Caritas Barske nadbiskupije već dugi niz godina uspješno realizuje projekte koji za cilj imaju unaprjeđenje kvaliteta života starijih osoba. O modelima podrške koju pružaju korisnicima ali i drugim značajnim aktivnostima ove humanitarne organizacije razgovarali smo sa Markom Đelovićem, koordinatorom Caritasa za Crnu Goru.
RB/BI: Koji su to modeli brige o starima koje sprovodi Caritas?
Đelović: Kroz svoje aktivnosti Caritas razvija nekoliko modela podrške za starije osobe, gdje se usluge pružaju u kućama starijih osoba po dinamici i rasporedima u skladu sa potrebama starijih osoba. Kroz tu uslugu koleginice koje rade na terenu, gerontodomaćice i njegovateljice, pružaju usluge iz domena sitne medicinske njege, mjerenje nivoa šećera u krvi, pritiska i slično. Zatim, iz domena opšte njege, ako treba neka asistencija pri kupanju ili održavanju lične higijene te pomoć u kući, čišćenje, asistencija pri pripremi nekog manjeg obroka, obavljanje nabavke koje su neophodne za starije osobe u prodavnici, apoteci… Naše osoblje, ukoliko je potrebno, pođe do Doma zdravlja i za njih preuzme terapiju.
RB/BI: Sve to, ali i ono što njima naročito znači je, pretpostavljam, psihosocijalna podrška.
Đelović: Apsolutno. Četvrti segment je psihosocijalna podrška i mogućnost da imaju redovne kontakte tokom perioda pružanja usloge i da imaju jednu sigurnost. Caritas se opredijelio za razvoj, promociju i razvoj sistema razvoja servisa podrške u zajednici, što je dobro prihvaćeno od samih starijih osoba, korisnika projekta, i povratne informacije za sve modele usluga koje pružamo su jako, jako pozitivne. Ali ono što posebno podvlačimo i naglašavamo jeste da modeli podrške u zajednici za starije osobe omogućavaju dostojanstven život u sopstvenom domu i u zajednici starijim osobama. Dakle, oni ostaju u ambijentu u kome su navikli, imaju neophodnu pomoć i podršku u domenu u koji im je neophodan. Ovakva vrsta podrške smanjuje potrebu za institucionalizacijom, pruža im osjećaj pripadnosti i povezanosti članova zajednice.
RB/BI: Pored pomenutih modela, što im još puno znači ?
Đelović: Dodatno, imamo model dnevnog boravka za starije osobe, gdje dolaze u Caritasov centar i borave u prostoru koji je namjenski opremljen za takve usluge. Tokom dana im je dostupna sitna medicinska i opšta njega, psihosocijalna podrška, kao i razne radionice na teme koje osnažuju starije osobe. Organizujemo i razne društvene aktivnosti – čitanje dnevne štampe, igranje društvenih igara i slično. To je koncept višesatne dnevne podrške, koja može trajati i do osam sati, zavisno od potreba korisnika. Topli obrok se priprema u našem centru i dostavlja osobama koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu doći. Na raspolaganju im je i vešeraj, kao i posudionica medicinske opreme – od bolničkih kreveta do hodalica, invalidskih kolica, antidekubitalnih dušeka itd.
RB/BI: Koliko je trenutno korisnika ovih modela podrške?
Đelović: Kroz sve ove modele ukupno ima preko 300 korisnika koji redovno ili povremeno koriste te usluge. Na raspolaganju su im različiti modeli podrške uz raspoloživost našeg profesionalnog osoblja i volontera koji pružaju pomoć i podršku adekvatnu potrebama. Posebno nam je značajno da informacije dođu do potencijalnih korisnika, pa ih ovim putem i pozivamo, ako u pomenutim modelima podrške koje Caritas trenutno ima, prepoznaju da neke njihove potrebe mogu biti zadovoljene, neka nam se slobodno jave kako bi se dogovorili na koji način.
RB/BI: Kada ste već pomenuli volontere, na koji način mogu da se uključe svi oni koji žele da pomognu i da volontiraju?
Đelović: Volonterizam kao pokret i pristup životu generalno jeste vrlo značajan za sve stanovnike i sve starosne grupe. Svi koji su zainteresovani mogu nam se javiti i pridružiti se grupi volontera koja već djeluje i aktivna je. Volonteri su važan segment djelovanja Caritasa. Mogu učestvovati u distribuciji obroka, radu dnevnog boravka, organizaciji radionica, posjeta korisnicima, prevozu… Mogućnosti su brojne.
RB/BI: Kako se finansira ovaj program i da li postoje potrebe za dodatnim sredstvima?
Đelović: Caritas Barske nadbiskupije je licencirani pružalac usluge za pomoć u kući za starije osobe i osobe sa invaliditetom, kao i za Dnevni boravak, što podrazumijeva da zadovoljava sve osnovne preduslove u vezi sa ljudskim resursima, tehničkim uslovima u skladu sa Pravilnikom za licenciranje pružalaca usluga. Usluge u prethodnim fazama su se dominantno realizovale kroz projektne aktivnosti. Raduje nas činjenica da smo u zadnjim godinama uspjeli to transformisati – sa projektnih osnova u sistemsku brigu. Jedan od značajnih elementa u tom procesu jeste i saradnja sa lokalnom upravom. Značajna je bila saradnja i partnerstvo sa Opštinom Bar na realizaciji projekta daljeg razvoja i uspostavljanja, kroz sistemsku brigu, Dnevnog boravka za starije osobe, uz podršku koje je Evropska unija stavlja na raspolaganje za Crnu Goru. Nakon realizacije tog projekta smo nastavili saradnju sa Opštinom Bar, koja sada u kontinuitetu planira sredstva svojim budžetom. Jasno je da, kako se okolnosti na tržištu i kroz uticaj inflacije mijenjaju, ta sredstva nijesu do kraja dovoljna da se obezbijede sve usluge na način kako je predviđeno projektom, ali smo uvjereni i raduje nas činjenica da je Opština otvorena i da iz godine u godinu više sredstava opredjeljuje za servise podrške u zajednici za različite ciljne grupe, kao i da će u naredom periodu nastaviti taj trend, uz otvorenost da se stvore mogućnosti da se obuhvate i neki novi servisi. ‘Pomoć u kući’ se realizuje kroz saradnju sa Ministarstvom socijalnog staranja. Ono ima mehanizme pokrivanja određenog procenta troškova koji nastaju kroz realizaciju samog projekta i na taj način dolazi jedan dio sredstava, a drugi dio Caritas uspjeva privući za našu opštinu, kroz donacije i dominantno mehanizme i sredstva koje je Evropska unija stavlja na raspolaganje za našu zemlju.
RB/BI: Što biste poručili javnosti i donosiocima odluka u vezi sa brigom o starijim osobama? Da li se dovoljno brine o starima u odnosu na njihove potrebe?
Đelović: Kako u našem društvu ima sve više starijih osoba, u tom kontekstu i njihove potrebe mogu biti jako različite. Mi govorimo o nekoliko modela pružanja podrške za one segmente koje nismo obuhvatili ovim servisima koji se trenutno realizuju. Ali dodatno, svi u društvu – civilni sektor, lokalna uprava i drugi akteri, moramo raditi na iznalaženju dodatnih mehanizama podrške za one segmente koje nismo obuhvatili pomenutim servisima. Dosadašnje aktivnosti jesu pozitivan primjer saradnje između civilnog sektora, lokalne uprave i građana, ali ima prostora da radimo i na razvoju dodatnih servisa, podrške i za starije osobe, ali i za osobe sa invaliditetom, beskućnike ili osjetljive kategorije koje su u nekoj potrebi, a za koje trenutno imamo limitirane mogućnosti ili nemamo razvijene modele podrške.
RB/BI: Briga o starima i OSI je ono po čemu je Caritas možda i najprepoznatljiviji, ali tu su i brojne druge aktivnosti. Što je bilo aktuelno tokom ljeta?
Đelović: Tako je. Jedan segment rada apsolutno jeste briga o starijim osobama i osobama sa invaliditetom kroz servise podrške u zajednici, ali Caritas je jako aktivan i u drugim segmentima koji zadovoljavaju i pokrivaju neke druge potrebe različitih ciljnih grupa. Već više mjeseci Caritas realizuje projekat prekogranične saradnje sa Albanijom, gdje se određene aktivnosti realizuju u opštini Bar, vezano za radnu i socijalnu integraciju osoba sa invaliditetom. Pružaju se određene obuke kako bi bili prepoznatljiviji na tržištu rada i gdje će se kroz program omogućiti osobama sa invaliditetom da oni imaju praktičnu radnu praksu kod poslodavaca na konkretnim radnim mjestima u trajanju od 6 do 12 mjeseci. Na taj način, osobama sa invaliditetom će biti na raspolaganju i linija podrške za grantove za bespovratna sredstva kao podrška za uspostavljanje njihovih poslovnih ideja. Dakle, kroz tu liniju podrške pokušavamo inicirati i podržati samozapošljavanje kod ciljne grupe osoba sa invaliditetom.
A ljeto je bilo vrlo ispunjeno i što se tiče aktivnostima sa mladim osobama. Upravo smo završili jednu razmenu mladih, gdje nam je grupa mladih iz Belgije bila ovdje desetak dana. Oni su se uključili u aktivnosti Caritas-a kao volonteri. Rad sa mladim osobama, posebno kroz okvire programa koje firansira EU Erasmus plus, jeste vrlo značajan. Pored mogućnosti da mladi iz drugih zemalja dođu kod nas, na isti način smo predstavili mogućnost da mladi iz naše opštine budu dio Ljetnjeg kampa razmjene mladih u Sloveniji. To smo predstavili u Evropskoj kući u Baru. Tako da će jedna grupa od njih desetak imati priliku da u drugoj polovini augusta tačnije od 17. do 27. bude u Sloveniji, u Mariboru, gdje će imati priliku da sa mladima iz Slovenije i Srbije budu dio aktivnosti organizacija civilnog drustva uključujući i Caritas tamo realizuju, ali i da upoznaju kulturne i turističke znamenitosti ne samo Maribora, nego i cijele zemlje. Kako je prema programu već planirano posjetiće i Ljubljanu, Bled…imaće više benefita svi mladi koji budu dio te grupe.
