Gošća u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ na programu Radio Bara, bila je projekt menadžerka Biznis Start ap Centra, Vesna Markoč. U razgovoru sa Vjerom Knežević Vučićević govorila je o brojnim, uspješno realizovanim projektima, saradnji sa institucijama, planovima koji će obilježiti naredni period…
RB/BI: Biznis Start ap Centar je postao jedan od prepoznatljivih partnera u realizaciji projekata koji podrazumijevaju regionalnu saradnju. Prošle sedmice sam sa koordinatorom Karitasa za Crnu Goru, Markom Đelovićem u studiju Radio Bara razgovarala o novom, zanimljivom projektu pod nazivom „Your job – potpora zapošljavanja mladih u prekograničnom području Bosna i Hercegovina/Crna Gora“. Zamoliću vas da iz Vaše vizure upoznate slušaoce zbog čega je značajan i podsjetite na proceduru i rok za podnošenje prijave zainteresovanih.
Markoč: Da, projekat je značajan jer pruža podršku preduzetničkim inicijativama mladih. U saradnji sa Caritasom Barske nadbiskupije, predložili smo mlade ljude iz Crne Gore koji imaju biznis ideju ili već razvijen start up, za učešće na dvodnevnoj obuci o preduzetništvu u Sarajevu. Ova obuka je realizovana sredinom februara i odabrano je šestoro mladih. Među njima je i naša sugrađanka, Ajla Jadadić sa svojim start – up biznisom, „A&E nekretnine“. Učesnici obuke su ostvarili pravo da na osnovu stečenih znanja razrade svoj biznis plan i apliciraju njime za podršku mentora i za grant u iznos od 5000 eura za razvoj biznisa. Ova faza je još uvijek u toku, tako da još nema rezultata. Tokom godine biće raspisan još jedan konkurs na koji se i ostali mladi mogu prijaviti sa svojim biznis idejama.
RB/BI: Značajna je podrška koju Biznis centar višestruko korisnim projektima organizuje za teže zapošljiva lica. Jasno je koji je osnovni cilj, a ono što bi valjalo objasniti je na koji način do njega dolazite, jeste li zadovoljni interesovanjem i, naposljetku, sprovođenjem u praksi?
Markoč: Bez saradnje sa Zavodom za zapošljavanje svakako ne bi bilo moguće kvalitetno realizovati ovakve projekte. Uslov za učešće, odnosno uključivanje teže zapošljivih lica, je da se nalaze na evidenciji Zavoda i da su prošla određenu evaluaciju kada su u pitanju vještine i sposobnosti kojima se mogu pojaviti na tržištu rada. Do sada smo, kroz nekoliko projekata, koje je finansirao Zavod za zapošljavanje, doprinijeli zapošljavanju 14 osoba sa invaliditetom iz lokalne zajednice. Naravno, puno je veća cifra osoba s invaliditetom koje su kroz naše projekte prošle motivacione radionice i treninge, i time ojačali samopouzdanje i kapacitete, pa se sve više uključuju u društvene i ekonomske tokove.
Osim osoba sa invaliditetom, nekoliko naših projekata je do sada bilo adresirano i na druge teže zapošljive kategorije, kao što su dugoročno nezaposlene žene i žene iz udaljenih ruralnih oblasti. Sa ovakvom ciljnom grupom smo radili u Ulcinju, na Cetinju, u Ostrosu… Na Cetinju i u Ostrosu smo uspjeli da ove žene udružimo i osnujemo im nevladine organizacije, kroz koje su mogle da djeluju i organizovano nastupaju na sajmovima ručnih radinosti, budući da je većina njih vješta s rukotvorinama.
RB/BI: Biznis Start ap Centar je sredinom prošle godine, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, organizovao realizaciju projekta „Obuke za nova zanimanja i zapošljavanje osoba sa invaliditetim“. Koji je bio osnovni cilj te aktivnosti?
Markoč: Cilj je bio pripremiti osobe s invaliditetom za tržište rada. U projekat je bilo uključeno deset osoba s invaliditetom, kojima smo organizovali obuke i mentorsku podršku. Dio ciljne grupe je, kroz obuke pružene od strane licenciranog izvođača za obrazovanje odraslih, dobio sertifikat za digitalni marketing, neki su prošli obuku i dobili sertifikat za računovodstvenog tehničara, a bilo je i onih koji su savladali osnove računara. Namjera je bila da se šestoro, od ukupno deset osoba, privremeno zaposli na period od pet mjeseci, a da se dvoje njih, po okončanju projekta, i trajno zaposli. Ovaj cilj je premašen, jer su poslodavci po završetku projekta ugovor produžili za tri osobe iz ove ciljne grupe, dok je jedna pokrenula sopstveni biznis.
RB/BI: Nakon toga ste krajem prošle godine organizovali seminar za poslodavce, kada su učesnicima predočene uspješne priče osoba sa invaliditetom koje su započele sopstveni biznis. Kakve su bile povratne informacije i da li su barski privrednici spremni da šansu daju i ovoj ranjivoj kategoriji?
Markoč: Seminar, ili bilo koja druga vrsta ovako direktnog i grupnog suočavanja osoba s invaliditetom i poslodavaca, je dobra prilika da se podigne svijest poslodavaca da je veliki broj osoba s invaliditetom, ustvari, radno sposobno i da se, uz adekvatne obuke, mogu uklopiti u radnu sredinu i kvalitetno obavljati određene poslove. Na drugoj strani, subvencije koje poslodavci dobijaju u isplaćivanju zarada i prilagođavanju radnog mjesta u slučaju zapošljavanja osoba s invaliditetom, uopšte nisu beznačajne. Tako da su barski poslodavci, polaznici seminara, uglavnom pokazali interesovanje da zaposle OSI sa adekvatnim znanjima.
RB/BI: Mladi se, takođe, nalaze u fokusu vaših aktivnosti. Osim projekta o kome smo govorili na početku razgovora, na koji način još izlazite u susret toj populaciji, kakve obuke i treninge organizujete?
Markoč: Puno naših projekata je usmjereno na podsticanje razvoja preduzetništva kod naših mladih sugrađana i to smatramo velikim doprinosom, jer preduzetnički duh treba razvijati u ranim godinama.
Kroz ove projekte smo, uglavnom, sprovodili takmičenje u biznis idejama i biznis praksu za mlade (koja je posebno važna kao prvi susret mladog čovjeka sa realnim tržištem). U ovom kontekstu moram da pomenem i naše srednje škole, posebno Srednju ekonomsku školu sa kojom imamo dugogodišnju saradnju. Ne zanemarujemo naravno, ni Srednju stručnu školu, jer, zaista prepoznaju značaj uključivanja učenika u naše aktivnosti i puno nam pomažu u promovisanju aktivnosti kod mladih.
Dalje, treninzi koje organizujemo se uglavnom tiču sticanja i usavršavanja znanja o pokretanju i vođenju poslovanja. Dakle, nastojimo da pružimo minimum osnovnih znanja i unaprjeđenje vještina za pokretanje biznisa, razvoj biznis plana, upravljanje finansijama, razvoj marketing plana i marketinških performansi, posebno u oblasti nezaobilaznog digitalnog marketinga. Imamo puno razvijenih modula treninga i veliku bazu predavača koji su stručni u ovim oblastima. U posljednje vrijeme smo se više fokusirali na razvoj digitalnih kompetencija kod mladih ljudi, što je imperativ za savremeno tržište rada. Upravo iz tog razloga je sve više treninga usmjereno na razvoj IT vještina.
Od ove godine smo i nosilac franšize Kliker It Centra za djecu. U pitanju je franšiza koja razvija IT vještine od najranijeg uzrasta. Za početak nudimo pet kurseva o programiranju za djecu uzrasta od drugog razreda osnovne, do drugog razreda srednje škole. Iako se ovi kursevi plaćaju, jer nisu dio projekata, odziv je zaista dobar i raduje nas što smo probudili interesovanje i što djecu zanima oblast koja će ih kasnije navoditi na neka od najperspektivnijih zanimanja. Odabrali smo ovu franšizu upravo iz razloga što su u pitanju vještine koje se veoma traže na tržištu rada i smatramo da smo time obogatili ponudu u Baru kada su u pitanju vannastavne aktivnosti za mlade.
RB/BI: Ne zanemarujete ni činjenicu da je Bar turistički grad sa izrazitim razvojnim potencijalima i u toj oblasti. Sa kim sve sarađujete i koje aktivnosti izdvajate kao najvažnije?
Markoč: Imamo lijepu saradnju sa Turističkom organizacijom i Fakultetom za turizam Univerziteta Mediteran, a kroz nekoliko projekata smo sarađivali i sa privrednicima u oblasti turizma. Najsvježiji naš projekat u oblasti turizma je Window2Bar. U okviru ovog projekta smo istraživali gejmifikaciju u turizmu i finansirali postavljanje besplatnog interneta na pet najprometnijih lokacija u gradu. Prepoznali ste da pričam o svetionicima sa oznakom „free wifi“. Na ovaj način turisti mogu koristiti besplatan internet kada posjete naš grad, a za pristup je potrebno da riješe puzlu koja predstavlja neku lokalnu kulturno – istorijsku znamenitost. Na ovaj način ih navodimo da saznaju više o Baru kako bi pristupili internetu, a postoji i mogućnost reklamiranja lokalnih privrednika, u svojstvu subjekata koji bi mogli biti važni turistima.
RB/BI: Značajnu pomoć imate i od lokalne samouprave. Opština Bar vam je partner u brojnim projektima. Jedan od onih koji su tokom prošle godine izazvali pažnju je hakaton „Moje biznis rješenje“, pokrenut sa ciljem podrške kreativnosti i preduzetničkog duha mladih. Jeste li zadovoljni rezultatima?
Markoč: Opština Bar je naš osnivač i podrška u smislu prostora koji nam je dat na korišćenje za biznis inkubator. Pomoć lokalnoj biznis zajednici je zaista ogromna. Naravno, tu je i saradnja na brojnim projektima, na izradi lokalnih akcionih planova, saradnja u evaluaciji biznis planova kada su u pitanju grantovi Opštine za privrednike i slično.
Pomenuli ste hakaton za mlade. To zaista i treba da skrene posebnu pažnju iz razloga što je u pitanju takmičenje za najbolju biznis ideju mladih, pri čemu ona treba da se odnosi na rješenje određenih problema u lokalnoj zajednici. Mladi su na hakatonu u timovima razvijali biznis ideje i prezentirali ih privrednicima koji su imali ulogu žirija. Mnoge ideje, interesantne za našu zajednicu, su nas sve prijatno iznenadile. Zbog toga smo se svi složili da je ovo aktivnost koju bi svake godine trebalo praktikovati, jer ima višestruke koristi. Kao prvo, veoma je važno razvijati preduzetnički duh u ranom dobu, ali je isto tako važno i umrežavati naše škole sa privrednim sektorom, odnosno spojiti teoriju i praksu.
RB/BI: Projektom kojeg ste realizovali uz finansijsku podršku Kraljevine Norveške „SUPPORT4SME“, izašli ste iz regionalnih okvira. Podsjetimo slušaoce koji su benefiti ove zanimljive aktivnosti, jeste li zadovoljni kako je taj plan zaživio u praksi?
Markoč: Benefiti ovog projekta su bili veoma opipljivi i konkretni za krajnje korisnike. Čak šest lokalnih barskih preduzeća je dobilo podršku za rast i razvoj i unaprjeđenje konkurentnosti. U suštini, kroz projekat smo za neka od ovih šest preduzeća nabavili opremu za proizvodnju, dok je drugima bio potreban softver ili podrška konsultanta u određenoj oblasti kako bi mogli da unaprijede plasman na tržištu ili prošire proizvodni asortiman, pa smo im na taj način pomogli. Pored navedenog, preduzeća su dobila i podršku mentora koji su im pomogli da odrede dalji pravac razvoja poslovanja. Projekat je imao i dodatne vrijednosti u smislu stvaranja novih i inovativnih proizvoda na našem tržištu.
RB/BI: Koji su planovi Biznis Start ap Centra, sigurna sam da ste i za ovu godinu pripremili niz društveno – korisnih aktivnosti i projekata?
Markoč: Tako je, u ovu godinu smo ušli sa novim projektima, tačnije tri nova projekta. Ugovori su nedavno potpisani, tako da su u toku pripremne aktivnosti za sam početak realizacije. Jedan od njih se odnosi na maslinarstvo. Moramo malo i u tu sferu da uđemo, da malo i maslinovu granu zagrebemo. Šalim se. Naravno, projekat ćemo sprovoditi u saradnji sa stručnim licima, odnosno partnerima – Barskom uljarom i Biotehničkim fakultetom. Cilj je doprinijeti bolje održivom i više otpornom maslinarstvu, uz pomoć ICT tehnologija i uz stvaranje konkurentnog i savremenog lanca vrijednosti hrane. Drugi novi projekat će biti na temu rodne ravnopravnosti, dok ćemo treći, prekogranični projekat na temu zapošljavanja za područje Crne Gore i Albanije, sprovoditi u saradnji sa Privrednom komorom.
