„Moram istaći da su članovi Sekcije davalaca krvi u policiji naši članovi i da redovno daju krv. Za njih smo danas, u prostorijama Društva organizovali malo druženje, kao znak zahvalnosti što se uvijek kada je to potrebno, odazovu i daju dragocjenu tečnost“, kazao je za naše medije Božo Joličić, predsjednik DDDK Luka Bar.

The post Deset policajaca dalo krv u susret Danu policije first appeared on BARinfo.

Generalna direktorica Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Biljana Vučetić, kazala je da se pri donošenju novog zakona moraju uzeti u obzir različita iskustva.

„Važno je da se budući zakonodavni okvir ne posmatra iz jednog ugla, već kroz iskustva različitih aktera koji se sa volonterizmom susreću u praksi. Nije jednostavno napraviti dobar Zakon o volontiranju jer volontiranje nije jednosektorski oblik angažovanja. Imamo mlade ljude, djecu uključenu u ekološke i humanitarne aktivnosti, volontiranje pri lokalnim zajednicama i NVO, kao i dobrovoljne angažmane u zaštiti i spašavanju. Jedno od pitanja koje je otvorilo različite stavove jeste odnos volonterskog i radnog iskustva. Ankete sprovedene tokom javnih konsultacija su pokazale da 82,4 odsto od 108 učesnika smatra da volontersko iskustvo ne treba da bude radno iskustvo, dok je istraživanje sprovedeno putem Instagram stranice pokazalo suprotan stav, po kojem 85 odsto anketiranih smatra da volontiranje treba priznati kao radno iskustvo. Tu nastaje problem i upravo zato buduće rješenje treba da bude rezultat stručnog sagledavanja i šireg dijaloga, a ne prostog opredjeljivanja za jednu ili drugu stranu“, kazala je Vučetić podsjetivši  i na razliku između volontiranja i rada.

„Zakon je dobio naziv Zakon o volontiranju, a ne Zakon o volonterskom radu, iz razloga što nije svaki oblik volontiranja ujedno i radno iskustvo”, pojašnjava Vučetić.

Zorana Marković, predstavnica Centra za razvoj NVO smatra da upravo pitanje iskustva, ali i administrativnih procedura, mora biti precizno uređeno. Marković procjenjuje da prije donošenja novog zakona treba odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja.

„Šta je volonterizam, da li je to radni ili neki drugi angažman i koje su administrativne procedure potrebne da bi volonter bio registrovan kao takav? To su dvije ključne stvari koje treba definisati da bi se donio valjani zakon. Ali ne treba žuriti sa njegovim donošenjem”, smatra Marković, ukazujući na to da je potrebno razvijati kulturu volontiranja, jer „značajno mali broj ljudi u Crnoj Gori učestvuje u volonterskim akcijama“.

Za Zenepu Liku, ekološku aktivistkinju i direktoricu organizacije “Dr Martin Schneider-JA”, suština volontiranja je u dobrovoljnom uključivanju građana u aktivnosti koje doprinose opštem dobru.

„Volonterizam je ključan da bismo postali aktivni građani, sa kritičkom mišlju. To je slobodna aktivnost koja se ne tiče zakona niti institucija. Ipak, sloboda ne znači da volonter ne treba da bude zaštićen”, smatra Lika.

Na specifičnosti volontiranja u zaštiti i spašavanju ukazao je Davor Franović iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tivat. Njihov angažman, kako je objasnio, zahtijeva posebne uslove.

„Naši članovi moraju biti operativni, proći obuku, položiti ispite, biti psihofizički sposobni i osigurani. Problem je u statusu dobrovoljnih vatrogasnih društava koja su organizovana kao NVO, iako imaju posebnu ulogu u sistemu zaštite i spašavanja. Za poštovanje smo zakona, ali i za njihovo prilagođavanje specifičnim profesijama”, ističe Franović, dodajući da on u volonterskom angažmanu vidi i mogućnost da se mladi ranije upoznaju sa profesijama zaštite i spašavanja, te da sve treba početi od školske populacije.

Posebno pitanje otvoreno je kada je riječ o volontiranju u oblastima u kojima angažman podrazumijeva posebne sposobnosti i odgovornost. Profesor Neđeljko Đurović, predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Crne Gore, smatra da je u određenim slučajevima neophodna procjena spremnosti, odnosno sposobnosti volontera, a predlaže i drugačiji odnos prema sticanju iskustva tokom školovanja, na način što bi tokom završnih godina školovanja trebalo stažirati u struci, u cilju bolje spremnosti za budući radni angažman. Po njegovom mišljenju, trebalo bi snažnije povezati sistem volontiranja sa obrazovanjem i zapošljavanjem.

„Najprije treba uputiti zahtjev Ministarstvu prosvjete i nauke da se uvede građansko vaspitanje u osnovnoj školi i građansko obrazovanje u srednjoj školi. da se uvedu volonterske knjižice kao vid evidencije, da se osnuju volonterski centri, organizujju stručne javne rasprave, kao i kampanje o volonterizmu”, predlaže Đurović naglasivši da bi volonterski rad trebalo da bude definisan Zakonom o radu, te da novi Zakon o volonterizmu ne bi trebalo donositi  prije  Zakona o Vladi.

Da iskustvo stečeno volontiranjem treba vrednovati, posebno kada je riječ o stručnim i operativnim volonterima, smatra Momčilo Šćekić, izvršni direktor IPO Crne Gore.

„Naša organizacija ima volontere koji se bave humanitarnim radom i operativne volontere kao stručna lica kojima treba priznati radno iskustvo i koji treba da imaju prioritet pri zapošljavanju. Šćekić, kao i Đurović, je mišljenja da bi volontiranje moglo imati značajniju ulogu i prilikom zapošljavanja na odgovornim radnim mjestima.

U diskusiju se uključila predstavnica NU “Lea” Bar Milena Nikezić, ukazavši na potrebu organizovanja obuka i primjene posebnih standarda prije angažovanja volontera u organizacijama koje rade sa ranjivim grupama. Valetina Ognjenović iz organizacije „Mladiinfo“ Nikšić, smatraju da je potrebno sistemski razvijati svijest o volontiranju od najranijeg uzrasta. O značaju volontiranja za mlade govorio je i predstavnik organizacije „Optimisti“ Nikšić Boško Milović, koji je ukazao da ih upravo volonterske akcije mogu ponovo povezati sa zajednicom “jer su oni, ponajviše zbog uticaja društvenih mreža, izgubili dodir sa zajednicom i sa stvarnošću”. Predstavnik NVO „Info sport“ Bar Miodrag Banović, smatra da je potrebno preciznije regulisati pravni osnov za funkcionisanje NVO koje angažuju volontere, dok su iz Fondacije „Mentorium“ Podgorica upozorili da se u procesu razvoja volonterizma ne smije izgubiti osnovni princip zaštite dostojanstva volontera. “Volontiranje u Crnoj Gori treba cijeniti, razvijati i institucionalno podržavati, ali uz osnovno pravilo da dobrota ne smije biti razlog da se nečije dostojanstvo dovede u pitanje”, poručili su iz Fondacije “Meritorium” čiji se predstavnik Mirsad Dreić, u diskusiju uključio putem video linka.

Panel je otvorila Patricija Porobić, izvršna direktorica NVO “Naša akcija”, ističući najprije da Evropska unija ne prepoznaje Zakon o volonterizmu. Porobić je apostrofirala značaj obuka za volontere uz dobijanje sertifikata o spremnosti, pogotovo kad je riječ o akcijama sa povećanim stepenom rizika. Zaključila je da je volonterizam od izuzetnog značaja za psiho-fizičko zdravlje.

Diskusiju, realizovanu u okviru projekta „Osnaživanje glasova zajednice: Zalaganje za pravdu i vladavinu prava“, koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori, moderirala je predsjednica NVO „Kompas“, Ivana Đoković.

The post Novim Zakonom do preciznijeg definisanja volonterizma first appeared on BARinfo.

Iz Ministarstva su naveli da je predlog stavljen na javnu raspravu prije utvrđivanja konačnog teksta “dosljedno svojoj politici transparentnosti i stalne komunikacije sa građanima u pitanjima koja neposredno utiču na njihov svakodnevni život”. Kako ističu, dokument je tokom proteklih nedjelja s razlogom bio pod velikom pažnjom javnosti.

U saopštenju se pojašnjava da su pristigle sugestije bile raznorodne, ali da se najveći dio odnosio na pitanja od ključnog značaja za lokalno stanovništvo. Najviše primjedbi ticalo se zahtjeva “da porodica ne izgubi vez kad neko naslijedi čamac od roditelja, da uslovi za produženje ugovora budu jasni i predvidljivi, da lista čekanja bude transparentna, i da se napravi pravičan odnos između dugogodišnjih korisnika i onih koji tek čekaju red”, navodi se u saopštenju.

Iz resora pomorstva naglašavaju da će revizija obuhvatiti “jasno definisanje domašaja primjene Pravilnika u skladu sa članom 12 Zakona o lukama” i “jasnije uređenje kontinuiteta prava dugogodišnjih korisnika, uključujući nasljeđivanje”. Takođe, novi tekst sadržaće “precizne uslove za produženje ugovora o komunalnom vezu”, kao i “jasan, provjerljiv status liste čekanja”, dodaje se u saopštenju.

Ministarstvo je zahvalilo svim učesnicima javne rasprave na dostavljenim komentarima i poručilo da će javnost biti blagovremeno obaviještena o novom predlogu.

“Ovakav, otvoren način rada, uz aktivno učešće javnosti, ostaće praksa i u narednim postupcima donošenja propisa iz nadležnosti Ministarstva”, zaključuje se u saopštenju.

The post Ministarstvo popustilo pred zahtjevima građana: Revidira se Pravilnik o komunalnim vezovima first appeared on BARinfo.

Drugo mjesto pripalo je Ivoni Martinović, učenici OŠ “Anto Đedović”, dok je Maša Gvozdenović, učenica iste škole zauzela treću poziciju. Njihova mentorka je profesorica Jadranka Durutović. 

“Učešće u ovogodišnjem kvizu uzeli su učenici iz šest osnovnih škola sa teritorije opštine Bar, a ostvareni rezultati pokazuju kontinuiran napredak u odnosu na prethodne godine u kontekstu sveukupnog poznavanja saobraćaja, saobraćajnih pravila i kulture. Time se potvrđuje uspješnost mentora i obrazovnih institucija u njihovim naporima da posebnu pažnju u obrazovanju posvete oblasti saobraćaja i edukaciji mladih, sa ciljem razvoja svijesti o uticaju saobraćaja na životnu okolinu i važnosti urbane mobilnosti. Najuspješnim učenicima su i ove godine dodijeljene vrijedne nagrade u vidu bicikala i kompleta biciklističke zaštitne opreme koji su obezbijeđeni kroz evropski projekat CITYMOVE. 

Realizacijom ove aktivnosti Opština Bar ukazuje na važnost biranja održivih i ekološki prihvatljivijih vidova transporta, poput biciklizma, pješačenja i korišćenja javnog gradskog prevoza u kontekstu očuvanja zdrave životne sredine i sa ciljem promocije održive urbane mobilnosti”, kaže se u saopštenju Opštine Bar.

The post Đorđe Jakovljević pobjednik školskog kviza Koliko poznajem saobraćaj first appeared on BARinfo.

Za metar cijepanih drva ove jeseni i zime građani Bara moraće da izdvoje oko 110 eura, dok je cijena neiscijepanih drva za 30 eura niža. Prodavci sa kojima smo razgovarali kažu da interesovanja ima, ali da je prodaja osjetno slabija u odnosu na ranije godine. I oni koji se late novčanika, prema riječima prodavaca, kupe tek nekoliko metara drva ili se cjenjkaju za veću količinu.

Sa brojem kupaca opada i broj prodavaca. Dok je na jednoj od prodajnih lokacija u Baru prošlih godina bilo parkirano i desetak kamiona, ove godine zatekli smo samo dva. S druge strane, građani negoduju zbog visoke cijene, pa ima i onih koji su poslije više decenija odlučili da promijene način grijanja i kao najisplativiju opciju odabrali klima-uređaje.

U ponedjeljak ujutru na jednoj od prodajnih lokacija u ponudi su bili cer i grab. A prodaja, kako nam je kazao jedan od prodavaca, „slabo ide“.

„Cijena drva je na prošlogodišnjem nivou, ali već ima najava da bi drva mogla biti skuplja, posebno ako poraste i cijena goriva. Građani nemaju para, a oni koji imaju kupe više metara odmah. Ostali i ako kupe, kupe malo, pa se vraćaju po još. Drva prodajemo i na džakove. Prošle godine je džak drva koštao 10 eura. Ljudi prilaze, raspituju se, ali prodaja definitivno nije kakva je bila u ovo vrijeme prošlih godina“, kazao je naš sagovornik.

Ovim poslom bavi se dvije decenije, a posljednjih godina primjećuje da je veliki broj građana promijenio način grijanja.

„Znam dosta ljudi koji su zimi kupovali po deset, petnaest metara drva, ali su odlučili da kupe jaču klimu, takozvanu ‘osamnaesticu’ i sada uzmu tek pet ili šest metara za neke hladnije dane i u slučaju da struja nestane. Prije 20 godina je cijena za metar drva bila od 32 do 35 eura, a nabavna od 18 do 20 eura. Ali, tada je cijena nafte bila jedna, a sada duplo. Najavljuju i da će gorivo poskupjeti 30 centi po litru, a samim tim će i cijena drva porasti. Cijene svega rastu, a mi naše ne možemo godinama da podignemo. Neće više niko ni ovo da radi. Prošle godine nas je ovdje bilo desetoro, a ove godine troje. Ovo je fizički težak posao, i pritom vrlo neizvjestan“, kazao je jedan od prodavaca.

Naše sugrađanke Nafija i Jasmina ističu da cijena drva jeste visoka, ali da su zbog djece i unučadi i ove godine donijele odluku da to bude glavni način grijanja. Obje smatraju da je šest metara drva dovoljna količina za porodicu koja živi u Baru.

„Svake godine kupimo šest metara drva. Prvo tri, pa onda ostatak. Imamo klimu, pa je izjutra zbog unučadi upalimo“, kazala je Nafija, koja se za ovaj način grijanja odlučuje posljednjih petnaest godina.

Prije toga, kako se prisjeća, kupovina nije bila opcija koju je mogla da razmatra.

„Prije 20, 30 godina sam sama išla na Volujicu i donosila drva. Sa šestoro djece koju treba školovati i jednom platom nismo mogli da ih kupujemo. Odem, uprtim drva i nosim. Posljednjih 15 godina ih kupujemo. Moraću da odvojim i ove godine taj novac, a manje ćemo stavljati u usta. Troškovi su veliki, zdravstveno nisam dobro. Dobijem penziju 450 eura, a eto i najave za 100 eura od Vlade. Hvala im koliko god da daju, ali s obzirom na to kakve su cijene, to nam ništa ne rješava. Prije podne u prodavnicama je jedna cijena, a popodne druga“, ispričala je Nafija.

Jasmina kaže da je ogrijev ove godine uspjela da kupi po nešto nižoj cijeni.

„Našli smo cijepana drva za 100 eura i uzeli smo šest metara. Veliko je opterećenje za budžet, ali smo odluku da se i ove zime grijemo na taj način donijeli prvenstveno zbog djece. Nismo razmatrali druge opcije, klimu, pelet ili neke savremenije radijatore“, navela je Jasmina.

Da je šporet na drva najbolja opcija za porodice sa djecom, smatra i naša sugrađanka Đina. Ipak, budući da živi sama, koristi električne uređaje.

„Imam klimu i ugradnu zidnu grijalicu. Meni je to sasvim dovoljno, jer ne podnosim ni vrućinu. Za porodicu sa djecom su drva svakako poželjnija i zdravija varijanta, pa gdje ima male djece mislim da kad se sve ukalkuliše, to dođe na isto. Živim sama i za zimske mjesece račun iznosi 50 do 60 eura“, ispričala je Đina.

Saša je, nakon tri decenije grijanja na drva, odlučio da promijeni način grijanja.

„Na muku se grijemo. Šalu na stranu, trideset godina sam kupovao drva, ali sam odustao. Daleko jeftinija opcija mi je klima. Zimi račun bude do 80 eura, ali je to izdržljivo“, kazao je Saša.

Naš sugrađanin Dragan sa suprugom živi u garsonjeri i kaže da klimu ne pali, već koristi isključivo radijatore.

„Sve komunalije su nam prošle zime bile oko 100 eura. Velika je skupoća u Crnoj Gori. Inspekcije moraju da se uključe. Englezi sa kruzera su komentarisali da su u Londonu pojedini artikli jeftiniji“, kazao je Dragan.

Sabahita kaže da tokom zime nema velike potrebe za grijanjem.

„Topao nam je stan, u suštini se i ne grijemo, tek s vremena na vrijeme uključimo klimu. Prošle godine nam je račun za struju bio oko 60 eura. Ali, zato smo ova dva mjeseca platili značajno više, preko 80 eura”, navela je Sabahita.

The post Grijanje na drva – najzdravije, ali i vrlo skupo first appeared on BARinfo.

“Na veoma frekventnoj saobraćajnici u Ulici IV proleterske brigade došlo je do oštećenja i uklanjanja zaštitne rešetke sa slivnika atmosferske kanalizacije, usljed čega je vozilo upalo u otvor.

Po pozivu Komunalne policije, ekipe DOO Vodovod i kanalizacija Bar odmah su izašle na teren i izvršile sanaciju i postavljanje nove rešetke.

Apelujemo na građane da svako oštećenje na infrastrukturi prijave odmah po uočavanju, kako bismo mogli pravovremeno reagovati i spriječiti moguće ugrožavanje bezbjednosti učesnika u saobraćaju”, stoji u dopisu iz ViK.

The post Ekipe ViK postavile novu rešetku i otklonile opasnost za automobile first appeared on BARinfo.

Dvodnevni program počeće u petak, 25. septembra, u 19 časova, kada će u porti hrama biti predstavljena spomen-knjiga „Dugo očekivani dan“. Na promociji će govoriti mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, protojerej-stavrofor Obren Jovanović i protojerej-stavrofor Igor Balaban.

Proslava se nastavlja u subotu, 26. septembra, svetom arhijerejskom liturgijom od devet časova, koju će predvoditi mitropolit Joanikije, uz sasluženje više arhijereja. Istog dana, sa početkom u 20 časova, u Velikoj sali Kulturnog centra biće održan koncert muzičkog ansambla „Fenečki biseri“.

The post Deset godina od osvećenja Sabornog hrama: Dvodnevni program, liturgija i koncert first appeared on BARinfo.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je i upozorenje za pomorce zbog jakih udara vjetra na području Južnog Jadrana.

“Tokom naredne noći mogući udari bure 26 do 36 čvorova”, navodi se u upozorenju Zavoda. Vjetar na otvorenom moru biće u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni smjer i pojačaće na 16 do 26 čvorova, uz talase koji će na otvorenom moru krajem dana ponegdje dostići stanje četiri.

Na južnom dijelu obale sjutra će preovladavati pretežno sunčano vrijeme uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, ali i vjetrovito uz pojačan sjeverac. Dnevna temperatura vazduha, koja je prethodnih dana na primorju dostizala i do 30 stepeni, biće u osjetnom padu.

Prema podacima meteograma za Bar, pojačanje sjevernog vjetra biće najizraženije tokom noći i u utorak, dok će najhladniji dan biti srijeda sa padom temperature na oko 15 stepeni Celzijusa u ranim jutarnjim časovima.

Stabilizacija i vedro vrijeme zadržaće se do petka, kada se prognozira nagli pad vazdušnog pritiska i okretanje vjetra na južni smjer. Krajem sedmice, u petak poslijepodne i tokom subote, Bar i primorje očekuje novi talas sa znatno obilnijim padavinama.

The post Preokret vremena, jesen stiže uz jaku buru i osjetno zahlađenje, od petka jugo i kiša first appeared on BARinfo.

Događaj koji je okupio više stotina sugrađana zvanično je otvorila potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović i neposredno razgovarala sa učesnicima, dominantno mlađim sugrađanima. Ona je kazala da je ovo najljepša strana posla lokalne uprave, jer nakon svih administrativnih i projektnih aktivnosti, zapravo je sve što se radi isključivo na kraju u interesu građana, a naročito mladih. Spičanović je poručila da smo danas pokazali zajedno lijepu i aktivnu stranu Bara.

Zajedničkom vožnjom želimo da ukažemo na značaj održive mobilnosti, aktivnog kretanja i zdravih životnih stilova u urbanim sredinama, kao i promjeni svakodnevnih navika sa ciljem očuvanja životne sredine. Bar kao grad širokih bulevara i sa preko 270 sunčanih dana, idealan je za aktivan život, kretanje i zdrave stilove urbane mobilnosti.

Neposredno prije početka vožnje, održana je i obuka za djecu uzrasta od 5 do 12 godina, a prije samog starta, zainteresovani učesnici popunili su prijave za učešće u nagradnoj igri u kojoj je Opština dodijelila 23 bicikla i 23 kompleta zaštitne biciklističke opreme.

Nakon završene trke i nasumičnih izvlačenja imena dobitnika nagrade su, osim potpredsjednice Opštine Spičanović, dobitnicima uručili i Nikola Papić sekretar Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj, Ivan Pekić iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj i Ana Živanović, rukovoditeljka odjeljenja za upravljanje EU projektima Opštine.

Dobitnici nagrada rekreativne biciklističke trke po kategorijama su sljedeći:

Kategorija S:

1. Novak Mojašević
2. Petar Gavrilenko
3. Luka Martinović
4. Nikolija Vujačić
5. Ivana Ðokvučić

Kategorija M:

1. Evgenij Vinogradov
2. Aleksandra Ivanova
3. Ajdin Mehović
4. Vasilije Drobnjak
5. Uroš Ðoković
6. Stefan Rakočević
7. Jasko Hajdarpašić
8. Aleksa Lakićević
9. Timur Olenev
10. Sara Kadrić

Kategorija XL:

1. Dragoslav Zajović
2. Danijela Pekić
3. Teodor Novaković
4. Bojan Laković
5. Zaim Velović
6. Andrea Adžić
7. Jovan Marić
8. Mihailo Vasilkov

The post Biciklistička trka okupila Barane: Promocija održive urbane mobilnosti i zdravih stilova života first appeared on BARinfo.

“Iz Staroga Grada na Hvaru vraćamo se umorni, ali presrećni i ponosni. Iza nas su dani puni jedrenja, druženja, novih poznanstava, emocija i lijepih susreta. Vraćamo se sa trofejima, ali ono što nosimo sa sobom mnogo je veće od svakog pehara. Odlične rezultate ostvarili su i ostali članovi naše ekipe – Antonije Pušić osvojio je drugo mjesto, dok je Darko Vujošević završio na četvrtom mjestu”, ne skrivajući zadovoljstvo prenosi utiske direktorica JK “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac.

Naglašava da je ovo veliki rezultat jer iza njega ne stoji samo jedna regata, već mjeseci rada, pripreme, putovanje, ljudi koji su vjerovali u ovu priču i želja da pokažu da i Crna Gora ima šta da kaže kada su u pitanju tradicijske barke, jedrenje i pomorska baština.

“Posebno želim da zahvalim Opštini Bar, jer bez njihove podrške ovaj odlazak i predstavljanje Bara na ovako velikoj međunarodnoj manifestaciji ne bi bili mogući. Opština je omogućila da Bar, naše barke i našu tradiciju predstavimo pred ljudima koji decenijama njeguju istu ljubav prema moru. Za mene je posebno važno što smo na Hvar otišli kao predstavnici Bara i Crne Gore i što smo mogli da pokažemo da se naša tradicija ne čuva samo u pričama i fotografijama – ona se i danas živi, jedri i prenosi na nove generacije”, ističe Bokovac.

Zahvalnost, kaže ona, duguju i organizatorima „Dana u Vali“, Gradu Starom gradu i tamošnjoj Turističkoj zajednici na divnom dočeku, gostoprimstvu i svemu što su učinili da se osjećaju kao kod prijatelja.

“Posebnu zahvalnost dugujemo Plamenku Bavčeviću i ekipi CRONAVES-a, na ogromnom trudu, predanosti i profesionalnoj organizaciji. Plamenko je jedan od onih ljudi koji svojim radom pokazuju koliko se može uraditi kada se pomorska baština voli i kada se ljudi međusobno povezuju. Velika nam je čast bila i prisutnost ministra turizma i sporta Republike Hrvatske Tončija Glavine, koji je lično učestvovao u uručenju zahvalnica i pehara učesnicima. Njegovo prisustvo pokazalo je koliko značaj ovakvim događajima daje institucionalna podrška”, priča Bokovac.

Nije izostala ni podrška Ministarstva pomorstva Crne Gore, koje je delegiralo svog predstavnika.

“Naročito mi je drago što je sa nama bila Olivera Stojanović, koja je imala priliku da sve ovo doživi direktno, na licu mjesta – da vidi barke, jedra, ljude, zanate, atmosferu i način na koji se tradicija pretvara u veliki kulturni i turistički događaj. Vjerujem da će njeni utisci sa Hvara biti dragocjeni i za naše buduće aktivnosti u Crnoj Gori. Posebno želim da zahvalim svim jedriličarima koji su bili dio našeg tima, ljudima iz Bara, Tivta i Herceg Novog i RTCG. Kada se okupimo oko iste ideje, razlike nisu važne. Važno je da imamo zajedničko more, zajedničku tradiciju i želju da je sačuvamo. A Hvar nam je još jednom pokazao koliko ljudi žele da vide ovakve barke i koliko jedriličara želi da dolazi na ovakve manifestacije”, kategorična je Bokovac.

Procjenjuje da Bar ima veliki potencijal koji treba promišljeno valorizovati.

“Imamo more, imamo drvene barke, imamo kalafate, imamo jedra, imamo ljude koji znaju ovaj zanat i imamo tradiciju koja traje generacijama. Imamo i prijatelje širom Jadrana koji bi željeli da dođu u Bar. Sada je potrebno da ovu priču zajedno podignemo na još veći nivo.

Za organizaciju velikih međunarodnih manifestacija potrebno je zajedništvo i podrška na državnom nivou – kulture, turizma, sporta i pomorstva, zajedno sa Opštinom Bar, Turističkom organizacijom Bar, klubovima, udruženjima i svima koji se bave očuvanjem naše pomorske i nematerijalne baštine”, ukazuje direktorks JK “Latinsko jedro”.

„Dani u Vali“ su, objašnjava, pokazali da jedna manifestacija može povezati kulturu, turizam, sport, pomorstvo, tradiciju, brodogradnju i ljude iz različitih zemalja.

“I upravo to želimo i mi – da Bar postane mjesto na koje će dolaziti ljudi sa tradicijskim barkama, da se jedri, druži, razmjenjuju znanja i da se naša maritimna baština pokaže svijetu. Ovaj put na Hvar bio je naporan. Bilo je mnogo kilometara, organizacije, priprema i umora. Ali kada se vratite sa prvim mjestom, sa peharima, sa osmjesima i sa ljudima koji vam kažu ‘vidimo se ponovo’, shvatite da se svaki kilometar isplatio. Trofeji su lijepa uspomena i sastavni su dio svake regate. Ali za mene je najveći trofej nešto drugo. Prijateljstvo. Prijateljstvo koje se stvara na moru, među ljudima koji možda govore različitim jezicima, dolaze iz različitih gradova i država, ali razumiju isti jezik – jezik mora, jedra, barke i tradicije. Zato se iz Staroga Grada ne vraćamo samo sa peharima. Vraćamo se sa novim prijateljima, novim idejama i još većom željom da ovu priču nastavimo”, zaključuje Miroslavka Lala Bokovac.

The post Barka Klara iz Bara osvojila prvo mjesto u ukupnoj konkurenciji na festivalu Dani u Vali na Hvaru first appeared on BARinfo.