Sezonu u Čanju prate slični problemi kao i u drugim djelovima opštine i države. Broj gostiju i dalje je zadovoljavajući, ali na duže staze, loša infrastruktura, saobraćajna povezanost i nekonkurentne cijene, upozoravaju hotelijeri, mogli bi da nanesu značajnu štetu našoj najznačajnijoj privrednoj grani.

Direktorka prodaje u hotelskom kompleksu “Pearl Beach” u Čanju Marija Rakčević- Bećirović, u razgovoru za Radio Bar i Bar Info, osvrnula se na ovogodišnju sezonu koja je bila upečatljivi indikator za budućnost, a napredovanje naših susjeda, poput Albanije, pokazatelj u kom pravcu bi trebalo da djelujemo.

“Bilježimo porast u odnosu na prošlu godinu za pet do deset posto, zavisno o kom objektu govorimo. Hoteli na području barske opštine, u Čanju, koji imaju ukupno 670 soba, odnosno 2.600 kreveta, ovoga ljeta imaju gostiju za šest procenata više, i ukupno, naši kapaciteti su popunjeni 92 posto. Moram reći da smo, s obzirom na okolnosti, zadovoljni, jer je najveći broj rezervacija stizao ‘last minute’, što nije uobičajeno u odnosu na prethodne sezone. Naša tržišta su, dominatno, Francuska, Češka i Poljska (40 posto), dok između 15. juna i 15. septembra imamo turiste iz regiona. Prednost je to što imamo velike kapacitete, pa smo mogli sebi da dozvolimo da ne povećavamo puno cijene, ali kada je riječ o manjim hotelima, opravdano je poskupljenje usluga, jer je PDV u turizmu povećan sa sedam na petnaest posto”, kazala je Rakčević Bećirović, koja je objasnila zašto su rezervacije stizale u poslednjem trenutku.

“Konkretno, u Srbiji je nestabilna politička i društvena situacija zbog stalnih protesta, a sa druge strane imamo negativnu kampanju kada je Crna Gora u pitanju, zbog problema sa infrastrukturom, vodovodnim i kanalizacionim sistemom, malu avio flotu, sa dva, tri aviona, lošu povezanost, neadekvatne aerodrome i cijene avio karata. Dakle, nismo konkurentni, i Albanija je u odnosu na nas, značajno napredovala. Oni njeguju ‘ zdrav’ turizam i rapidno se razvijaju. U poslednje tri godine izgradili su veliki broj hotela sa četiri ili pet zvjezdica, njihov aerodrom prima mnogo više putnika nego čak aerodromi u Dubrovniku i Beogradu, da ne govorim o avio povezanosti , broju letova za razne destinacije. Konkretno, kada sam putovala i sletjela u jedan sat poslije ponoći u Tiranu, dest aviona je čekalo da poleti, što znači da imaju veoma veliki broj i noćnih letova. Mi sve to nemamo, i to je velika manjkavost. Smatram da povećanje PDV-a nije bio dobar potez, i da ga je, ukoliko je bilo neophodno povećanje punjenja budžeta, trebalo korigovati sa sedam na, eventualno, devet posto, a ne da ga povećavamo 115 procenata. Sada imamo, od svih mediteranskih zemalja, najviši PDV u turizmu. To je veliki udar na male hotelijere, jer veliki će se nekako izboriti. Žao mi je što nas prate neki negativni trendovi i ove i prošle godine, što izaziva ozbiljna strahovanja šta će se dešavati u budućnosti i koliko ćemo biti traženi kao destinacija”, upozorila je Rakčević Bećirović. Ukoliko se generalno dešava pad to će, kako procjenjuje, uticati i na popunjavanje njihovih kapaciteta, posebno gostima sa zapadnog tržišta, koje pokušavaju da animiraju.

“Naša poslovna politika jeste da imamo što više turista  iz Zapadne Evrope. Trenutno smo zadovoljni sa 40 posto popunjenih kapaciteta iz tih zemalja, ali želimo to da povećamo i da produžimo sezonu. Cilj nam je sezona koja traje šest ili sedam, čak osam mjeseci, ne samo u našim objektima, već na cijelom primorju.  Postali smo i skupi kao destinacija, jer plate rastu kod nas, ali ne i u okolnim zemljama. Drugo, ekonomska kriza je evidentna u nekim evropskim zemljama pa, na primjer, Njemci sve više biraju Albaniju, zbog nižih cijena, a bolje usluge. Kod nas su avio karte za jednu porodicu skuplje za 400, 500 eura, pa se postavlja pitanje zašto bi dolazili u našu zemlju na odmor. Mi nismo konkurentni, i to je najveći problem”, smatra naša sagovornica.

Saobraćajne gužve su definitivno nešto što je obilježilo ovu sezonu, posebno na potezu Budva – Herceg Novi, zbog radova na putu, koji su, smatra Rakčević Bećirović, nedopustivi usred sezone. Saobraćajni ‘čepovi’ su bili uobičajeni i na relaciji Bar -Sutomore, na magistrali prema Ulcinju.

“Ne mogu da tvrdim da su to sve naši gosti, mislim da je veliki broj njih u tranzitu, da idu ka Albaniji. To pokazuje i statistika. Infrastruktura mora da se poboljša, jer su nam putevi veoma loši. Veliki problem imamo i sa vodom. U Čanju imamo vodu iz Regionalnog vodovoda, ali nije za piće. Takođe, na cijelom primorju problem stvara izlivanje kanalizacije u more. To je nešto što je poznato svim turistima iz regiona. Takođe, dva autobusa se ne mogu mimoići u Čanju, a česti su dolasci organizovanih grupa, što odbija goste. Mora se ulagati u infrastrukturu, a mi kao privatnici, svake godine investiramo u naše objekte. Očekujemo naredne godine da će sezonu dočekati renovirani hotel ‘Niš’ kojeg smo, takođe kupili, ali isto tako očekujemo od lokalne uprave i države da rješavaju infrastrukturu i sve drugo što je u njihovoj nadležnosti. Veliki problem jeste i uvođenje komunalija za hotele sa četiri ili pet ili zvjezdica. U deficitu smo sa visoko kategorisanim hotelima, i ukoliko uvodimo tu vrstu nameta, ne možemo da napredujemo. U Albaniji su ovakvi hotelijeri oslobođeni komunalija, a u Grčkoj, Turskoj, postoje subvencije od strane države. Dovoljno je da pogledamo susjede – Albanija i Hrvatska su primjer kako turizam treba da funkcioniše”, poručila je Rakčević Bećirović, koja je naglasila da Crna Gora ima ogroman potencijal, ali da ne umije da ga iskoristi. Navela je primjer – od glavnog grada do sjevera ili juga, može se stići za četrdesetak minuta, što je prednost, kako je kazala, koju nema nijedna druga zemlja, kao i prelijepa obala, takođe, neiskorišćena u punom i pravom smislu.

“Rast je moguć samo ako ga prate adekvatna ulaganja. Na sve ovo o čemu smo pričale – poboljšanje infrastrukture, kvalitetna avio povezanost sa konkurentnim cijenama i drugo, moram dodati da nama fali i radna etika. Trebalo bi da funkcionišemo sa pozicije win-win politike, ako nešto daš, moraš i da dobiješ. Ne postiže se efekat sa jednostranim ulaganjem”, zaključila je Marija Rakčević Bećirović.

Sezona bi u Čanju trebalo da traje do sredine oktobra.