za pomen žrtvama atentata. Liturgije sa istim povodom služene su i u pravoslavnim crkvama. Bio je to, smatraju istoričari, jedan od načina kojim je kralj Nikola pokušao da izbjegne sukob jer je država bila iscrpljena prethodno vođenim sukobima. No, i pored toga, Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla odmah po njegovom objavljivanju, na strani Srbije i saveznika.
***

1938. GODINE:
List “Zetski glasnik” je objavio da su barski Sokoli otputovali za Prag, na X Sveslovenski slet.
Sokolska organizacija, organizovana u skoro svakom većem gradu Jugoslavije, imala je za cilj podizanje fizičke spremnosti mladih, ali i stvaranje ideološke potke za sprovođenje nacionalne ideje slovenstva, kasnije unitarnog karađorđevićevskog jugoslovenstva. Tokom 1936. u Bar je stigla osveštana sokolska zastava koju je poklonio predsjednik kraljevske Vlade Milan Stojadinović, godinu kasnije Sokolsko društvo Bar je odlikovano Ordenom Svetog Save V reda, pa je bilo i očekivano da će delegacija mladih Barana biti dio skupine koja je jugoslovenske Sokole predstavljala u Pragu.
***
1953. GODINE:
Atletski savez Crne Gore organizovao je u Titogradu tromeč gradskih reprezentacija Titograda, Nikšića i Bara.
Od Barana, prvi na 100 metara i u skoku udalj bio je Nikola Šaranović, prvi u skoku s motkom Ilija Šoškić, a drugi na 400 metara Lazar Krculović. U ekipnom plasmanu Bar je bio drugi, iza Titograda, a ispred Nikšića.
