Gost Radio Bara bio je direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga. Povod za razgovor je predstojeći koncert u Baru, 5. novembra, u sali Doma kulture, u 19 sati, pod nazivom “Sevdahom ću ti reći”, na kojem će nastupiti Šukrija Žuti Serhatlić i Gradski tamburaški orkestar Pljevlja, u proširenom sastavu.

Na velikom koncertu (ulaz je slobodan) organizatori obećavaju poseban muzički ugođaj uz bezvremensku sevdalinku – pjesmu dubokih emocija, boli, tuge, sreće, ljubavi, koja povezuje narode na cijelom balkanskom prostoru. Događaj je dio programa koje CEKUM organizuje u okviru  “Dana kulture manjina” od 2. do 30. novembra širom Crne Gore, kada će svakodneno biti priređeni raznovrsni muzički, književni, likovni i muzički sadržaji kojim se promoviše bogato i vrijedno stvaralaštvo manjinskih naroda, ali istovremeno okupljaju građani raznih vjera i nacija. Cilj  je da se međusobno što bolje upoznamo i širimo prijateljstvo i ljubav, itekako potrebne u savremenom trenutku.

Hajdinaga: Najprije, želim da pozdravim sve zaposlene u Radio Baru, odavno nisam bio gost ove medijske kuće, zato mi je posebno drago što sam danas ovdje. Takođe, želim da pozdravim sve građane Bara i okolnih gradova koji nas slušaju ili čitaju ovaj intervju, i pozovem ih na muzičko druženje u četvrtak.

RB/BI: Vi ste nekadašnji predsjednik Opštine Ulcinj, naš najbliži susjed i sasvim sigurno da bi i između dva naša grada, koji su jedan nadomak drugog, trebalo uspostaviti tješnju saradnju, je li tako?

Hajdinaga: Apsolutno. Trebalo bi, a dio odgovornosti što to nije na odgovarajućem nivou,  pripisujem i sebi. Kultura je univerzalna, ona nas sve povezuje, ali prostora za saradnju ima i u turizmu i svim drugim oblastima. Zajednički bi marketinški trebalo djelovati. Ne sumnjam da je komunikacija dobra, ali uvijek može i bolje. Udaljeni smo svega dvadesetak kilometara, Ulcinj i Bar su gradovi sa bogatom tradicijom i kulturnom baštinom.

RB/BI: Radio Bar se sluša i u Ulcinju, imamo posebnu frekvenciju za to područje (105,6 ) čujemo se čak i u Albaniji, pa se nadamo  da će ovaj razgovor doprijeti i do građana tog prostora i da će se mnogi odlučiti da dođu na veliki koncert sevdalinki. Program manifestacije “Dani kulture manjina” je izuzetno sadržajan, kompleksan, svakodnevno imate raznovrsne događaje širom Crne Gore, što svakako nije jednostavno organizovati. Što je prvenstveno cilj ove manifestacije i koju poruku nosi?

Hajdinaga: Ima li ljepše poruke od one koju nam daruju sevdah i muzika, koji nas okupljaju i uljepšavaju životne trenutke? Svi imamo problema, što je neminovno, nosi ih život, i siguran sam da nam fali druženje i raspoloženje uz sevdah. Dani kulture manjina je manifestacija koja datira unazad dvadeset i četiri godine. Pokrenuo sam je tada sa pozicije ministra u Vladi Crne Gore, i raduje me činjenica da je to nastavljeno u CEKUM -u, gdje sam danas direktor. U pravu ste, nije jednostavno program tog obima realizovati, ni za veće institucije nego što je to Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Svakog dana i noći imamo programe, likovne, književne, muzičke, tribine, konferencije. Zato sam veoma zahvalnim svim saradnicima, našim partnerima, bivšim direktorima, koji su doprinjeli da ova manifestacija zaživi, raste iz godine u godinu i bude na ovako visokom nivou. Kada je riječ o koncertu u četvrtak, 5. Novembra, želim da se zahvalim domaćinima, lokalnoj upravi i direktorici Kulturnog centra, Aleksandri Grabež, koji su nas podržali i omogućili da građanima Bara, ali i gostima iz drugih gradova, priuštimo jedan lijep muzički događaj, u susret zimi i svim praznicima koji nas očekuju. Na jednom mjestu čuti legende naše muzike – Žutog Serhatlića i Pljevaljske tamburaše, koji su sada u najbrojnijem sastavu, mislim da je jedinstvena prilika i da će sala biti puna, kao što je bilo u Tivtu, gdje smo sinoć (čime je i otpočeo ovaj naš ‘maraton’), priredili nastup najpoznatijih klapa u Crnoj Gori. Ovim programima želimo da pokažemo da su jedna četvrtina našeg stanovništva autohtone manjine, koje žive u našoj lijepoj Crnoj Gori i da imaju kulturnu baštinu i stvaralaštvo za divljenje. Malo koja država može da se pohvali time, tim obimom raznolikosti kulturne baštine i nasljeđa. Sve to je jedan lijepi mozaik multinaciolne, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore. To je i najbolja ‘karta’ za Evropu kojoj toliko težimo, jer su kultura manjina i interkulturalizam civilizacijska vrijednost. To jeste i naša misija, i ubuduće ćemo predano raditi na tom fonu.

RB/BI: Dakle, cilj je da se prikaže bogatstvo kulture i umjetničkog stvaralaštva manjinskih naroda. Ponekad nismo ni svjesni koliko je ono zaista i kakvo je. Među pripadnicima manjina su značajni intelektualci, književnici, umjetnički stvaraoci. Ne samo da promovišete vrijedno stvaralaštvo pripadnika manjina, već imate i izdavačku produkciju, je li tako?

Hajdinaga: Da, nama nije cilj da to stvaralaštvo afirmišemo samo u Plavu, Ulcinju, Gusinju, Rožajama, Baru i Malesiji, već u svim gradovima. Biće to tako i na ovim Danima kulture manjina – široka lepeza događaja u svim gradovima Crne Gore, ali i u susjednim državama, gdje pretežno žive naši ljudi. Koliko god mislimo da je Crna Gora lijepa i mala, ona je još mnogo ljepša, i velika. Zašto ne upoznati mlade ljude sa tim “kapitalom” koji imamo. Ima li boljeg “oružja”, mehanizma, od kulture za spajanje ljudi, individua, kolektiva, gradova i država. Sjećam se davnog vremena, rata i neprijateljstava, i tada smo, uprkos raznim barijerama, putem kulture spajali ljude. Ona ima tu moć da sruši razne barikade u našim životima. Da se vratim koncertu u Baru, mislim da ćemo imati nezaboravno veče, biće to naš poklon koji zaslužuje drevni, mediteranski i turistički Bar. Očekujem da će se tražiti mjesto više, a ulaz je, naravno, besplatan.

RB/BI: Rekli ste da ćemo na koncertu imati muzičke legende Crne Gore – Žutog Serhatlića i Pljevaljske tamburaše, ali ono što svakako dodatno može da privuče publiku jeste i repertoar, na kojem će te večeri biti sevdalinka – bezvremenska  pjesma koja govori o  dubokim emocijama, boli, ljubavi, prolaznosti života  i koja u sebi objedinjuje zvuke orjentalno – osmanske, mediteranske i slovenske kulture. Je li to bio i najbolji način da uputite snažnu poruku o zajedništvu i dijeljenju istih vrijednosti?

Hajdinaga: Moj odgovor je možda i suvišan, sve ste rekli i saželi, ali da ponovim – ima li što ljepše i bolje u muzičkom smislu od sevdalinke. Svi mi smo dio te priče, pjevali su to naši preci, pjevamo i mi danas u našoj familiji, u društvu. Ja sam jedan od njih, iako mi je maternji jezik albanski, Albanac sam, zdušno pjevam i pjevaću i te večeri na crnogorskom jeziku. U svakoj riječi, stihu sevdalinke, sadržan je cijeli život, sadržane su i najljepše i najbolnije životne priče, koje svi dijelimo i osjećamo.

RB/BI: Kada govorimo o CEKUM – u i njegovom radu, ono što moramo primjetiti jeste da su Dani kulture manjina samo jedna manifestacija koju organizujete, a da kontinuirano, cijele godine, imate brojne književne, likovne, muzičke programe, tribine, okrugle stolove. Takođe, ono što je evidentno, niste homogenizovani, predstavljate kulturu manjina, uz učešće, kao recenzenata, govornika, moderatora, saradnika širokog spektra, iz korpusa drugih naroda, tako da je ideja interekulturalizma već na taj način, slažete li se, postigla puni efekat? Da li je to bila Vaša intencija?

Hajdinaga: Da, svakako. Zato i postojimo. Nije dobro da o jednom djelu govore samo pripadnici manjina. Naprotiv, veoma nam je važno da o svemu čujemo relevantan sud onih koji dolaze iz drugog korpusa naroda, vjerujemo da će biti još objektivniji, a indirektno ćemo uputiti i  poruku o zajedništvu, prijateljstvu i živjeti interkulturalizam na djelu. To je ta širina, biti sa drugima, upoznati druge sa vrijednostima koje imamo, uvjek biti zajedno, i to sve promovisati kao jedinstvenu kulturu Crne Gore. Kao što ste rekli, ne radimo samo u novembru, u okviru Dana kulture manjina, već smo na istom zadatku cijele godine. Ne želim da zvučim pretenciozno, ali zaista imamo respektabilan program, intenzivniji nego ikad. Želim da naglasim i da se zahvalim još jednom svim bivšim direktorima ove institucije koji su, takođe, radili dobro. Ništa ne počinje od nas, svi oni su utabali staze i ostavili dobro nasljeđe. Svaki novi direktor, prirodno, donosi nešto novo, neku novu energiju, a ja sam zahvaljujući prethodnim dužnostima, brojnim kontaktima, prijateljstvima, a i tako sam vaspitan da je svaki prijatelj više, za mene bogatstvo više, u prilici da širim saradnju što rezultira time da smo često pozvani da gostujemo i u drugim državama. Koristim ta prijateljstva i kontakte kako bi se naša kultura prenosila dalje. To jeste za mene lično malo naporno, već sjutra putujem u Prištinu na promociju knjige koja govori o Ulcinju kroz vjekove, a tada ću dogovoriti i našu posjetu Đakovici, gradu bogate kulture i tradicije. Dobili smo ekskluzivnu mogućnost da organizujemo veče u tom gradu na kojem će biti prezentirana “Ulcinjska svadba”. Prije toga, naše udruženje Plavljana i Gusinjana u Sarajevu nas je pozvalo 7. novembra da zajedničkim programom obilježimo njihovu godišnjicu. Bićemo prisutni i u Skadru, Tirani, Beogradu, Zagrebu, gdje god žive naši ljudi i gdje su zainteresovani za saradnju. Nastojaću maksimalno da spajam ljude, narode i države, to i jeste najvažnija misija koju kultura može da sprovede, kao i ustanove poput naše.

RB/BI: Koliko je to važno, posebno danas, odnosno unazad tri i više decenije, od kada su poremećeni međunacionalni i međuvjerski odnosi ?

Hajdinaga” To je velika obaveza svakog pojedinca i svake institucije. Mislim da se moramo konačno “probuditi”, shvatiti da je kultura univerzalna vrijednost, da pripada svakome. Ako se mogu poslužiti metaforom – sve to izgleda kao jedna fudbalska ekipa u kojoj su jedanaest igrača. Svako ima svoju ulogu, a krajnji cilj jeste pobjeda. Zajednički treba da njegujemo naše vrijednosti i prenosimo ih novim generacijama. Različitost je vrijednost, kultura je dar čovječanstva i to moramo ostaviti u nasljeđe budućim generacijama, kao što su ih nama naši preci prenosili sa koljena na koljeno.

RB/BI : Dakle, ostaviti im u amanet zajedništvo, a ne podjele. S obzirom, kao što smo već govorili, da realizujete obimne aktivnosti, brojne programe, bavite se i izdavaštvom, da li ste zadovoljni budžetom, jer za realizaciju tako sadržajnih i brojnih programa, neophodna su i značajna finansijska sredstva?

Hajdinaga: Nisu dovoljna, za kulturu je uvijek falilo sredstava, ali zahvaljujući prijateljima koji priskaču u pomoć, uspijevamo da realizujemo brojne programske aktivnosti. Konkretno, ovdje u Baru, kao što sam već kazao, direktorica Kulturnog centra, Aleksandra Grabež nam je omogućila da koncert u četvrtak bude održan u sali Doma kulture. Zahvaljujući tome, podršci prijatelja, uvijek se može postići i ono što mislimo da nije moguće. Ministarstva finansija i kulture trebalo bi da budu malo “šire ruke” kada je kultura u pitanju. Sve o čemu smo govorili, svakodnevni programi u novembru i brojni svakog mjeseca u godini, sa pet manjinskih zajednica, brojnim učesnicima, gostovanjima,  podržani su sa svega 150.000 eura na godišnjem nivou. Nadamo se da će biti bolje, a ja još jednom pozivam građane, ne samo Bara, već i Ulcinja, Podgorice, drugih gradova, na veliki koncert u četvrtak, u 19 sati u sali barskog Doma kulture, sada već nadomak kraja ove godine, da se zajedno proveselimo i uživamo u sevdahu sa Žutim Serhatlićem i Pljevaljskim tamburašima i da poželim svima da uvijek , cijelog života pjevamo zajedno.

Direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga, ekskluzivno za Radio Bar najavio je da će Dani kulture manjina biti završeni 30. novembra koncertom poznate bosanskohercegovasčke interpretatorke sevdalinke, Amire Medunjanin u Podgorici. Uobičajeno, ova manifestacija kruniše se nastupom poznatih muzičkih zvijezda iz regiona. Prošle godine bio je to koncert kultnog etno i sevdah benda  “Mostar sevdah Reunion” u KIC-u “Budo Tomović”, kada se tražila karta više, sa više stotina gostiju koji su uglas pjevali sa popularnim sastavom. Hajdinaga očekuje da će tako biti i na koncertu 5. novembra u Baru.

Direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina bio je gost i Emisije na albanskom jeziku Radio Bara, kod Drane Marvučić.