Barski kalendar

Barski kalendar, 30. septembar

Povezano:

Barski kalendar, 29. septembar

Barski kalendar, 28. septembar

Barski kalendar, 27. septembar

Autor: Željko Milović

Danas je 30. septembar, 273. dan u godini, do kraja 2026. ostala su 92 dana.

1687. Tokom vojnih operacija u Morejskom ratu, nakon napada sa više strana mletačke i crnogorske vojske i hajdučkih odreda na Herceg Novi, osmanska posada počela da napušta svoje do tada jedino uporište u Boki, u ovim borbama istakli su se crnogorski i dalmatinski uskoci

1920. Umro Mitrofan Ban, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve i reformator crkve u Crnoj Gori; u njegovo vrijeme ustanovljen Sinod Crnogorske mitropolije i doneseni Ustav Svetog sinoda, Ustav pravoslavnih konzistorija u Knjaževini Crnoj Gori i Zakon o parohijskom sveštenstvu; tokom egzila kralja Nikole prihvatio ujedinjenje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve sa Beogradskom i Karlovačkom mitropolijom u jedinstvenu Srpsku pravoslavnu crkvu

1927. Rođen Milorad Milo Đukanović, poznati TV i filmski režiser; pored ostalog, snimio seriju “Kamionidžije” i filomove “Muškarci”, “Paja i Jare”, “Da ne bude kasno”, “Ne diraj u sreću”, “Inspektor”…

1997. Odlukom Vlade Crne Gore, na Cetinju osnovan Fakultet dramskih umjetnosti, izrastao iz Odsjeka za glumu koji je djelovao u sastavu Fakulteta likovnih umjetnosti

1959. GODINE:

U Baru je otpočeo trodnevni Prvi festival tamburaških orkestara Crne Gore, u čast 40 godina SKJ i SKOJ-a.

Organizatori su bili Kulturno-prosvjetni savez Crne Gore i Savez muzičkih društava Crne Gore, a učestvovala su četiri orkestra i jedan kvintet. U ime domaćina festival je otvorio predsjednik Kulturno-prosvjetnog saveza Nikola Janić. Dvije prve nagrade su dobili Pionirski tamburaški orkestar sa Cetinja i Tamburaški orkestar „Vuk Karadžić“ pri Učiteljskoj školi u Nikšiću. Treći je bio Tamburaški orkestar KUD „Nikola Bilafer“ iz Stoliva, a četvrti Tamburaški orkestar KUD „Budo tomović“ iz Titograda. Gost Festivala bio je Tamburaški orkestar „Pivovara“ iz Zagreba.

***

1980. GODINE:

Do tada najveći brod, ploveća grdosija – kako su ga zvali, malezijski „Bunga Mawar“, uplovio je u barsku luku.

Bio je dugačak 295, a širok 47 metara, dopremio je više od 80.000 tona gvožda za Željezaru Smeredevo. Vrlo delikatnu operaciju uvođenja broda kroz barsku luku do gatova izveo je Nikola Čejović, pilot u barskoj Luci, a tri remorkera splitskog „Brodospasa“ pomagala su u tome.

1989. GODINE:

Posmrtni ostaci kralja Nikole, kraljice Milene i princeza Vjere i Ksenije, stigli su u barsku luku, na teritoriju Crne Gore.

Dovezao ih je italijanski ratni brod “San Marko”, a kovčeg sa kraljevim posmrtnim ostacima bio je prekriven zastavom sa Vučjeg dola. Među desetak hiljada prisutnih bio je kraljev unuk – Nikola II Petrović Njegoš sa porodicom, članovi italijanske kraljevske porodice Savoja, kao i sinovi kraljeve kćeri Milice – Nikolaj i Dimitrij Romanov, a od Karađorđevića, princeza Jelisaveta, te Linda i Katarina. Ceremoniji u Baru, od crnogorskih zvaničnika, prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Skupštine SRCG Dragan Radonjić i Ivan Brajović, kao i predsjednik SSRN i republičkog Izvršnog vijeća Branislav Kovačević i Radoje Kontić. Bina je bila postavljena na platou marine, a govorio je član Predsjedništva SRCG dr Ljubiša Stanković. Nakon oficijelnog programa, kovčezi su ukrcani na vojne kamione, i praćeni neviđenim mjerama obezbjeđenja, preko Kufina napustili barsku opštinu. Čitavim putem ka Cetinju, duž magistrale je bilo ljudi koji su došli da odaju poštu negdašnjem kralju.

***

2021. GODINE:

Pod okriljem Caritasa Barske nadbiskupije, u sklopu programa EU i CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, svečano je otvoren renovirani i licencirani Dnevni centar za starija lica.

Svečano su ga otvorili u ime Ministarstva ekonomskog razvoja Ljulja Dušaj, zatim predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i nadbiskup barski Rok Đonlješaj. Dnevni centar je zamišljen kao mjesto u kome će se sprovoditi sistemska briga o starijim osobama u domenu socijalne zaštite.

Podijeli na društvenim mrežama