Povodom Međunarodnog žena – Osmog marta čestitke su uputile političke partije i institucije:
Ministarstvo kulture i medija čestitalo Međunarodni dan žena
PR tog Vladinog resora, Hristina Bošković, razgovarala je sa ministarkom kulture i medija, Mašom Vlaović, o tome koje žene su značajne u medijima, književnosti, likovnoj umjetnosti, arhitekturi, muzici.
Na pitanje koja je po njenom mišljenju najznačajnija žena u medijima, Vlaović je odgovorila da je to novinarka Olivera Lakić.
“Ona je posvećena istraživačkom novinarstvu i uprkos napadima i prijetnjama upućenim njoj, ovoj našoj hrabroj ženi uručena je i međunarodna nagrada Hrabra žena”, odgovorila je Vlaović.
Prema njenim riječima, slikarka Ksenija Vujović Tošić, koja je prva akademska slikarka u Crnoj Gori, je ostavila značajan trag u domenu likovne umjetnosti, dok je na polju arhitekture to bez sumnje Svetlana Kana Radević, koja je bila avangardna žena u vremenu u kom je stvarala.
“Jelisaveta Popović prva kompozitorka u Crnoj Gori i Darinka Matić Marović, prva žena profesionalna dirigentkinja, rođena u Herceg Novom, po čijem imenu je Festival KotorArt ustanovio nagradu, kao i Ksenija Cicvarić, interpretatorka crnogorske izvorne pjesme, žene su koje su ostavile trag u muzičkoj djelatnosti”, navela je Vlaović.
Napominje da nije samo jedna Ksenija koja je obilježila našu istoriju.
“Tu mislim na princeza Kseniju, koja je bila fotografkinja, članica Bečkog društva za fotografiju i prva žena vozač u Crnoj Gori”, istakla je Vlaović.
Kada se govori o pozorištu, ministarska je mišljenja da to mjesto zaslužuje, Dragica Tomas, prvakinja Crnogorskog narodnog pozorišta, jedna od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumica Crne Gore.
Upitana ko su za nju najznačajnije žene u književnosti, Vlaović je odgovorila da je to Ana Marija Marović, koja je prva pjesnikinja crnogorskog porijekla, rođena u Veneciji 1815. godine.
Ona je podsjetila da je Marović stihove počela da objavljuje sa dvadeset godina i to pod pseudonimom Filotea.
Iako se žene na Zapadnom Balkanu još uvijek suočavaju sa izazovima na tržištu rada, nižeg učešća i limitiranja mogućnosti zaposlenja, u crnogorskoj umjetnosti nije tako.
“Brojnije su”! Zato je tim Ministarstva kulture i medija kreirao video u kojem su crnogorske najznačajnije savremenice iz umjetnosti.
Ministarstvo kulture i medija će nastaviti da svoje politike kreira u skladu sa potrebama žena, kako bi smo kroz kulturološku emancipaciju uspjeli da pratimo korake savremenog građanskog društva ka punoj afirmaciji rodne ravnopravnosti i dostignemo standarde koji će omogućiti stvarnu jednakost žena i djevojčica.
***
“Kao predsjednik Opštinskog odbora partije koja je uvijek poštovala i uvažavala ženu kao stub porodice i društva, uz veliki pijetet prema majkama, sestrama, suprugama, poslovnim saradnicama, koje na svojevrstan i jedinstven način daju dodatnu vrijednost našem društvu, odajem iskreno poštovanje.
Vi ste oduvijek bile pokretači pozitivnih političkih i društvenih promjena, zahvaljujući kojima naše društvo iz dana u dan dobija novu vrijednost.
Zato, naša je obaveza da na svakom mjestu insistiramo na ravnopravnosti, poštovanju i jednakoj zastupljenosti žena u javnom i političkom životu.
Drage dame, srećan vam 8. mart!”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Mladen Đuričić, predsjednik Opštinskog odbora DPS Bar
***
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore čestita Osmi mart i svim ženama želi da budu uvažene i aktivne učesnice u društvenim procesima.
Na ovaj dan želimo podsjetiti da samo osnažena žena, svjesna svojih kapaciteta i mogućnosti može poboljšati svoj i ukupan položaj društva kom pripada.
Da bi to bilo moguće, važno je da budu stvorene pretpostavke za jednak tretman i ostvarivanje prava. Međutim, u Crnoj Gori je i dalje primjetan je trend povreda prava na jednakost po osnovu pola, što govori u prilog tome da veliki broj edukacija i promotivnih kampanja daje još uvijek nedovoljne rezultate, kada je u pitanju jačanje svijesti o prijavljivanju diskriminacije po osnovu rodne ravnopravnosti.
Nepovoljan položaj žena i dalje se odražava tokom trudnoće, porodiljskog odsustva i odsustva sa rada, radi njege djeteta, kada su žene veoma često izložene različitim oblicima diskriminacije. Ona se ogleda u nemogućnosti da napreduju u karijeri, premještanju na niža radna mjesta nakon povratka sa odsustva, pa sve do jednostranog prekida radnog odnosa uslovljenog ličnim svojstvima zaposlene – pol i porodični status.
Jedan od fenomena na koji Zaštitnik kontinuirano ukazuje je višestruka i intersekcijska diskriminacija žena, a koja podrazumijeva spajanje, odnosno preklapanje, više osnova. To se prvenstveno odnosi na žene i djevojke s invaliditetom, koje su shodno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom posebno osjetljiva kategorija, izložena riziku višestruke diskriminacije. Rizik višestruke diskriminacije u najvećem broju slučajeva dolazi do izražaja prilikom ostvarivanja ekonomske nezavisnosti, pronalaska posla i nastavka obrazovanja. Takođe, imajući u vidu nedovoljnu dostupnost usluga za žene s invaliditetom u ruralnim područjima, one se suočavaju sa većim brojem predrasuda nego u gradskim sredinama.
Romkinje i žene iz manjinskih etničkih zajednica u lošijem su položaju, kako u odnosu na žene iz većinske populacije, tako i u odnosu na muškarce iz svojih etničkih zajednica, posebno u oblastima zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijalnih usluga, između ostalog i zbog nejednakih odnosa moći.
Pripadnice LGBTIQ populacije, kao i žene zavisnice, takođe su suočene sa brojnim problemima u svakodnevnom životu, što ukazuje da je potrebno raditi na daljoj senzibilizaciji i osvješćavanju društva u smanjenju stigmi, predrasuda i diskriminacije.
I ovog puta neophodno je ukazati na i dalje zabrinjavajuće prisustvo porodičnog nasilja, naročito nad ženama i višestrukih posljedica koje ono ostavlja, kako na žene tako i djecu. Za suzbijanje ove pojave mora se insistirati na efikasnoj primjeni propisa, snažnijoj koordinaciji organa i službi, kao i kaznenoj politici koja pored zaštitnih mjera, podrazumijeva proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce.
Jedan od problema sa kojima se suočavaju jesu i seksizam, mizoginija i govor mržnje usmjeren prema ženama u političkom i javnom životu, koji je nažalost učestao u našem javnom prostoru.
Neke od preporuka Zaštitnika za poboljšanje položaja žena u društvu, odnose se na sprovođenje promotivnih kampanja i drugih aktivnosti koje će ohrabriti žrtve da prijave rodnu diskriminaciju i seksualno uznemiravanje.
Neophodno je stvoriti uslove za veće učešće žena u upravljačkim strukturama u društvu, kao i podsticanje većeg uključivanja žena u politički život, na svim hijerarhijskim nivoima. Potrebno je uspostavljanje dugoročnog strateškog pristupa sa ciljem privlačenja većeg broja kandidatkinja u sektor bezbijednosti.
Očekujemo i da svi državni organi i javne ustanove ažurno prikupljaju statističke podatke o ženama sa invaliditetom i ženama iz manjinskih zajednica, uključujući žene iz ruralnih područja i žene žrtve nasilja. Potrebno je takođe osigurati veću prisutnost žena sa invaliditetom, Romkinja, lezbejki i žena iz drugih manjinskih zajednica u javnom i medijskom prostoru.
***
Međunarodni dan žena, 8. mart, prilika je da se prisjetimo svih žena koje su se borile za ravnopravnost i dostojanstvo, kao i da prepoznamo doprinos koji žene svakodnevno daju u našim zajednicama, saopštio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) dr Damir Šehović.
“Danas slavimo njihovu tihu borbu jer su one mijenjale istoriju i time postigle pomake na polju ravnopravnosti žena i muškaraca u svim sferama života”, naveo je Šehović.
Prema njegovim riječima iako su postignuti određeni pomaci u pogledu rodne ravnopravnosti, još uvijek postoje izazovi sa kojima se suočavaju žene u Crnoj Gori.
“Pravo na ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim društvenim procesima i promjenama predstavlja jedno od temeljnih principa demokratskog upravljanja. Sa druge strane žene i u svijetu i u Crnoj Gori plaćaju cijenu za svoju političku i društvenu participaciju. Žene se i dalje suočavaju s diskriminacijom, isključenošću, uznemiravanjem, mizoginim i seksističkim napadima, seksualnim uznemiravanjima, mnoge i dalje trpe razne oblike nasilja, a to je nešto što kao društvo ne smijemo prihvatiti”, dodao je predsjednik SD-a.
Šehović je naglasio da je neophodno nastaviti rad na izgradnji rodno inkluzivnijeg, sigurnijeg i pravednijeg društva za sve sugrađanke i sugrađane, kao i na stvaranju jednakih mogućnosti i prava, ali i očuvanju stečenih.
“Misija Socijaldemokrata je usmjerena ka stvaranju okruženja u kojem će svi građani i građanke, bez obzira na bilo koje lično svojstvo, moći ravnopravno da uživaju ljudska prava, ostvaruju svoje pune potencijale i doprinose razvoju naše zemlje”, naveo je on.
Šehović je podsjetio na potrebu stvaranja sigurnijeg i pravednije društva za sve građanke i građane.
“Neka ovaj dan bude podsjetnik na to da svi zajedno treba da gradimo pošteno, pravedno i sigurno društvo, koje podstiče i ohrabruje svakog pojedinca, ali i omogućuje jednake uslove za rad i život, napredak i razvoj u skladu sa mogućnostima i bez obzira na bilo koju posebnost. U cilju borbe za socijalnu, političku i ekonomsku ravnopravnost polova koja još traje, prava na glas, bez povlačenja, ćutnje i skrivanja, želim vam srećan 8. mart”, naveo je Šehović u čestitki upućnoj građankama povodom ovog međunarodnog praznika.
***
Povodom 8. marta Međunarodnog Dana žena predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić svim damama uputio je čestitku.
„8. mart je nastao kao dan borbe za ženska prava, odnosno dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. U svojoj borbi žene su istrajale i time omogućile pravedniji i ravnopravniji status u društvu. Na rodnu ravnopravnost ne treba da nas obavezuju zakoni, već poštovanje prema ženi, jer žena je majka, ćerka, sestra, supruga.
Ovaj dan nas podsjeća na važnost da se izborimo za prava i jednakost svih žena. Iako smo postigli napredak u borbi za rodnu ravnopravnost, još uvijek ima mnogo posla koji treba obaviti kako bismo osigurali da se žene osjećaju sigurno i poštovano.
Prava Crna Gora će nastaviti da doprinosi unapređenju prava i položaja žena u društvu i njihovom snažnijem uključivanju u javni, profesionalni i politički život. Nastavićemo borbu za jednakost, uklanjanje prepreka i pružanje podrške svim ženama u njihovim nastojanjima da ostvare svoje ciljeve i snove. Svaka žena zaslužuje da živi u društvu u kojem se njen glas čuje i cijeni, gdje ima pravo na jednake mogućnosti i poštovanje.
Svim ženama srećan Međunarodni Dan žena, 8. mart.“
Marko Milačić, predsjednik Prave Crne Gore
