Čestitke povodom 13. jula, Dana državnosti, pristigle u našu redakciju:
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović:
Trinaesti jul je simbol državnosti, vertikala i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne povijamo.
Za Crnu Goru ovaj datum nije samo praznik, već dan kada smo u temelje našeg društva ugradili najuzvišenije vrijednosti slobode, časti i dostojanstva. Trinaestojulski ustanak bio je podvig savjesti, duboko usađen u dušu našeg naroda, koji, kao što veliki Njegoš kaže, ne ljubi lance. Iz plamena 13. jula rođena je luča slobode koja i danas obasjava naš put.
Kaže da se danas borimo da živimo u uređenoj državi.
U državi sa jakim institucijama i jasnim pravilima koja važe jednako za sve. Borimo se da rad ima vrijednost, da se znanje i trud cijene, i da niko nije iznad zakona. Ne tražim čuda, samo pošteno i u interesu svih. Crna Gora uvijek je birala razum umjesto revanšizma, dostojanstvo umjesto poniženja, pravdu umjesto nepravde. Najljepše iskre našeg društva su mir i etnički sklad i međusobno poštovanje. To je plod svijesti generacija koje su znale da se samo slogom zajednička kuća gradi. Takvu viziju imali su i vrijedni pregaoci koji su poslije Drugog svjetskog rata, iz ruševina, izgradili modernu Crnu Goru. Njihovo znanje, marljivi rad i vjera u napredak podigli su naše zdravstvo, našu infrastrukturu, naša preduzeća i naše obrazovne ustanove.
Budućnost se ne čeka, budućnost se gradi, a sloboda se svakog dana iznova osvaja.
Crna Gora mora biti zemlja gdje se rad isplati, gdje se poštenje poštuje i gdje se svaki glas čuje. I to nije stvar nostalgije, to je naša obaveza. I to je naš put ka Evropskoj uniji.Crna Gora želi biti rame uz rame sa najrazvijenijim evropskim demokratijama. Ali, da bi u tome uspjela, mora biti zemlja snažnih, nezavisnih i profesionalnih institucija gdje zakon važi jednako za sve. Zemlja u kojoj se Ustav poštuje kao temelj pravnog poretka. Država u kojoj ekonomski razvoj počiva na održivim osnovama i koja brižljivo čuva svo svoje blago. Svaki resurs! I ne tražim ništa više, samo šansu da budemo ono što zaista jesmo – dio slobodne i demokratske Evrope.
Neka nam na putu uspjeha svijetle dani naše prošlosti i neka nam pregnuća naših predaka budu trajna inspiracija da ovo najljepše parče planete izgradimo kao zajedničku kuću. Zajedničku kuću pravde, sigurnosti, dostojanstva i prosperiteta za svakog našeg građanina.
***
Premijer Milojko Spajić:
Kako u prošlosti, tako i u budućnosti – naša državnost mora biti bazirana na izvrsnosti: nek nam sve buduće borbe budu za veće plate, penzije i evropski standard! Srećan Dan državnosti Crne Gore.
***
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović:
U ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime svim građankama i građanima Crne Gore čestitam Dan državnosti, 13. jul.
Uvijek se s ponosom se prisjećamo hrabrosti i odlučnosti naših predaka koji su, vođeni idejom slobode, ustali protiv okupatora i stali rame uz rame u borbi za dostojanstvo, pravdu i nezavisnost. Njihova žrtva i snaga duha ostaju temelj na kojem gradimo današnju Crnu Goru kao modernu, demokratsku i evropsku.
Ovaj datum ne podsjeća nas samo na istorijske događaje, već nas obavezuje da svakodnevno radimo za dobrobit svih građana, u duhu slobode, međusobnog poštovanja i zajedništva.
Neka 13. jul bude podsjetnik da su najvrijednije vrijednosti one koje nas ujedinjuju i okupljaju, ljubav prema domovini, odlučnost da čuvamo mir i volja da gradimo državu u kojoj ima mjesta za sve, bez podjela.
U to ime, još jednom svim građankama i građanima čestitam Dan državnosti.
***
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj:
13. jul je datum sa dubokim istorijskim značenjem za Crnu Goru i njene građane počev od Berlinskog kongresa davne 1878. zajedno sa 1941. kao simbolom borbe i otpora naroda Crne Gore.
Pred nama je novi, suštinski put na kojem, svi zajedno, kreiramo budućnost jednakih prava i mogućnosti svih građana Crne Gore kao ravnopravne članice EU porodice.
Neka nas i ovaj praznik podsjeti na zaloge predaka za dobrobit nas i naših potomaka.
Srećan Dan državnosti svim građankama i građanima Crne Gore.
***
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković:
Svim građankama i građanima Crne Gore upućujemo iskrene čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti, datuma duboko urezanog u kolektivno pamćenje našeg naroda i temelje naše državnosti.
Korijeni crnogorske slobode i državnosti duboki su, čvrsti i oblikovani kroz vjekove borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo na sopstveni put. Još od međunarodnog priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, pa sve do 13. jula 1941. prvog organizovanog ustanka u porobljenoj Evropi, Crna Gora je svjedočila otpornosti svojih ljudi i snazi ideje slobode.
Dan državnosti nije samo podsjećanje na prošlost to je obaveza da se odnosimo s poštovanjem prema onome što je stečeno žrtvom, ali i odgovornost da nastavimo da gradimo društvo u kojem je čovjek primat. Crna Gora danas, kao i tada, mora biti država koja njeguje mir, pravdu, suživot i poštovanje različitosti jer upravo u tim vrijednostima leži njena istinska snaga.
Poruka 13. jula jeste jasna i svevremena: sloboda se ne poklanja ona se zaslužuje. A očuvanje te slobode počinje odnosom svakog pojedinca prema svojoj državi, njenim institucijama i njenim vrijednostima.
U duhu tog velikog nasljeđa, neka nam Dan državnosti bude podsjetnik da Crna Gora nije samo prostor, već ideja i zavjet da živimo u miru, da poštujemo druge i da nikada ne zaboravimo kroz šta smo prošli da bismo danas mogli da gledamo u budućnost.
Srećan Dan državnosti – 13. jul!
***
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica:
Svim građankama i građanima Crne Gore najsrdačnije čestitam 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. Ovaj veličanstveni istorijski datum obavezuje na istorijsko pamćenje i konstantnu aspiraciju ka univerzalnim vrijednostima slobode, pravde i ljudskog dostojanstva. Podsjeća nas na 13. jul 1878. godine kada je Crnoj Gori potvrđeno međunarodno priznanje državnosti, nakon vjekovne borbe za slobodu, stvaranje i jačanje države, koja nije stala ni nakon toga, zbog težnje za potpunim ostvarenjem legitimnih oslobodilačkih i državnih ciljeva, kao i na 13. jul 1941. godine kada je podignut opštenarodni ustanak protiv fašizma i okupatora, o kojem, pored mnogih drugih velikana, Žan Pol Sartr govori da je „najveličanstveniji trenutak evropske istorije toga doba“. Prisjećajući se istorijskih postignuća, sa osjećanjem ponosa, i vjerujući u potencijal naše države, kao doma svih njenih građana, ovo je prilika da se naglasi potreba za odgovornim odnosom, na svim poljima, kako prema onome što je njena moralna, herojska i državnopravna tradicija, tako i prema onome što je potreba za njenom prosperitetnom budućnošću, a to su nesumnjivo vladavina prava, zajedništvo uz uvažavanje raznolikosti, dijalog, povjerenje i pristupanje Evropskoj uniji. U to ime neka je svima u Crnoj Gori srećan Dan državnosti.
***
Ministarka turizma Simonida Kordić:
Čestitam 13.jul, koji predstavlja važnu stranicu istorije Crne Gore, i dan kada slavimo jedinstvo i slobodarski duh našeg naroda.
Ovaj datum nas podsjeća na hrabrost i odlučnost naših predaka koji su skupa pokazali uzvišeno čojstvo i junaštvo kada je bilo najpotrebnije, bez obzira na razlike. Ovaj praznik nije samo sjećanje na prošlost, već i podstrek da čuvamo istinu i ponosno gradimo budućnost naše zemlje.
Neka nas simbolika 13. jula inspiriše da zajedno nastavimo da razvijamo našu državu i da promovišemo njene prirodne ljepote i kulturnu baštinu, posebno kroz turizam koji je jedan od stubova našeg prosperiteta.
Srećan Dan državnosti!
***
Dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija:
Svim građanima i građankama Crne Gore čestitam 13. jul – Dan državnosti, uz poziv da njegujemo sjećanje na junake koji su je izborili, da budemo dostojni istorije koja nas obavezuje, da istim žarom je volimo i poštujemo u miru.
Ovaj datum je dio našeg identiteta, dan kada se kolektivno sjećamo ko smo, odakle dolazimo i zašto vjerujemo u Crnu Goru kao slobodnu, građansku i dostojanstvenu državu.
Te 1878. godine, Crna Gora je postala međunarodno priznata država, a iste te 1941. godine, graðani Crne Gore poveli su prvi masovni ustanak protiv fašizma u tada porobljenoj Evropi, dan nakon sramnog zbora gdje je Crna Gora stavljena na stranu na kojoj nije trebalo da bude.
Zato je datum 13. jul naš temelj, ne 12. jul ili neki drugi – ali i naš zavjet, da slobodu nikad ne uzimamo zdravo za gotovo, već da je čuvamo, njegujemo i prenosimo generacijama koje dolaze, te da svakog dana objašnjavamo koliko su nezavisnost i sloboda važne.
Svaka generacija ima svoju dužnost, naša je da istinu, slobodu i dostojanstvo pretočimo u kulturu življenja, u obrazovanje, umjetnost, književnost, medije i javni govor, kako bi duh 13. jula trajao.
Kako su činili preci, odredilo je naš pravac kroz decenije. Kako radimo danas, tako će nam potomci pamtiti. Budimo ih dostojni.
Kao što se možemo sjećati sa slavom i ponosom.
Ministarstvo kulture i medija je posvećeno ovoj kulturi pamćenja, kroz očuvanje nematerijalne i materijalne baštine, kroz podršku savremenom stvaralaštvu, kroz izgradnju prostora za dijalog, kritičko mišljenje i društvenu odgovornost.
Ako ne pamtimo, ne možemo ni stvarati.
Danas kada slavimo, s ponosom, pozivam sve da odamo počast u mislima, djelima, umjetnosti ili tišini pred spomenicima. Ja sam pred bezvremenim Bezmetkovićem, partizana Luke Tomanovića.
Pamtimo i volimo ono što smo.
***
Boris Bogdanović, predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata:
Poštovane građanke i građani Crne Gore, čestitam vam 13. jul, Dan državnosti.
Danas se sa ponosom sjećamo najslavnijih dana koje su ispisali i zlatnim slovima u istoriju upisali naši preci – 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine. Te 1878. godine, na Berlinskom kongresu potvrđen je napor naših predaka, ali i prolivena krv za slobodu Crne Gore, priznata je nezavisnost, u Evropi malene, ali časne i junačke Crne Gore. Nešto više od vijek i po nakon Berlinskog kongresa, građani Crne Gore su još jednom opravdali status junaka i beskopromisno, bez i malo straha, samo sa jednim ciljem, zapalili prvu baklju slobode u Evropi pregaženoj okupatorskom čizmom, i podigli slavni Trinaestojulski ustanak.
Prošle su godine ratova i borbe za slobodu. Sada je pred nama put ništa manje važan nego minuli, čišćenje države od svih onih koji su partneri mafije i nisu dostojni žrtve svojih predaka, ali i punopravno učlanjenje Crne Gore u evropsku porodicu naroda. Uzaludna je bila svaka borba i svaka žrtva ako crnogorske institucije nisu čiste i oslobođene od kriminala i drugih nedozvoljenih uticaja.
U to ime, još jednom svim građankama i građanima naše Crne Gore srdačno čestitam 13. jul, Dan državnosti. Nek je vječna Crna Gora!
***
Predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović:
Dan koji sublimira crnogorsku vječnost, slobodarstvo i naše milenijumsko trajanje. Datum koji nam je u 19. vijeku donio međunarodno priznanje a u 20. vijeku, ustankom bez presedana u porobljenoj Evropi, otvorio vrata vraćanju državnosti, nasilno otetoj sramne 1918.
Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula.
I baš zato su tu borbu već izgubili. Srećan Dan državnosti i Dan ustanka”, poručio je Vujović.
***
Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza:
Građankama i građanima Crne Gore iskreno i s ponosom čestitam Dan državnosti. Taj datum nije samo istorijski jubilej, već i prilika da se podsjetimo ko smo kao društvo i kakvu Crnu Goru želimo da gradimo, poručio je dr Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza.
Trinaesti jul simbolizuje temelj slobodarske i državotvorne tradicije Crne Gore. Tog dana 1878. godine, Crna Gora je na Berlinskom kongresu postala međunarodno priznata država. A 1941. godine, na isti datum, narod Crne Gore podigao je prvi narodnooslobodilački ustanak u tada porobljenoj Evropi. Bio je to otpor fašizmu, okupaciji i izdajstvu, kojim je Crna Gora još jednom stala na pravu stranu istorije.
Na tim temeljima počiva savremena, antifašistička i građanska Crna Gora. Zato 13. jul nije samo podsjećanje na slavnu prošlost, već i trajan zavjet da ćemo slobodu, antifašizam, pravdu i ljudsko dostojanstvo uvijek braniti jasno, odlučno i bez kompromisa.
Nije slučajno što su fašisti uvijek znali da im je Crna Gora problem. Niti što su je u svakom pokušaju porobljavanja crtali kao izuzetak. Ovdje se nije kalkulisalo s pravdom. Ovdje se za nju ginulo. I svaki pokušaj da se danas neofašizam provuče kroz reviziju prošlosti, zamjenu teza i političko koketiranje s mračnim simbolima završiće kao i svaki prethodni – na poraženoj strani istorije.
Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima osporavanja i revizije naše državne tradicije. Dio aktuelne vlasti otvoreno i sistematski radi na potiskivanju istine o ustanku, umanjivanju značaja antifašističke borbe, relativizaciji zločinačkih ideologija i rehabilitaciji četničkog pokreta. Iako su ti pokušaji istorijski i moralno neodrživi, politički su krajnje opasni, jer su usmjereni protiv samih temelja crnogorske državnosti.
Zato im, baš danas, većinska Crna Gora poručuje odlučno i bez zadrške: za fašizam i šovinizam nema mjesta u zemlji koja je vazda birala slobodu.
***
Predsjednik Biram Crnu Goru Radomir Novaković Cakan:
U ime Biram Crnu Goru i u svoje ime, upućujem iskrene čestitke povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, svim njenim građankama i građanima u domovini i u dijaspori, uz želju da praznik provedete u duhu zajedništva, ponosa i poštovanja.
Ovaj datum nas podsjeća na dvije velike prekretnice u našoj istoriji – međunarodno priznanje nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine i ustanak crnogorskog naroda protiv fašizma 1941. godine. To su simboli slobodarskog duha, nepokolebljive borbe za suverenitet i težnje ka miru, pravdi i dostojanstvu.
U duhu antifašističke tradicije i slobodarskih vrijednosti, neka ovaj praznik bude podsticaj za dalji društveni napredak, međusobno uvažavanje i jačanje institucija koje će doprinijeti boljoj i pravednijoj budućnosti svih građana Crne Gore.
Živjela Crna Gora!
***
Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza:
Čestitam 13. jul Dan državnosti i antifašističkog ustanka, svim građanima Crne Gore i crnogorske dijaspore. Ovaj slavni datum objedinjava najviše vrijednosti crnogorske istorije od utemeljenja crnogorske državnosti 1878, pa do antifašizma koji je ugrađen u njene temelje ustankom 1941.
Građani Crne Gore i danas snažno brane takve vrijednosti, nezavisnosti, građankog društva, sekularizma i antifašizma, koje se ponovo dovode u pitanje i relativizuju. Istorija je ispisala zlatnim slovima našu borbu i davno stavila tačku na istinu na kojoj počiva i savremeno crnogorsko društvo, pa će svaki takav pokušaj završiti kako tada, tako i danas, na smetlištu istorije.
Crna Gora neodvojiv je dio porodice starih evropskih nacija, demokratskih društva i slobodnog svijeta Evrope, a njeni građani umjesto relativizacije, povampirenja duhova prošlosti i zla, zaslužuju evropsku budućnost i kvalitet života. Crna Gora je u svakom prelomnom istorijskom trenutku birala upravo takav put i bira ga i danas a mi ćemo, ko u uvijek, biti njen najčvršće oslonac u takvoj borbi za dostojanstvo njenog imena i svakog njenog čovjeka.
Srećan nam 13. jul Dan državnosti i antifašističkog ustanka.
Da je vječna Crna Gora!
***
Vladimir Joković, predsjednik SNP CG:
Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime.
Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali.
SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese.
Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni.
Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna.
***
Josip Đurašković, predsjednik OO Demokrata Bar:
U ime OO Demokrata Bar i svoje ime Svim Barankama i Baranima, upućujem najiskrenije čestitke povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore!
Na današnji dan 1878. godine, Crna Gora je na Berlinskom kongresu stekla međunarodno priznanje svoje nezavisnosti, učvrstivši mjesto među slobodnim narodima Evrope.
Takođe, na današnji dan sa ponosom se prisjećamo hrabrosti naših predaka koji su, baš ovdje u Baru, u srcu Crmnice, u Virpazaru, prvi u porobljenoj Evropi podigli glas i pušku protiv fašističkog zla.
Naš slobodarski narod je ustao vođen idejama svojih predaka, zajednički, bez podjela, u borbu za slobodu teritorije, borbu za dostojanstvo čovjeka, za pravdu, jednakost i slobodu. Bila je to borba zbog koje danas hodamo uspravno i ponosno.
Crna Gora je možda mala zemlja, ali je oduvijek znala biti velika po ideji, po časti i po otporu. Bar je dao neizbrisiv pečat toj veličini, i zato je 13. jul naš zavjet, da nikada ne pokleknemo pred nepravdom, da budemo na pravoj strani istorije, baš kao naši preci.
Neka nas današnji dan podsjeti da je patriotizam djelo, a ne parola. Da je ljubav prema domovini borba, ne samo protiv okupatora, već i protiv nepravde, mržnje i podjela.
U ime Opštinskog odbora Demokrata u Baru, drage Baranke i Barani, još jednom vam čestitam Dan državnosti!
Neka živi antifašistička i slobodna Crna Gora!
***
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović:
Povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, upućujem najsrdačnije čestitke službenicima Uprave policije, građankama i građanima Crne Gore.
Ovaj svečani dan nije samo prilika da se prisjetimo međunarodnog priznanja nezavisnosti Crne Gore 1878. godine i herojske borbe protiv fašizma i opštenarodnog ustanka 1941. godine, već je i podsjetnik da nas naša slavna prošlost obavezuje da budemo dostojni žrtve naših predaka, da čuvamo našu državu i da nastavimo borbu za pravedno, čisto i od pošasti slobodno društvo.
Naši preci su pokazali da nijedna sila na svijetu ne može pokoriti narod koji zna šta brani. Hrabrost, čast, integritet i poštenje su i danas najubojitije oružje pred kojim svaki neprijatelj na kraju biva poražen. Niko nije i ne može biti jači od poštenog i hrabrog policajca koji dosljedno primjenjuje zakon koji drži u rukama.
Uprava policije će još snažnije, nepokolebljivo i neselektivno, nastaviti borbu protiv svih vidova kriminala i svakog pojedinca koji ne poštuje zakon i urušava vrijednosti na kojima počivaju temelji naše države. Naša borba će i dalje biti beskompromisna, kako bismo bili dostojni zaloga koji su nam naši preci ostavili.
Srećan Dan državnosti!
***
Matica crnogorska:
13. Jul – Dan državnosti, svijetli datum crnogorske istorije, obavezuje crnogorsko društvo i sve pojedince da se odgovorno odnose prema pregalaštvu i žrtvama naših predaka, koji su svoje živote ugradili u temelje državnosti Crne Gore i omogućili crnogorskom narodu da slobodno odlučuje o svojoj budućnosti.
Ovogodišnja proslava Dana državnosti je ostala u sjeni kompromitujuće dodjele najvećeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade, licima koja svojim ukupnim javnim angažmanom ne zaslužuju da budu njeni laureati, pri čemu je i protivpravno djelovanje Žirija potvrdilo da se Crna Gora u zadnjih pet godina nalazi u permanentnoj društvenoj, odnosno institucionalnoj krizi. Vrijednosti koje se uoči 13. jula promovišu sa najviših državnih adresa, oličenih u riječima i djelima prvenstveno predsjednika Skupštine Crne Gore, unose u javni diskurs istorijski revizionizam, čije posljedice su opasne za mir i poredak u Crnoj Gori. Takva postupanja sa različitih nivoa vlasti prolaze u kontinuitetu bez bilo kakvih političkih ili pravnih sankcija, što sve utiče na proces razgradnje svih onih vrijednosti na kojima je utemeljena savremena Crna Gora. Dojučerašnji žestoki protivnici obnove crnogorske nezavisnosti i antifašističkog nasljeđa žele da na silu u slobodarsku Trinaestojulsku kolonu uguraju izdajnike sa takozvane Podgoričke skupštine i kolaborante iz Drugog svjetskog rata.
Nažalost, da su se proteklih decenija u ustanovama kulture i prosvjete Crne Gore na adekvatan način njegovale i obilježavale tekovine 13. jula 1878. i 13. jula 1941. godine, spomenute društvene pojave bile bi na marginama. Zato ovaj istorijski datum treba da nam bude putokaz u stvaranju organizovanog političkog otpora prema svim onim subjektima koji intenzivno rade na egzistencijalnom uništenju crnogorskog naroda, njegove tradicije i kulture. Bez Crnogoraca ne može postojati Crna Gora, što su naši preci pokazali i dokazali borbom 13. jula 1878. i 13. jula 1941. godine, kada su izborili međunarodnu verifikaciju državne nezavisnosti, a potom i povratili nacionalno dostojanstvo. Staze crnogorske slobode i državotvornosti, duže od milenijuma su dobro poznate. Stoga ostaje crnogorskim građanima i njihovim predstavnicima da pruže jasan i odlučan odgovor na pokušaje degradacije crnogorskog državnog i nacionalnog integriteta.
***
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori:
Obilježavanje 13. jula podsjeća nas na značajne datume državnog identiteta Crne Gore i njenog doprinosa antifašističkom pokretu i borbi za slobodu.
Pripadnici bošnjačkog naroda ponosni su na doprinos koji su dali kroz historijski i društveni razvoj Crne Gore.
Podsjećamo da se, u vrlo dramatičnim okolnostima, nakon Berlinskog kongresa i međunarodnog priznanja Crne Gore, bošnjački narod suočio sa brojnim iskušenjma, ali je ostao je na svojim ognjištima, gradeći zajednički život u multietničkoj i multivjerskoj zajednici.
Isto tako, nošeni idejom slobode i jednakosti, pripadnici bošnjačkog naroda, zajedno sa drugima, bili su dio antifašističkog pokreta i narodnog ustanka 13. jula 1941. godine, a značajan broj njih je položio svoje živote u borbi za slobodu.
Svaki pokušaj revizije historije i dovođenja u pitanje nespornih činjenica, predstavlja pokušaj rušenja tih vrijednosti i odlučno se tome suprotstavljamo. Svjesni smo, takođe, naše uloge i značaja u obnovi državnosti moderne Crne Gore, kao i doprinosa koji smo dali na putu ka članstvu u NATO i Evropskoj uniji.
Vjerujemo da će Crna Gora, uprkos svim izazovima, nastaviti putem demokratskog razvoja, vladavine prava, poštovanja različitosti i ravnopravnosti svih njenih naroda i građana, ujedinjenih u izgradnji zdravog i prosperitetnog društva.
U ime Bošnjačkog vijeća, svim građankama i građanima, u zemlji i dijaspori, čestitamo 13. jul -Dan državnosti naše Crne Gore.
***
Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo, Centar za građansko obrazovanje:
Ovaj datum obilježavaju dva presudna događaja iz crnogorske istorije.
Prvi je Berlinski kongres 1878. godine, na kojem je Crna Gora postala međunarodno priznata država, što je de facto već bila. Bio je to mirovni kongres tada velikih sila (Njemačke, Austro-Ugarske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije i Turske), koji je trajao od 13. juna do 13. jula, a pitanjem Crne Gore počeo se baviti tek 1. jula. Delegati Crne Gore bili su predsjednik Senata, vojvoda Božo Petrović, i šef Kancelarije za spoljne poslove, vojvoda Stanko Radonjić. Na Berlinskom kongresu su tada, osim Crne Gore, nezavisnost izborile i Srbija i Rumunija.
Drugi, podjednako važan 13. jul 1941.godine, Crna Gora je dočekala obespravljena, izbrisana s mape evropskih država i naroda. Samo dan nakon Petrovdanskog sabora, održanog u Zetskom domu od strane okupacionih fašističkih italijanskih vlasti i njihovih pristalica, u Crnoj Gori će 13. jula 1941. godine biti podignut prvi masovni ustanak protiv fašizma u Evropi. Taj događaj je Žan Pol Sartr opisao kao “veličanstveni trenutak evropske istorije dvadesetog vijeka”, ocjenjujući da “može služiti na ponos narodima Evrope”. Crna Gora je u Drugom svjetskom ratu dala čak 257 narodnih heroja u Narodnooslobodilačkoj borbi, od kojih osam žena, a nakon rata je djelimično povratila izgubljeni suverenitet kao jedna od šest jugoslovenskih republika. Nekadašnji francuski predsjednik, Fransoa Miteran, izdvojio je Trinaestojulski ustanak kao najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.
Ova dva istorijska datuma svjedoče da je želja za slobodom najvažniji kohezioni element crnogorskog identiteta i bića. Državni praznik 13. jul nas obavezuje da čuvamo taj slobodarski duh kojem su se divili evropski narodi.
Nažalost, ovaj 13. jul dočekujemo u Crnoj Gori gdje se te slobode pokušavaju ograničiti ili ukinuti, gdje se institucionalno ćuti na istorijski revizionizam i gdje se saradnici okupatora izjednačavaju s hrabrim borcima i borkinjama protiv fašizma. Odnos prema našoj prošlosti je i odnos prema našoj budućnosti.
Sloboda izbora, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja, i sloboda od diskriminacije su samo neke od temeljnih vrijednosti koje su ugrožene i koje moramo braniti danas da bi Crna Gora bila slobodna evropska zemlja.
Crna Gora koju dugujemo budućim generacijama je slobodna i demokratska država svih njenih građana i građanki – država u kojoj se različitosti slave, a ne kažnjavaju. Crna Gora ne smije biti ono što su joj drugi namijenili, već ono što sami izborimo i odbranimo.
