Brojne su aktivnosti i infrastrukturni projekti koji će, prema ambicioznom planu barske lokalne uprave, obilježiti ovu godinu. Iz Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije najavljuju značajna ulaganja u projekte čija će realizacija uticati na ravnomjeran razvoj i poboljšanje kvaliteta života u svih 12 mjesnih zajednica na području grada pod Rumijom. Naročito su, kako je u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ na talasima Radio Bara, istakao sekretar Vido Dabanović, ponosni i zadovoljni što su napokon zaokružene neke investicije koje su i po deset i više godina bili kandidovane prema Opštini Bar.
RB/BI: Da li ste zadovoljni kako se realizuje plan Opštine koji za cilj ima ravnomjerni razvoj svih djelova Bara?
Dabanović: Što se tiče investicija iz oblasti komunalog opremanja, već na početku godine duboko smo zašli u realizaciju plana. U januaru su se radovi izvodili na čak 21-om projektu iz oblasti komunalne infrastrukture, ugovorene vrijednosti preko četiri miliona eura. Realizacija tih projekata odvija se planiranom dinamikom. Riječ je o objektima iz oblasti uređenja pješačkih komunikacija, izgradnji novih i asfaltiranju postojećih saobraćajnica, kao i izgradnji vodotoka i uređenju zelenih javnih površina. Ako tome dodamo da smo Planom javnih nabavki predvidjeli još 70 stavki, vrijednosti oko sedam miliona eura, možemo govoriti o godini koja će ostati upamćena po tome što je Bar dobio nove, bogate sadržaje, značajne infrastrukturne objekte, pa će se moći pohvaliti modernom infrastrukturnom opremljenošću. Zadovoljan sam, dakle, što se realizacija projekata odvija u skladu sa odlukama usvojenim u lokalnom parlamentu. S tim u vezi želim se zahvaliti odbornicima SO Bar na odgovornom pristupu prilikom donošenja značajnih akata- Programa uređenja prostora za 2022. godinu i Budžeta opštine Bar za 2022. godinu. Ovo je naročito važno apostrofirati kao dobar primjer rada institucija, posebno jer svjedočimo da opštine primorskog regiona, bez obzira na političku strukturu koja u njima vrši vlast, nijesu u prilici da raspolažu sa ovim neophodno potrebnim aktima. Izvršna vlast dala je doprinos na način što su ti akti urađeni u skladu sa propisima.
Drugi aspekt Vašeg pitanja, koji se odnosi na ravnomjerni razvoj mjesnih zajednica u opštini Bar, zaista zaslužuje posebno objašnjenje. Naime, sredstva kapitalnog budžeta Opštine su prihodovana od investitora- ubiraju se ili po osnovu naknade koju investitori plaćaju kada grade objekte u skladu sa DUP-om, ili su to naknade po osnovu prihoda ostvarenog ustupanjem urbanističkih parcela. Ovo su zakonom utvrđena namjenska sredstva, koja se usmjeravaju isključivo za opremanje područja gdje se ta parcela nalazi. Dakle, investitor plaća naknadu za opremanje građevinskog zemljišta, a Opština Bar je dužna da sva ta sredstva uloži u infrastrukturu potrebnu za opremanje tog zemljišta. Primjera radi, tokom proteklih godinu-dvije, imali smo investitore u zahvatu Topolica- Bjeliši (prema novom nadvožnjaku), koji su platiti značajan iznos sredstava po osnovu prodaje zemljišta i naknade za opremanje građevinskog zemljišta. Od tih sredstava smo izgradili nadvožnjak, pristupne saobraćajnice, 180 parking mjesta, uređujemo javne površine na tom lokalitetu…
U svakom slučaju, kada govorimo o ravnomjernom razvoju, moramo govoriti s aspekta poštovanja zakonskih procedura. Ove godine najveće ulaganje odnosiće se na Detaljni plan Ilino, jer su od 40-tak investitora prošle godine, njih devet pokazali interesovanje za taj prostor. Naravno da lokalna uprava vodi računa o ravnomjernom razvoju, pa sredstva po osnovu prodaje urbanističkih parcela, drugih izvora prihoda, a uključujući i dio sredstava od poreza, plasiramo u skladu sa tim načelom. Za to postoji utvrđena procedura- na početku godine se raspiše tender (od 800 hiljada do milion eura) koji se odnosi na asfaltiranje, poboljšanje putne infrastrukture na prostoru svih 12 mjesnih zajednica. Na taj način pokušavamo da sredstva ravnomjerno rasporedimo na području cijele opštine. Osim ulaganja u putnu infrastrukturu, protekli period obilježila su i veoma značajna ulaganja u Stari Bar (izgrađena je Kuća maslina), Ostros (u toku je izgradnja puta ka graničnom prelazu Ckla), Virpazar (u planu je izgradnja pristaništa)…
RB/BI: Jedan od najznačajnijih je projekata je uređenja priobalne zone Sutomora, investicija definisana kroz tripartetni ugovor između Opštine Bar, JP za upravljanje Morskim dobrom i Uprave za javne radove. U tom dijelu već svjedočimo modernom šetalištu koje značajno doprinosi promjeni percepcije, prije svega turista, prema atraktivnom mjestu barske obale. Kada možemo očekivati završetak druge faze- uređenje trga, čime će se ta cjelina kompletirati?
Dabanović: Uređenje obalne zone u Sutomoru je završeno na zadovoljstvo mještana i turista. Nastavak druge faze, koja podrazumijeva izgradnju trga, planiran je da se realizuje ove godine. Opština je opredijelila sredstva u iznosu od 150.000 eura. Međutim, želim napomenuti da je riječ o zemljištu koje je državna svojina, pa njime upravlja Morsko dobro, a raspolaže Vlada Crne Gore. Sljedstveno tome, nosioci aktivnosti trebaju biti državni subjekti, a barska lokalna uprava će sredstva obezbijediti za dio koji joj pripada. Aktuelni događaju na političkoj sceni svakako se odražavaju i na planirane investicije o kojima se odlučuje na državnom nivou. Očekujemo da će se taj problem uskoro riješiti i da će Uprava javnih radova i JP za upravljanje Morskim dobrom raspisati tender sa ciljem početka radova u prvoj fazi. U pitanju je prostor od oko 5.300 m2, kojim raspolaže Vlada Crne Gore. Na toj lokaciji su planirani zanimljivi sadržaji- fontana, trgovi, pješačke komunikacije…
RB/BI: Značajna ulaganja karakterišu i projekte sa ciljem poboljšanja infrastrukture i u ostalim mjestima barskog zaleđa. Mnogo je uloženo i u Veliki Pijesak…
Dabanović: Tako je. Tokom prošle godine rekonstruisali smo saobraćajnicu „Bratstvo-jedinstvo“ na Velikom Pijesku, u sklopu koje je izvedena i vodovodna i knalizaciona infrastruktura, te priključenje na Regionalni vodovod. Svi investitori koji su objekte izgradili u skladu sa zakonom, dobili su mogućnost za priključenje na vodovodnu mrežu. U zapadnom dijelu (od Jadranske magistrale do obale) ove godine smo planirali izgradnju još jedne saobraćajnice u sklopu koje će biti postavljena i vodovodna i kanalizaciona mreža, a imaće i javnu rasvjetu i pješačke komunikacije. Projekat je u završnoj fazi, slijedi eksproprijacija zemljišta, koja će, s obzirom da je na tom prostoru evidentna neplanska gradnja, za vlasnike biti „bolna“. U cilju ostvarivanja javnog interesa, prostor Velikog Pijeska mora dobiti sve sadržaje koje takvo mjesto, u pogledu komunalne opremljenosti, zaslužuje.
RB/BI: Nastavljeno je i sa važnim projektima u centru grada. Završeni su radovi na uređenju nekoliko zelenih površina koje su pretvorene u atraktivne parkove. Zamoliću Vas za kratak osvrt na te projekte i šta se po tom pitanju može očekivati u narednom periodu?
Dabanović: Odmah na početku godine počeli smo prvu fazu zamjene asfaltne podloge u Ulici Jovana Tomaševića, od mosta na rijeci Željeznici do Doma zdravlja. Trenutno su u toku radovi na drugoj fazi- dionica od Doma zdravlja do raskrsnice ulica Jovana Tomaševića i Vladimira Rolovića. Potom slijedi posao od raskrsnice Ulice Vladimira Rolovića sa Bulevarom JNA. Osim podloge, promijeniće se i ivičnjaci, urediti pješačke staze (posebno u dijelu od Doma zdravlja prema Hramu sv. Jovana Vladimira). Prije nekoliko dana na raskrsnici Bulevara JNA i Ulice Jovana Tomaševića, otpočeli su radovi na postavljanju semafora. Rok završetka tog posla je 60 dana.
Nakon okončanja tih radova, u planu je presvlačenje novim slojem asfalta dionice Bulevara dinastije Petrovića- od kružnog toka kod „Centrojadrana“ do raskrsnice kod „Okova“. S obzirom da se radi o putu od regionalnog značaja, Uprava za saobraćaj je iskazala spremnost da finansijski podrži taj posao.
Već 20-tak dana traje uređenje Pionirskog parka na lokalitetu nekadašnjeg koncentracionog logora. U toku su i aktivnosti na fasadnom uređenju objekata od javnog značaja- Doma revolucije, Galerije i Malog dvorca. Planirano je da ti radovi budu završeni u narednih 30 dana, a vrijednost im je 55.000 eura. U okviru DP Topolica- Bjeliši, pored zgrada „Čelebića“ (sindikalne zgrade), radi se na uređenju parka sa propratnim sadržajima, površine 1.600 m2, investicione vrijednosti 200.000 eura. Na prostoru javne površine, iza marketa „Idea“ na površini od 1.600 m2 biće izgrađen poligon i uređena površina za rekreaciju djece i omladine. U samom centru, kod spomenika sv. Jovana Vladimira, na Trgu Vladimira i Kosare, planirano je uređenje javne površine od 6.500 m2. Smatram da se treba složiti da taj prostor zaslužuje veću uređenost od postojeće. Rok završetka radova, ugovorene vrijednosti 600.000 eura, je sto dana.
Za prostor duž obale, od Nultog kilometra preko Šetališta kralja Nikole, u toku je postupak odabira izvođača za rekonstrukciju javne rasvjete, vrijednosti 50.000 eura. Duž šetališnih zona već je postavljen komunalni mobilijar- 54 klupe i 51 kanta za otpatke. Prostor krasi i nekoliko atraktivnih šahovskih tabli, koje će sugrađanima poslužiti za rekreaciju i druženje. U planu je i uređenje kružnih tokova kod „Centrojadrana“ i na mostu Željeznice (kod šume Lekovića). Sumirajući ulaganja planirana za centar grada, dolazimo do iznosa od oko milion i 400 hiljada eura.
RB/BI: Investiciono ulaganje u putnu infrastrukturu je, takođe, jedan od prioriteta. Koji poslovi se u tom segmentu naročito ističu- kako po ulaganjima, tako i po učinkovistosti i benefitima koje građani već sada uživaju? Naravno, dobro bi bilo da kažete nekoliko riječi i o planovima na tom polju.
Dabanović: Već godinama unazad, Opština Bar najveći dio sredstava usmjerava upravo na realizaciju aktivnosti u pravcu poboljšanja putne infrastrukture. U prostornom zahvatu Ilino nastavljena je druga faza izgradnje saobraćajnice, vrijednosti oko 460.000 eura, od kružnog toka na mostu rijeke Željeznice do stajališta u Šušanju, paralelno sa rijekom i sa prugom. Očekujemo da će taj posao biti završen do kraja februara. Radovi na izgradnji dvije saobraćajnice izvode se i na Žukotrlici, na prostoru pored „Mimoze“- jednom će se povezati Jadranska magistrala sa naseljem, dok druga predviđa nastavak saobraćajnice od kružnog toka ka centru Ilina i njeno povezivanje sa onom koja je izgrađena iz pravca OŠ „Anto Đedović“. Spajanjem te saobraćajnice, dužine 450 metara, prostor će se komunalno opremiti, što je posebno važno tokom ljetnje turističke sezone. Dinamika radova zavisiće od postupka eksproprijacije zemljišta i rješavanja imovinskih odnosa.
U toku je i realizacija pristupne saobraćajnice za zgradu namijenjenu penzionerima u Popovićima. Ugovoreni termin za realizaciju investicije vrijedne 150.000 eura, je sto dana.
U naselju Ilino i iza benzinske pumpe, gradiće se pristupna saobraćajnica za taj dio naselja (zona „G“) uz kompletnu hidrotehničku instalaciju i javnu rasvjetu.
Odabran je izvođač radova za rekonstrukciju sobraćajnice u Sutomoru- od Jadranske magistrale do hotela „Sato“, vrijednosti 304.000 eura. Projekat će otpočeti odmah nakon što Uprava za nekretnine, gdje je već pokrenuta procedura koja prati rješavanje imovinskih odnosa, donese rješenja o eksproprijaciji.
U saradnji sa Vojskom Crne Gore u Mrkojevićima, preko padina Lisinja, probijen je put dužine osam kilometara, kojim je sada povezana MZ Pečurice sa MZ Stari Bar.
Radovi se izvode i na saobraćajnici u Ckla koja povezuje to mjesto sa albanskom granicom. Do sada je probijeno 200 metara, od planiranih kilometar. Vrijednost tog posla, za koji je novac opredijelila Uprava javnih radova, je 600.000 eura.
U toku je raspisivanje tendera za investiciju vrijednu 700.000 eura koja će podrazumijevati asfaltiranje puteva, dužine 15 do 17 km, u svih 12 mjesnih zajednica. Osim toga, sa Upravom javnih radova zaključen je i ugovor po kome će ta institucija finansirati dodatnih 120.000 eura za poboljšanje putne infrastrukture na području opštine Bar. Nakon odabira izvođača, saobraćajnice ćemo asfaltirati po programu mjesnih zajednica. Osim onih koje gravitiraju Velikom Pijesku, Ilinu, ne smijemo zaboraviti ni projektovanje saobraćajnice od regionalnog značaja koja vodi od Virpazara, preko Sutormana do Bara.
RB/BI: Stari Bar, napokon, uživa pažnju koju zaslužuje. Među projektima koji su sa uspjehom realizovani postoje i neki godinama kandidovani prema lokalnoj upravi. Kojima od njih ste posebno zadovoljni i šta možemo očekivati?
Dabanović: Proteklih godina zaista je mnogo urađeno u Starom Baru. Prisjećajući se svih investicija, od vremena kada sam počinjao da radim u Opštini Bar do danas, Stari Bar je prostor koji je doživio preporod. Od 2004/5. godine završeno je probijanje zaobilaznice prema Starom gradu, što je uslovilo promjenu cjelokupnog ambijenta. Radovi koji se sada izvode na saobraćajnici u tom dijelu opštine su investicija od izuzetnog značaja. Važni su i pristupni putevi u Gretvi, Bartuli, Brbotu… Poseban fokus staviću na kaldrmu koja, poslije nekoliko neuspjelih pokušaja, uz sadašnji projekat rekonstrukcije, napokon ima tretman koji zavrjeđuje. Riječ je o površini od 1.900 m2. Na tenderu kojeg je sprovela Opština Bar, angažovana je firma „Koto“, dok će nadzor nad radovima vršiti Arhitektonski fakultet iz Podgorice. Značajna je i podrška Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
RB/BI: Mnogo se govorilo o izgradnji fiskulturne sale u OŠ „Pečurice“ u Mrkojevićima. Dokle se stiglo sa tim projektom?
Dabanović: Što se tiče Opštine Bar, čini mi se da je u realizaciji tog projekta više uradila nego što je sporazumom bilo dogovoreno. Lokalna uprava uplatila je 150.000 eura kao učešće za njegovu realizaciju. Uz to, Opština je isfinansirala svu pripremnu dokumentaciju, kako za geodetska, tako i za geološka ispitivanja, urađeno je i plaćeno i projektno rješenje. Očekujemo da se Ministarstvo prosvjete aktivno uključi i sredstva iz državnog budžeta, koja su planirana za tu namjenu, budu uplaćena, te da škola pokrene postupak raspisivanja tendera za odabir izvođača za izgradnju sale. Radi se o objektu koji zaista zaslužuje pažnju, jer smatramo da mještani, a posebno djeca, zaslužuju da dobiju fiskulturnu salu.
RB/BI: Značajni su i projekti koji u posljednje vrijeme karakterišu ulaganja u urbano jezgro Virpazara. Šta nam o tome možete reći?
Dabanović: U Virpazar je proteklih godina dosta ulagano. Međutim, to nije dovoljno. Ovo mjesto zaslužuje da se u njega više investira. To je prepoznato kako sa opštinskog, tako i sa državnog nivoa, ali i od međunarodnih partnera. Ove godine je u planu izgradnja luke, odnosno pristaništa, investicione vrijednosti oko četiri miliona eura. Uprava javnih radova i Ministarstvo kapitalnih investicija su raspisali tender za izvođača radova. Očekujem da ćemo do kraja februara znati ko je najpovoljniji ponuđač. Izuzetno je važno izgraditi pristanište, jer dugo već vlada potpuna neuređenost kada su u pitanju oko 140 plovnih objekata na jezeru. Prevoz putnika nije bezbjedan, niti je adekvatno kontrolisan, niti je snabdijevanje gorivom regulisano po propisima i standardima. Realizacija međunarodnog projekta (učestvuju Italija, Albanija i Crna Gora), finansiran iz sredstava Evropske Unije, jedini je pouzdan način da se zaštiti ekološki sistem i Virpazara i Skadarskog jezera.
RB/BI: Šta možete kazati po pitanju izgradnje vrtića u Baru? Prije desetak dana odabrano je idejno arhitektonsko rješenje…
Dabanović: Opština Bar je kandidovala lokaciju na kojoj je planirana izgradnja vrtića. Predlog je prihvaćen od strane Ministarstva prostornog planiranja i Ministarstva prosvjete. U organizaciji Ministarstva prosvjete i Ministarstva ekologije raspisan je tender za izradu idejno- arhitektonskog rješenja, na kojem je bilo 47(!) učesnika. Dalji postupak je u isključivoj nadležnosti Ministarstva prosvjete i Ministarstva ekologije. Očekujemo da će to što prije biti realizovano. Opština Bar će podržati projekat u smislu obezbjeđenja potrebne putne infrastrukture i hidrotehničkih instalacija.
