U prijepodnevnom programu Radio Bara gost Nemanje Jankovića bila je Zorica Crnčević, sekretar OO Crvenog krsta Bar, organizacije čiji je rad naročito intenziviran od pojave koronavirusa.
Crnčević je podsjetila da je sjutra 1. oktobar, Svjetski dan starijih lica.
“To je značajan datum, koji je organizacija Crvenog krsta uvijek obilježavala na poseban način. Međutim, usljed novonastale situacije obilježićemo to na drugi način, sa ciljem da skrenemo pažnju na starije osobe preko 65 godina, na njihov položaj, na njihove potrebe i na odgovornost društva za poboljšanje njihovog položaja. Govorim o starijim osobama koje žive same, u teškoj su materijalnoj i zdravstvenoj situaciji, socijalno su izolovani, jer su od centra grada udaljeni i do 50-60 kilometara“, istakla je Crnčević, dodajući da Crveni krst obraća pažnju i na starija lica koja nijesu u teškoj materijalnoj situaciji, ali su usamljeni i lošeg su zdravstvenog stanja, a njihova najbliža porodica ne živi na teritoriji naše opštine niti na teritoriji Crne Gore.
Ona je objasnila i kako je sve funkcionisalo u vrijeme kada su imali toliko mnogo posla.
“Nema nas puno, ali imamo veliki broj volontera i pomagača sa lokalnog i državnog nivoa i donatora, na taj način zapravo i funkcioniše Crveni krst. U ovom obliku od 2002. godine sprovode se brojne aktivnosti koje se tiču naših starijih korisnika, sa ciljem da im se poboljša položaj i da se što duže zadrže u svojoj prirodnoj sredini. Mi smo na kraju 2019. godine imali 145 starijih osoba kojima smo pružali različite vrste usluga – pomoć u kući, koju pružaju gerontodomaćice, kao profesionalni angažman, usluge koje pružaju volonteri, najviše korisnicima na selu, zatim Klub za starija lica i program ‘Zdravo starenje’. Korona je pokazala, kroz terenski rad i kroz zahtjeve, da mi, od 16. marta do kraja avgusta, imamo 408 starijih lica, preko 65 godina, odnosno tri puta više, kojima je potrebna neka usluga Crvenog krsta, gdje se dominantno izvaja potreba za materijalnom pomoći i potreba za razgovorom. Mi smo startovali sa uslugom ‘Pomoć u kući’ u januaru sa 52 korisnika, uključiili četiri gerontodomaćice, što je mali broj na toliki broj korisnika i jedina organizacija Crvenog krsta koja pruža tu vrstu pomoći onima koji žive na selu. Zahvaljujući organizaciji Crvenog krsta, gerontodomaćicama koje imaju veliko iskustvo u radu i zahvaljujući opredijeljenim sredstvima koja nisu dovoljna, ali su značajna, od strane lokalne samouprave, da su naši korisnici u svako doba, pa i u vrijeme pandemije, kada niko nije smio da iskorakne iz svoga doma, bili pokriveni i hranom i higijenom, dostavljena im je terapije, računi su bili plaćeni…. Zaista smo sačuvali svako staro lice koje prima usluge od Crvenog krsta – niti su bili bolesni, niti prehlađeni, to je odlično obavljen posao i, i dalje će biti tako”, ističe Crnčević.
Do 31. avgusta, broj osoba koje primaju uslugu „Pomoć u kući“ popeo se na 65.
“To ujedno i objašnjava zašto ne može svako da radi kod nas, jer osoba mora da bude profesionalna i humana, plemenita, požrtvovana, solidarna, da ne broji sate koje provodi na poslu. Naš kolektiv, naši volonteri, aktivisti i pomagači su upravo tog profila. Kad se izračuna da 408 starijih osoba, novih, kojima je dominantna potreba za humanitarnom pomoći, ako taj paket košta 30 eura, potrebno je oko 15 hiljada eura mjesečno, a na godišnjem nivou to je ogroman iznos. Ovih mjeseci je ponešto i moglo da se radi, ali već od oktobra očekujemo da će nam se javiti isti broj onih kojima treba naša pomoć. Postoje različite ciljne grupe koje su ugrožene, starija lica su visoko na toj skali, zato što su stari, bolesni, nemoćni. Servis ‘Pomoć u kući’, volonterski servis i Klub za stara lica neophodni su starijoj populaciji i mi imamo moralnu obavezu i odgovornost, kao društvo i kao grad, da uradimo sve što možemo da im olakšamo starost, da ih zadržimo u prirodnom okruženju, jer nigdje nije kao u svojoj kući. Zato se nadamo da će se budžet za tu namjenu, u okviru mogućnosti, povećati za narednu godinu. Ukoliko bi se stalo s ovim uslugama, odnosno ukoliko bi se smanjila dinamika, položaj starih lica bi se vrlo brzo pogoršao. Zato podsjećam da iako je sjutra 1. oktobar, Međunarodni dan starih, mi cijele godine radimo na promovisanju njihovih potreba, poboljšanju njihovog položaja, uz saradnju sa ključnim partnerima, Opštinom Bar, domovima zdravlja, Udruženjem penzionera, centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama koje se bave starim licima, medijima koji su ključni za promovisanje svih naših programa. Posebno zato što smo ponovo ušli u epidemiju visokih razmjera, kao humano i pravedno društvo, moramo sačuvati one koji su najosjetljiviji”, istakla je Crnčević.
Epidemija je pokazala važnost Crvenog krsta.
“Mi nemamo potrebu da stalno govorimo što smo sve uradili, jer je to naš posao, naša ovlašćenja, to je naša misija. Tek kad se desi ovako nešto ljudi vide značaj Crvenog krsta. Za 150 godina, koliko Crveni krst postoji, kroz sve teške situacije i tragedije ispunjavali smo svoju ulogu, jer smo jedina organizacija na svijetu koja pomaže svima, bez obzira na sve različitosti koje prate čovjeka. Bilo je ratova, zemljotresa, elementarnih nepogoda, pandemija i Crveni krst je uvijek bio tu. Međutim, kad se krizno stanje završi, ne znam šta je to, odjednom svi zaboravimo da postoji taj Crveni krst, odnosno da on radi sve ono što je neophodno u mirnom periodu. Dešavalo se da pitaju ‘Šta će taj Crveni krst?’. Nećemo mi ništa, ali hoće oni ljudi koji se nama obraćaju. Ovo sada je prilika da se Crveni krst stavi na mjesto koje mu pripada i da se ispoštuje Zakon o Crvenom krstu. Crveni krst je od 16. marta do 31. 08. pomogao skoro 17% barskog stanovništva,. Treba da se čuje da smo u tom periodu pomogli 1.893 porodice sa 7.356 članova. Sve je to uradio Crveni krst sa sedam zaposlenih i preko 60 volontera, uz veliku podršku donatora, lokalne samouprave i institucija. Sve je to trebalo organizovati, propratiti, podijeliti, odvesti… Imali smo podršku u materijalnim i ljudskim kapacitetima, ali mi smo naša auta potpuno uništili, to su bili neviđeni tereni, nama nepoznati. Crveni krst je pokazao da je glavni partner lokalnoj samoupravi u humanitarnoj oblasti, jer niko nema toliko znanja, iskustva i kapaciteta kao što ima Crveni krst. Kao dio Lokalnog tima za zaštitu i spašavanje, Crveni krst je zadužen za humanitarnu oblast”, istakla je Crnčević.
Na pitanje da li se očekuje porast broja onih kojima je pomoć potrebna, Crnčević je odgovorila potvrdno.
„Mi smo do sada imali naše ciljne grupe, ali sada se pojavila nova – ljudi koji su imali neke privremene ili povremene poslove, za koje će biti sve manje posla. Veliki broj naših ljudi radi u uslužnim djelatnostima, tako da će se taj broj povećati i naravno, država će da reaguje sa svojim robnim rezervama, sigurno će se obezbjeđivati donacije, međunarodne i unutrašnje, sigurno se neće desiti da ostavimo naše ugroženo stanovništvo bez pomoći. Ovo što daje Crveni krst je podrška i pomoć koja pokriva osnovne životne potrebe za mjesec. Uzdamo se i u međunarodnu federaciju, ali je činjenica da je cijeli svijet u pandemiji, zato apelujemo da svako ko može, pomogne u okviru svojih mogućnosti”, kazala je.
Crnčević je ukazala da imaju i ciljne grupe koje su rizične i po zaposlene – to su lica koja imaju psihičkih smetnji, lica koja pate od nekog oblika zavisnosti, takvim ljudima je prvo opasno reći da nema, a teško je dokazati zašto nema.
“Do sada smo uspijevali, jer imamo odgovarajući pristup, ali svakako, čeka nas teško vrijeme. Nadam se, ako ponovimo ‘recept’ od marta do maja, da ćemo odraditi izuzetno dobar posao “, zaključila je Crnčević.
