Barski kalendar

Barski kalendar, 7. jul

Povezano:

Barski kalendar, 20. avgust

Barski kalendar, 19. avgust

Barski kalendar, 18. avgust

Autor: Željko Milović

Danas je 7. jul, 188. dan u godini, do kraja 2026. ostalo je 177 dana.

1469. Gospodar Zete Ivan Crnojević, nakon smrti prve žene Gojsave, kćerke Đorđa Arijanita Komnina, arbanaškog velikaša, postao je zet Kosača, bosanske velikaške porodice u čijem je zatočeništvu proveo oko 10 godina; oženio je Maru, kćerku Stjepana Vukčića Kosače

1891. Svečano otvoren put Rijeka Crnojevića – Podgorica, dužine 30 kilometara, građen godinu i po dana isključivo ručno

1906. U Crnoj Gori izašao Zakon o izborima narodnih poslanika za Narodnu skupštinu koja je, po Ustavu, sazivana svake godine na Lučindan

1991. Usvojena Brionska deklaracija o mirnom rješenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFRJ obavezala da povuče JNA iz Slovenije, a Vlada Slovenije da demobiliše svoje vojne jedinice, na tri mjeseca suspendovane su odluke o nezavisnosti Slovenije i Hrvatske i prihvaćena odluka da u te dvije bivše republike SFRJ dođu posmatrači Evropske zajednice

1992. Osnovana Socijaldemokratska partija reformista Crne Gore – objedinila je Partiju socijalista Crne Gore i Savez reformista Crnogorskog primorja , a kasnije su se pridružile i Nezavisna organizacija komunista iz Bara, te Stranka nacionalne ravnopravnosti Plava

2007. Crnogorski olimpijski komtet primljen u punopravno članstvo Međunarodnog olimpijskog komiteta

1909. GODINE:

U barsku luku je iz Odese stigao veliki parobrod Ruske dobrovoljne flote „Peterburg“ sa ratnim materijalom, uz oduševljenje građanstva.

Iskrcavanju je prisustvovao ministar vojni Crne Gore, brigadir Mitar Martinović, a u ime Rusije dragocjeni tovar je predao komandant broda Ščeglovski. Okupljeni narod je obojicu na rukama nosio do službene zgrade, uz klicanje ruskom caru i knjazu Nikoli. Slavlje povodom dolaska parobroda sa oružjem proteglo se do kasno u noć.

***

1911. GODINE:

Osnovana je Prva narodna muzika u Baru, prva građanska muzika Crne Gore.

Imala je veliku podršku građana, o čemu svjedoče brojni dobrovoljni prilozi Barana sve tri vjere, a najveću finansijsku potporu dobila je prvih mjeseci rada od vojnih struktura. Pokroviteljka Prve narodne muzike u Baru bila je knjaginja Milica, žena prijestolonasljednika Danila. Prva narodna muzika je u borbama za Skadar 1912. u punom sastavu prešla u vojnu formaciju i na položajima bodrila ratnike u ratnim operacijama. Po osvajanju ovog grada, prošla je njegovim ulicama i svirala crnogorsku himnu.

***

1929. GODINE:

List „Slobodna misao“ je objavio da je poznati srpski naučnik, nastanjen u SAD, Mihailo Pupin priložio 5000 dinara za izgradnju Narodnog doma Aleksandrovo u Starom Baru, što je za to vrijeme bila izuzetno velika svota novaca.

Sekretar Uprave Doma Petar Klisić uvrsio je Pupina u red dobrotvora ove ustanove, smatrajući, kako je rečeno, „za svetu dužnost da i ovim putem izrazi punu zahvalnost na patriotskom radu i zauzimanju“. Narodni dom, nazvan po kralju Aleksandru Karađorđeviću, zamišljen je kao mjesto gdje bi se građanstvo moglo skupljati, razgovarati, držati zborove, koncerte, pozorišne predsatve i sokolske vježbe. Putem dobrovoljnih priloga skupljena je znatna količina novca, ali najavljeno polaganje kamena temeljca palate decembra 1933. godine nikada nije sprovedeno.

***

1947. GODINE:

U Baru je održana Skupština Sreskog odbora Društva za kulturnu saradnju Crne Gore i SSSR.

Nakon predavanja Vasilija Lukića o značaju postojanja ovog Društva, izabrano je novo rukovodstvo. Umjesto Boža Mitrovića predsjednik je postao Nikola Lekić, potpredsjednici su bili Petar Vukčević i Milan Tomić, sekretar Vasilije Lukić, a blagajnik Josip Kostić.

***

2009. GODINE

Otvoren je Centar za elektronski nadzor državne granice na moru, smješten u prostorijama Ispostave granične pomorske policije na Gatu V Luke Bar.

Centar je otvorio direktor Uprave policije Veselin Veljović. Sistem radara i elektronskih senzora, lociranih na dvije mobilne i u stacionarnim stanicama elektronskog nadzora na Obosniku, Crnom rtu, Fraskanjelu, Stegvašu i Božaju, kao i na patrolnim brodovima, pokrivao je sva zbivanja na tzv. “plavim granicama” države, od Otranta do Prevlake, i od Božaja preko Skadarskog jezera čitavim tokom rijeke Bojane do njenog ušća u more.

Podijeli na društvenim mrežama