Osmi maj je poseban dan za Međunarodni pokret Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca – ugledne , najstarije humanitarne organizacije na svijetu. Tog dana počinje i Nedjelja Crvenog krsta, koja traje do 15. maja, tokom koje opštinske organizacije Crvenog krsta širom Crne Gore organizuju brojne aktivnosti, s ciljem da uključe što veći broj građana u ispunjavanje humanitarne misije. U susret Svjetskom danu i Nedjelji Crvenog krsta, Opšinska organizacija Crvenog krsta (OO CK) ispred marketa Voli, HD Laković i Franca, danas organizuje Akciju solidarnosti koja će trajati do 20 sati-saopštila je za Radio Bar Zorica Crnčević, sekretarka ove humanitarne organizacije.
„Vaše malo nekome je puno“, poručila je ona na početku razgovora, uz poziv građanima Bara da uz namirnice koje danas kupuju u trgovačkim objektima Voli, HD Laković i Franca, bar jedan artikal namijene korisnicima sa spiska Crvenog krsta. Cilj je obezbjeđivanje određene količine prehrambenih i artikala za higijenu. „Naši volonteri su na prodajnim punktovima do 20 sati“, kazala je Crnčević, koja je odziv sugrađana do 15 sati ocijenila solidnim, uz očekivanje da će akcija biti uspješnija od svih prethodnih.
Akciji solidarnosti danas se priključio i predsjednik Opštine, Dušan Raičević sa saradnicima.
“Na punktu u Voli marketu, Dušan Raičević i njegovi saradnici donirali su značajnu pomoć Crvenom krstu”, saopštila je Zorica Crnčević, sektetarka OOCK.
Brojne aktivnosti obilježile su rad Crvenog krsta u proteklih dvanaest mjeseci. Crnčević posebno ističe rad sa volonterima, dobrovoljno davalaštvo krvi, spasilaštvo na vodi kao i unaprijeđene usluge koje pružaju starijim korisnicima. Pored geronto domaćica sa dugim stažom pomaganja u kući, tu su medicinske i usluge socijalnog radnika.
Masovne nesreće su ono gdje Crveni krst ponajviše dolazi do izražaja.
„2022. godine eskalirao je rat u Ukrajini te smo se suočili sa velikim prilivom izbjeglica iz tog područja. Preko osam stotina majki sa djecom i starijih lica zatražilo je našu pomoć, što je i prirodno s obzirom na to da nas, kao organizaciju, odluke Vlade ne obavezuju kad je izbjeglištvo u pitanju. Dakle, ne čekajući protokole počeli smo sa evidencijom lica i njihovih potreba“, ističe Crnčević napominjući da su u rad sa ukrajinskom djecom uključena i djeca iz načeg grada u cilju povećanja tolerancije i razumijevanja na nivou lokalno stanovništvo – izbjeglice. Preko 70 porodica smješteno je u hotelu Sato u Sutomoru, gdje se uz podršku profesionalaca i volontera organizuju brojne aktivnosti – od učenja crnogorskog jezika do upoznavanja sa našim običajima, istorijom, kulturom, tradicionalnom kuhinjom, narodnom nošnjom. “Sedam temeljnih principa – humanost, nepristrasnost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost opravdavaju naziv Međunarodni pokret Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca”, ističe Crnčević.
Ona je najavila brojne aktivnosti i iskorake u obilježavanju Nedjelje Crvenog krsta, s ciljem promocije humanosti, poštovanja i razumijevanja među najmlađom populacijom.
Ispred Dvorca kralja Nikole, u ponedjeljak će biti predstavljen program Crvenog krsta a, pored starijih volontera, učestvovaće mališani – podmladak i djeca iz ukrajinskih porodica koji će pokazivati šta znaju o ovoj humanitarnoj organizaciji i kako se snalaze u pružanju prve pomoći, kazala je Crnčević, dodajući da će mališani biti uključeni i u posjetu starijim sugrađanima, dan kasnije.
„Cilj nam je jačanje osjećaja poštovanja i upoznavanja najmlađih sa potrebama starijih osoba“, pojašnjava Crnčević najavljujući i takmičenje u pružanju prve pomoći u kojem će, pored osnovaca i srednjoškolaca, revijalno nastupiti djeca iz barskih vrtića i njihovi vršnjaci iz Ukrajine.
„Organizovaćemo, kazala je Crnčević, „posjete obrazovnim ustanovama, sa ciljem upoznavanja učenika sa značajem i istorijatom Crvenog krsta, a poseban fokus biće na seoskim školama koje, po riječima Crnčević, „na poseban način njeguju duh plemenitosti“.
Korisnici iz Bara uvijek imaju prednost kad je podjela pomoći u pitanju. Kad se radi o namjenskim donacijama, one se moraju uputiti naznačenim korisnicima. Crnčević navodi da su domaći donatori, nažalost, malobrojni.
„Oko 500 najugroženijih barskih porodica nam se obraća za pomoć, naši magacini su prazni, ali im je od materijalne nekad značajnija podrška u vidu psiho-socijalne pomoći koju im pružamo – lijepa riječ, savjet, razgovor, druženje.“
Osvrnuvši se na volontere humanitarne organizacije kojom upravlja, Crnčević s ponosom ističe činjenicu da među osobama različite životne dobi, obrazovanja, socijalnog statusa, najveći broj čine mladi do 18 godina, a to je, prema njenim riječima, pravo vrijeme kad ih treba uputiti na najljepše i najhumanije životne staze.
„Radi se o 70 učenika, uglavnom iz barskih srednjoškolskih ustanova koji svojim ponašanjem, odnosom prema starijima, pružanjem pomoći i izvršavanjem brojnih humanih zadataka koji stoje pred njima, daju najbolji primjer i vršnjacima i mlađim generacijama. Oni prolaze kroz razne obuke, od psiho-socijalne podrške do prve pomoći, djelovanja u nesrećama, posvećeni su ovoj organizaciji i njenom obilježju koje nose na leđima i u srcima“, naglašava sekretarka najstarije barske humanitarne organizacije.
„Sva ljudska bića genetski u sebi nose dobrotu i saosjećajnost prema tuđoj patnji. Ne smijemo dozvoliti da se to izgubi, zajedno treba da težimo ka boljem i humanijem društvu“, poručuje Crnčević čestitajući volonterima, aktivistima i zaposlenima Svjetski dan i uz očekivanje veće podrške kako sa lokalnog tako i sa nacionalnoh nivoa jer je „Crveni krst ‘sui generis’ organizacija od posebnog društvenog značaja, te nije slučajno nazvan pomažućim organom državi u humanitarnoj oblasti“, zaključila je ona.
Svjetski dan Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca se održava 8. maja, na dan rođenja osnivača Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, švajcarskog filantropa Žan Anri Dinana.
Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859. godine, kada je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni, te sanitetsko osoblje. Godine 1864. usvojena je Ženevska konvencija, kojom su Dinanove želje ostvarene. 1901. godine je dobio Nobelovu nagradu za mir, a sav novac od nagrade poklonio je u humanitarne svrhe. Tek u dubokoj starosti, Dinan je doživio priznanje za ogroman filantropski rad.
