Gost Otvorenog studija Radio Bara protekle subote bio je advokat Nikola Belada, mr pravnih nauka, čija je uža specijalnost državno-crkveno i spomeničko pravo i predsjednik nedavno osnovanog NVU Crnogorski zbor, na Cetinju. Gospodin Belada je do osnivanja udruženja bio pravni zastupnik i koordinator pravnog tima Crnogorske pravoslavne crkve.
U emisiji je govorio o ciljevima i programu ove asocijacije, kao i aktuelnoj problematici koju je izazvao Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Naredne subote, 7.marta, od 10 h naš gost će biti rektor Cetinjske bogoslovije, protojerej-stavrofor, Gojko Perović.
Prenosimo, danas i sjutra, integralno intervju sa advokatom Nikolom Beladom.
Bar Info: Gdine Belada, 30. januara na Cetinju, osnovan je Crnogorski zbor. Na čiju inicijativu i sa kojim ciljem?
Mr Belada: Riječ “Crnogorski zbor”, sama po sebi nosi veliku težinu. Kada smo odlučivali o nazivu našeg udruženja, vodeći računa i o trenutku u kojem nastaje, odlučili smo se upravo za ovaj, zbog njegove značajne simbolike, uvjereni da on odražava suštinu našeg djelovanja i poruke koju želimo da prenesemo. U dokumentima predanog istoričara i istraživača, pokojnog akademika Radoslava Rotkovića, piše da su se Crnogorci, nakon neuspjelog pokušaja dinastije Crnojevića da se održe na prijestolu, 1500.godine, okupili na tzv. Crnogorskom zboru da odluče što im je dalje činiti u jednom odsudnom trenutku po državu i narod. Dakle, zbor predstavlja organizaciju naroda koja u ključnim, sudbonosnim trenucima, treba da donese pravilnu i ispravnu odluku, koja se tiče bića, postojanja jednog naroda i njegovog identiteta. Cijenimo da je u ovom trenutku, našoj državi i Crnogorcima potrebno ovakvo udruženje, sa ovim nazivom, koji nosi i težinu i odgovrnost. Mi ćemo nastojati da ga u potpunosti opravdamo.
Bar Info: Crna Gora je povratila nezavisnost 2006. godine i riješila mnoga identitetska pitanja, ali ne i pitanje crkve. Zbog čega mislite da je ovaj momenat veoma važan za crnogorski narod?
Mr Belada: Jeste ostalo nedefinisano pitanje crkve, ali mnogo ozbiljnije od toga i Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je sada u žiži javnosti, jeste povod za sva dešavanja kojima smo svjedoci, a to je ponovno vraćanje na scenu velikosrpskog nacionalizma, odnosno klero-fašizma, koji su eskalirali od donošenja ovog zakona. Na sceni je nešto što je mnogo jače, bolje organizovano i pripremljeno, pod plaštom vjere, i mnogo gore od onoga što smo preživljavali devedestih godina. Ugrožen je crnogorski narod i crnogorska država, a ugrožen je i koncept naše države kao građanske i demokratske tvorevine. Svi pokušaji, pozicionara ili opzicionara da to shvate ili prikažu drugačijim, ubirajući političke poene, neće nam donijeti ništa dobro. Ako stvari krenu kako ne treba, kasno će poslije biti da se kajemo što nijesmo odlučnije djelovali.
Bar Info: Zašto mislite da je ovaj momenat teži od događanja 90-ih, koja su nam svima, pretpostavljam, u veoma ružnom sjećanju. Tih godina Crna Gora nije imala sopstvenu državu i za nju se, u ondašnjim okolnostima, bilo i veoma teško izboriiti. Danas je ona samostalna i suverena država. Zar to nije garant da će sačuvati identitet i prevazići aktuelnu krizu?
Mr Belada: Imam utisak da nijesmo, u međuvremenu, postali članica NATO pakta, da bi danas Crnom Gorom šetali šumadijski ili leskovački bataljoni, da bi se pola Srbije slilo u Crnu Goru, kako bi konačno, ostvarili cilj, oličen u poznatim kovanicama- “Srpska Sparta”, “Srpsko more”, “Velika Srbija”, a sve na račun male Crne Gore.
Bar Info: Da se vratimo Crnogorskom zboru. Uobičajeno je da takve i slične organizacije, osniva određeni krug intelektualaca, uglednih i društveno angažovanih. Ko je inicijator i da li ovo nevladino udrženje ima već jasno definisan program?
Mr Belada: Osnivači su pripadnici jednog respektabilnog intelektualnog kruga, i ja sam veoma ponosan na tu činjenicu. U našim redovima je destak akademika, doktora nauka, isto toliko univerzitetskih profesora i magistara. Moj prvi saradnik je akademik Vukić Pulević. Tek smo osnovani, a već imamo 600 članova i interesovanje je ogromno. Svakog dana nam se obraćaju ljudi koji žele formalno da pristupe udruženju, ali, za sada, je hendikep što još uvijek nemamo razvijenu infrastrukturu i stabilne finansije. Moram naglasiti, da bih preduprijedio zlonamjerna nagađanja, da iza nas ne stoji niko, nikakve tajne i špijunske službe, već stoji istina i jedan sveti cilj, koji ćemo pokušati da približimo građanima gostovanjima na radiju i u drugim medijima u svim gradovima Crne Gore.
Bar Info: Da li ste razmišljali o osnivanju filijala u drugim opštinama, osim prijestonice, gdje je sjedište Crnogorskog zbora?
Mr Belada: Apsolutno. Mi već imamo povjerenike za nekoliko gradova. U Baru će, takođe, vrlo brzo biti formirano povjereništvo, čiji će predsjednik biti doktor nauka i akadmik, čije ime još neću otkrivati, prije završetka svih potrebnih formalnosti. On se dobrovoljno prijavio i dobio saglasnost od naše upravljačke strukture. Slična povjereništva već imamo u nekoliko gradova na primorju, kao i Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću. Širićemo se i dalje, u svim opštinama. Nadamo se da ćemo dobiti prostorije, kancelarije ,u kojima će udruženje raditi, a centralno mjesto koordinacije i okupljanja, po prirodi stvari, trebalo bi da bude u Podgorici.
Bar Info: Osim promotivnih, što će biti Vaše prve aktivnosti?
Mr Belada: Organizovaćemo prvu Tribinu u Pogorici, a zatim i u drugim gradovima. Želimo da smo konstantno u kontaktu sa narodom. Iskoristiću i ovo medijsko gostovanje da pozovem sve sugrađane crnogorske provinijencije, i ne samo njih, već sve građanski orjentisane i nastrojene pojedince, kojima je osnovni cilj i dobrobit-država Crna Gora, da nam se pridruže. Moramo napraviti strategiju kako da se spasimo od prijetnje našem identitetu, našoj državi i njenom građanskom uređenju, pritom zaboravljajući sujete, komplekse i pizmu, kojom nas je davno okarakterisao i kralj Nikola. Moramo sarađivati, a među organizacijama koju prepoznajemo kao blisku, jeste Udruženje boraca i antifašista Crne Gore, na čelu sa akademikom Zuvdijom Hodžićem. Imam utisak da smo rascjepkani, a potrebno je, više nego ikad, da djelujemo zajedno. Pogledajte primjer Srpske crkve i tu homogenizaciju. Okupili su značajan broj ljudi i privukli opziciju na svoju stranu.
Bar Info: Čini se, i kako izvještavaju mediji, da nijesu samo opzicionari na toj strani?
Mr Belada: Nažalost, ima i onih koji su glasali za ovu državi i koji pripadaju vladajućoj koaliciji. Tim prije, moramo se organizovati i riješiti ovu problematiku. To ne mogu završiti naši potomci, niti bi oni trebalo to da rade. Velikosrpskog nacionalizma se moramo riješiti mi, jer smo mi odgovorni za formiranje jedne ličnosti koja se zove Risto Radović, mi smo ga stvorili takvim kakav je, svojim nečinjenjem. Zato je naša obaveza da ovaj posao dovedemo do kraja. Često nam se spočitava da Zborom rukovode i osnovali su ga stariji ljudi, ali u iskustvu i mudrim glavama, starijeg kova, leži znanje i sigurnost da ćemo donijeti ispravne odluke. Što onda reći za Rista Radovića, koji ima 80 godina, a intezivno političari .
Bar Info: Da li ste razgovarali sa suprotnom stranom i mislite li da ima prostora za dijalog i kompromis?
Mr Belada: Naravno, to je univerzalno pravilo: “neka se čuje i druga strana”. Mi smo željeli i želimo dijalog, ali da li je on moguć. Podsjetiću Vas , da smo 2015. godine, kada je donešen prvobitni nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pokušali da razgovaramo na javnim raspravama u pojedinim gradovima Crne Gore, ali smo u tome onemogućeni. I, ne samo da smo onemogućeni, nego smo jedva žive glave izvukli. Srpska pravoslavna crkva nije dozvoljavala da se održi nijedan okrugli sto. Bojim se da će projekat Ilije Garašanina i “Velike Srbije” uvijek biti aktuelan u Crnoj Gori. Mnogi su mislili da se devedesete godine neće ponoviti, ali, nažalost, sada je došlo do još veće ekspanzije velikosrpskog nacionalizma, u formi koja nije zabilježena u istoriji, a sve se odvija pod izgovorom vjere i navodno, nezadovoljstva usvojenim Zakonom.
Bar Info: Da se tada razgovaralo, da li bi bila preduprijeđena današnja prilično komplikovana situacija i dešavanja?
Mr Belada: Moguće je, jer da smo bili u prilici da razgovaramo 2015. godine, mogli smo razmijeniti mišljenja i možda doći do nekog zajedničkog rješenja, ali nijesmo htjeli da čujemo jedni druge.Koga bi trebalo kriviti za to, više je nego jasno.
Bar Info: Kako Vi komentarišete Zakon o slobodi vjeroispovijesti, posebno s aspekta da ste stručnjak za crkveno-državno pravo, da ste bili pravni zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve i koordinator njenog tima? Koliko je on adekvatan, podjednako primjeren svim vjerskim zajednicama i kakav je status, prevashodno, spornih činillaca-SPC i CPC?
Mr Belada: Veliki broj zemalja Jugoistočne Evrope,u tome nije izuzetak ni Crna Gora, uopšte se ne bavi posebnom granom prava i naučnom disciplinom koja se zove crkveno-državno pravo.
Bar Info: Da li mi, u stvari, često miješamo crkveno i crkveno-državno pravo?
Mr Belada: Potpuno ste u pravu. Možete da zamislite u kavu smo mi situaciju dovedeni- desetine hiljada ljudi šetaju i raspravljaju o slobodi vjeroispovijesti i Zakonu koji reguliše tu oblast, a nikad u životu nijesu čuli za državno-crkveno pravo (eklisiastika) , a kamoli da znaju bilo što o tome. Sve su sveli na domen crkvenog prava, koje nije i ne može biti sinonim za crkveno-državno pravo. To su norme koje donosi država, a ta grana prava izučava se na najprestižnijim Univerzitetima Evrope. Za razliku od građana, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, odnosno, njene četiri eparhije i sveštena lica koja rukovode njima, znaju vrlo dobro što je crkveno-državno pravo, ali namjerno vrše grubu manipulaciju narodom. Najprije su ostvarili prevlast duhovnog nad svjetovnim, da bi faktički preuzeli vlast u Crnoj Gori, jer oni jesu paralelna vlast. Takva zloupotreba i manipulacija građanima, se nije smjela dogoditi. Zakon koji je usvojen u decembru, prošle godine, u potpunosti je usaglašen sa stavovima Venecijanske komisije iz 2004. i 2015. godine, kao i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava?
Bar Info: Koje su, sa Vašeg stanovišta, i da li ih ima, sporne odredbe Zakona?
Mr Belada: U nacrtu Zakona iz 2015. godine postojale su izvjesne odredbe koje su bile u suprotnosti sa međunarodnim standardima, ali one nijednom rječju nijesu mogle ugroziti bilo koju vjersku zajednicu. Na primjer, postojala je odredba po kojoj vjerska zajednica mora da se registruje. To je suprotno međunarodnim standardima. Ali, to znači da ona vjerska zajednica koja se ne registruje, ne može biti u pravnom prometu, ne može biti pravno lice i pravni subjekt, te nema pravo da stiče svojinu, da zaključuje ugovore i slično. Činjenica je da Srpska pravoslavna crkva nije registrovana u Crnoj Gori, i ne samo da nije registrovana, nego to i ne želi, već se ponaša kao da država Crna Gora treba da se registruje kod nje. To je prosto nevjerovatno i to je, nedvosmisleno, ruganje sa državom. Tim prije, što SPC nije registrovana, a zaključuje ugovore vrijedne na desetine i stotine miliona eura, i pored činjenice da nemaju svojstvo pravnog lica. Svaki subjekt u Crnoj Gori, bilo pravno ili fizičko lice ima i mora imati određene atribute i mora egzistirati po određenim pravilima, a ne anarhično i svojevoljno. Nijedan državni organ naše države nema u evidenciji četiri eparhije SPC, a one zaključuju ugovore i ostvaruju prihode enormne vrijednosti. To je za mene, kao pravnika, nevjerovatno!
Drugi dio intervjua sa mr Nikolom Beladom možete pročitati sjutra na našem sajtu.
