Gošće emisije “Uhvati dan” u programu Radio Bara, bile su sekretarka Opštinske organizacije Crveni krst Bar, Zorica Crnčević i programska saradnica za socijalnu i zdravstvenu zaštitu u Crvenom krstu, Jelena Đurović.
RB/BI: Svjedočimo ratnim razaranjima u Ukrajini. Iako smo kilometrima daleko, moramo razmišljati globalno- pomoći, podržati. Crveni krst je i ovoga puta u misiji humanosti.
Crnčević: Naravno. Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca je globalna humanitarna organizacija. Prati sve humanitarne katastrofe na svakoj tački naše planete, bez obzira da li su izazvane od strane prirode ili ih je izazvao čovjek, kao što je u ovom slučaju- teški oružani sukob koji se vodi na teritoriji Ukrajine. Radi opšte, a ne stručne javnosti, objasniću koja je uloga Crvenog krsta u ovoj situaciji. Vi znate da su i u prethodnom periodu, kada su se dešavale katastrofe- bilo da je bio rat u Aziji, Africi, zemljotresi u Hrvatskoj, Albaniji, poplave, sva nacionalna društva reagovala u skladu sa humanitarnom misijom. Po instrukcijama Međunardone federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca su sva nacionalna društva aktivirala žiro-račun i dala mogućnost slanja SMS poruka. U Crnoj Gori, posredstvom naša tri operatera, građani su u mogućnosti da putem SMS poruke, koja košta jedan euro, daju prilog ugroženom stanovništvu.
RB/BI: Počeli ste od 1. marta?
Crnčević: Tako je. Sva nacionalna društva su otvorila žiro-račun i pokrenula mogućnost dopirinosa putem SMS poruke. Važno je da se kaže da Crveni krst i Crveni polumjesec svugdje u svijetu prilikom obraćanja javnosti apeluju na sve zaraćene strane da se poštuje Ženevska konvencija, da se zaštiti stanovništvo, objekti gdje su civili, zdravstvene i obrazovne ustanove. Crveni krst je nezavisna, nepristrasna i neutralna humanitrana Organizacija, koja se ne stavlja ni na jednu stranu. Zato smo mi jedinstveni u svijetu, zato je naš pokret globalan u nastojanju da pomognemo svakom pojedincu i svakoj zajednici, bez obzira na kojoj strani se nalazi, a kada je u stanju potrebe. Mnogi naši sugrađani ne znaju- mi se nikada ne stavljamo ni na jednu stranu. Ono što je za nas najvažnije jeste ljudska potreba, zaštita ljudskog dostojanstva, života i zdravlja ljudi. I upravo zbog teških komentara koji su upućeni Međunarodnom pokretu Crvenog krsta, pa se to reflektuje i na nacionalna društva, je i apel Međunarodnog komiteta da se informiše javnost koja je uloga Crvenog krsta, da su za nas jednako značajne sve žrtve.
RB/BI: Da li je uloga Crvenog krsta i da pomaže ljudima koji kod nas stignu iz ratom zahvaćenih područja?
Crnčević: Da, naravno. Mi smo to već imali, nije to neka davna prošlost, kada je Crna Gora primila ogroman broj izbjeglica. Tako je i nastao Crveni krst, primajući izbjeglice iz Hercegovine u doba tursko- hercegovačkog rata. Nije tako davno bilo kada je Crna Gora primila preko 100.000 izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zatim sa Kosava i Metohije. Zapravo, to su humanitarni zadaci Crvenog krsta, da uz pomoć Međunarodne federacije i Međunarodnog pokreta obezbjeđuje i prikuplja humanitarnu pomoć, pruža psihosocijalnu podršku, aktivira službu traženja (koja je izuzetno značajna kada su u pitanju ratovi, kada dolazi do razdvajanja porodice). Tada se preko Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, posredstvom naših nadležnih službi i instituacija, aktivira služba traženja, šalju se porodične poruke i na taj način se pruža podrška odvojenim porodicama. To zaista puno znači. Apel Međunarodnog komiteta je da se isključivo služimo važećim zvaničnim podacima, da se ne podgrijavaju strasti, da svako radi svoj posao, da se služimo istinom i činjenicama.
RB/BI: Veoma je značajna i uloga volontera. Jelena, šta volonteri u ovakvim situacijama treba da rade?
Đurović: Uvijek ističemo da je volontiranje oblik humanog ponašanja , pa su time naši volonteri osnovna snaga Crvenog krsta. Obučavamo mlade pružanju prve pomoći, motivisanju dobrovoljnih davalaca krvi, organizujemo akcije solidarnosti, obilježavamo značajne datume, sprovodimo razne edukativne radionice, kako u klubu tako i školama, vrtićima. Klub mladih volontera trenutno broji 63 člana koji su aktivni na mjesečnom nivou, a broj iz nedelje u nedelju raste. Primijetili smo da su srednjoškolci pokazali veliku zainteresovanost za priključivanje i veoma se radujemo kada spoznamo da mladi prepoznaju istinsku vrijednost. Naši sastanci se održavaju svakog utorka, ukoliko je potrebno i češće. Moram naglasiti da prije početka svake radionice sa volonterima govorimo o osnovnim princpima. Svaki volonter mora da posjeduje osnovno znanje o istorijatu i medjunarodnom humanitarnom pravu.
RB/BI: U kojoj mjeri mladi ljudi imaju izgrađenu svijest da je humano pomoći, koliko su spremni da žrtvuju slobodno vrijeme zarad viših ciljeva?
Đurović: Moram da pohvalim naše volontere, koji su izrazito profesionalni i uvijek na visini zadatka. Kada se vrate sa terena, ushićeni su, puni utisaka. Preko vršnjaka, profesora, društvenih mreža, saznaju za naš Klub koji trenutno broji 63 člana. Pod okriljem projekta „Inovativne usluge podrške za starije u zajednici“, 20 volontera obilazi 30 korisnika na nedeljnom nivou. Pružaju im psihosocijalnu podršku, za šta su obučeni, pomažu im oko sitnih kućnih poslova, nabavljaju im ljekove, namirnice… Korisnicima ostave broj telefona, ukoliko im bilo šta zatreba, da mogu da ih nazovu. Osim toga, kroz projekat „Briga o starijima“ koji sprovodimo u saradnji sa Crvenim krstom Italije, volonteri obilaze korisnike na ruralnom području. Poznato je da se stariji i mladi ljudi najbolje slažu, da vremešnim ljudima izuzetno prijaju mladi, da ih “vraćaju” u njihovu mladost. Volonteri su neprocjenjiva vrijednost naše Organizacije i društva. To smo vidjeli i u doba korone, kada se uključila “armija” volontera. Osim njih, jako je važno da se snaži i Organizacija Crvenog krsta kada su profesionalci u pitanju. Oni su glavni pokretači, motivatori, svojim primjerom treba da daju građanima do znanja kako ljudi treba da se ponašaju, šta su iskonske vrijednosti. Svi znamo da će ljubav i doborota spasiti svijest. To stalno govorimo. Svijet bi odavno propao da nema ljubavi, da nema dobrote. Upravo zato je još jasnije da mi posljednjih godina zaista prolazimo kroz težak period. Crveni krst je, nažalost, u stalnoj borbi i dokazivanju sopstvene uloge i značaja. Ima mnogo otrovnih strijela, a mi jednostavno nikada ne želimo da uzvraćamo istom mjerom.
RB/BI: Jelena, volonteri su angažovani i u pružanju prve pomoći. Imate česte obuke iz te oblasti… Kako se one realizuju?
Đurović: Na sastancima volontera se, prije svega, dogovaramo o planiranim aktivnostima, razmjenjujemo ideje, kroz edukativne radionice unapređujemo znanje, ali se i družimo. Upravo smo juče imali obuku iz prve pomoći. Trenutno pripremamo timove. Možemo se pohvaliti da je naša Organizacija izabrana da predstavlja Crveni krst Crne Gore u takmičenju iz prve pomoći, koje će se u maju održati u Subotici. Takođe, pripremili smo iznenađenje za naše sugrađanke povodom 8. Marta. Veoma je važno da sa mladima sprovodimo ovaj vid obuka i da znaju kako pravilno pružiti prvu pomoć- bilo da se nalaze u školi i da nekome od društva pozli, ili u situaciji da budu slučajni prolaznici prilikom nekog udesa… Crveni krst Bar takođe sprovodi obuke i za lokalno stanovništvo. Moram iskoristiti priliku da se, ako neko ima želju da nauči kako se pruža prva pomoć, svakako obrati našoj organizaciji. Obuke sprovodimo i u vrtićima i školama. Ukoliko nam mjere dozvole, nastavićemo i dalje. Prošle godine sprovodili smo obuku prve pomoći za najmlađe u vrtićima, koja je bila prilagodjena njihovom uzrastu. Na radionicama je prisustvovalo 335 djece i 21 vaspitačica. Moramo uvijek naglašavati značaj zdravstvene djelatnosti, kao jedne od aktivnosti koje sprovodi Crveni krst.
RB/BI: Na koji način pronalazite i uspijevate da animirate ove mlade ljude da vam se pridruže?
Crnčević: Ljudi se u Crveni krst zapošljavaju na osnovnu ljudskih osobina koje ih krase, i naravno, na osnovu poznavanja rada Crvenog krsta, privrženosti ovoj organizaciji. To su jedine preporuke, jedini kriteriji i ništa više ne dolazi u obzir. Crveni krst nije firma, kompanija koja može da podnese da u svojim redovima ima i nekoga ko će se zaposliti na ovakav ili onakav način. Mi smo mali kolektiv, svako mora da da maksimalan doprinos Organizaciji, a prije svega, mora u moralnom i ljudskom smislu, karakternim osobinama da odgovara znaku Crvenog krsta.
RB/BI: Imate li informaciju, iako je tek počelo, kakav je odziv građana, žele li da pomognu slanjem SMS poruka?
Crnčević: Nemamo. To radi Crveni krst Crne Gore. Oni daju redovna saopštenja, imaju svoj plan. To je žiro-račun Crvenog krsta Crne Gore. Crveni krst Crne Gore je u stalnom kontaktu sa Crvenim krstom Ukrajine, sa Međunarodnom federacijom i Međunarodnim komitetom koji je tamo na terenu. Međunarodni komitet, aktivisti i volonteri, stručna lica u okviru Međunarodnog komiteta, jedini imaju pravo da uđu na zaraćeno područje i niko ne smije dovesti u opasnost njihov život i njihovo zdravlje tokom služenja humanitarne misije. Oni se kreću na cijeloj teritoriji bilo koje zaraćene strane, spašavaju ljudske živote, spašavaju civilno stanovništvo. Izmještaju nastradale. Izuzetno težak, izuzetno odgovoran i, nadavse, human posao. Sve zaraćene strane zbog toga pozivaju Međunarodni komitet. U njegovoj je nadležnosti i da obavještava zaraćene strane da moraju da imaju human odnos prema zarobljenicima. Predstavnici Komiteta imaju dozvolu da ulaze u zatvore, razgovaraju sa zarobljenicima, vide kakav je odnos prema njima, da se prenose porodične poruke, obezbijeđuje ono što je potrebno.
RB/BI: Poštuje li se to?
Crnčević: Trebalo bi da se poštuje, u dovoljnoj mjeri se poštuje. Sada, kada su u pitanju ratovanja, tu se naravno dešava da države krše postulate Ženevske konvencije.
RB/BI: Šta znači kršenje Ženevskih konvencija?
Crnčević: Znači da ne bi smjelo da mete budu civilni objekti, medijske kuće, obrazovne i zdravstvene ustanove, infrastruktura koju je koristii civilno stanovništvo. Mete ne smiju da budu ona mjesta gdje borave i koje koristi civilno stanovništvo i stanovništvo koje ne učestvuje u ratu. Međutim, to je već neka druga priča. To teško može da se izbjegne. Vidjeli ste kako je bilo u Siriji, Iraku, Egiptu, Libiji… Vojna sila je suprotnost Crvenom krstu, ali Crveni krst je tu da ih opominje na Ženevsku konvenciju koju su sami potpisali. Ona propisuje da se štiti zdravlje ljudi, da se štiti život ljudi koji ne učestvuju u ratu, da se štite žene, djeca, stari, bolesni…