Dan novinara Crne Gore se obilježava danas, povodom 23. januara 1871. godine, kada je iz štampe izašao prvi broj lista “Crnogorac”. Crnogorski novinari su ovaj dan dočekali u prilično teškoj materijalnoj situaciji, bezbjednost im je ugrožena, a izloženi su i pritiscima i napadima.
“Položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori karakteriše preveliki obim posla za neadekvatne plate, velika količina stresa i stalna mogućnost prijetnji i napada. Cenzura i autocenzura, uticaj partijskih i biznis centara moći na menadžment i uredništvo, sve manji broj profesionalnih, a veći partijskih medija, nedostatak kvalitetnog kadra, samo su neki od razloga što ta profesija postaje sve manje poželjna za mlade i nove ljude u njoj. Tako, prema ocjeni novinara i člana Komisije za praćenje istraga napada na novinare Predrag Nikolić, njegove kolege i on dočekuju još jedan Dan novinara i novinarki Crne Gore. U toku 2024. godine, kazao je Nikolić u razgovoru za “Vijesti”, registrovano je 19 napada i prijetnji medijima i medijskim radnicima, a to su podaci regionalne mreže i platforme “Safejournalist”, koja prati napade na novinare u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Uz želje da naredni Dan novinara dočekamo u boljim uslovima za rad, Institut za medije čestitao je Dan novinara. Istraživački tim Instituta je sačinio analize o budućnosti novinarstva u Crnoj Gori, naslovljenu sa “Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori.
„Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.
Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.
U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.
Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.
Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.
Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.
Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.
Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.
RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.
Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije“, navodi se u tekstu Instituta za medije.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge, čestitajući Dan novonara Crne Gore, poručuje da su „novinari stub demokratskog društva“.
„Ovaj datum simbolizuje početak pisane riječi u službi javnog interesa i društvene odgovornosti. Novinari i novinarke u Crnoj Gori su čuvari prava na informisanje i slobodu izražavanja, a njihova uloga nezaobilazna u izgradnji građanskog i demokratskog društva. Uprkos poteškoćama i izazovima sa kojima se suočavaju, pokazali su izuzetan nivo posvećenosti. Njihov profesionalni i lični integritet, stepen slobode, kao i uslovi rada, predstavljaju osnovu za profesionalno, etičko, nezavisno i objektivno izvještavanje. Na tom putu, sve institucije, organizacije i građani i građanke im moraju biti snažan oslonac. Agencija za audiovizuelne medijske usluge će svakako nastaviti da bude partner i podrška u tim nastojanjima“, navodi se u čestitki koju potpisuje Damir Nikočević iz Sektora za opšte i međunarodne poslove.
Pored ostalih i Predsjednik Vlade mr Milojko Spajić, čestitao je svim novinarkama, novinarima i ukupnoj medijskoj zajednici, 23. januar Dan novinara Crne Gore.
„U vremenu sve većih izazova, kada se lažne vijesti šire brže nego ikad i kada se od svih društveno odgovornih subjekata očekuje informisanost, transparentnost i operativnost, profesionalizam i etičnost novinara imaju ključnu ulogu. Neprocjenjiva je vrijednost vašeg doprinosa demokratskom i ekonomskom rastu i razvoju našeg društva“, poručio je premijer Spajić.
Kako navodi u čestitki, spremnost novinara da zađu u sve društvene pore i da se, sa empatijom i odgovornošću, nađu i na mjestima odlučivanja i na društvenim marginama i socijalnim rubovima, čini medijske poslenike važnim svjedocima i herojima našeg vremena.
Premijer je istakao i da su, dobijanjem pozitivnog IBAR-a i zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, čemu je prethodilo, između ostalog, i usvajanje seta medijskih zakona i Medijske strategije, predloženih od strane Vlade, evropski partneri verifikovali našu nesumnjivu posvećenost evropskoj agendi i unapređenju ambijenta za rad medija.
„Svjesni koliko posla nam još predstoji u oblasti medijskih sloboda, očuvanja digniteta i bezbjednosti novinarki i novinara, te zadovoljenja pravde, naročito u naslijeđenim, nerasvijetljenim, zločinima protiv novinara i slobode govora, a koji, bez sumnje, opterećuju naše društvo i dalji napredak, nastavljamo sa sprovođenjem evropskih politika i praksi“, navodi premijer.
„Siguran sam da smo na dobrom putu da izgradimo državu funkcionalnih i snažnih institucija i ravnopravnih građanki i građana, sa slobodnim i profesionalnim novinarima koji će objektivno prenositi vijesti i slike iz svakog kutka Crne Gore, ali i sa evropskih adresa“, zaključuje se u čestitki predsjednika Vlade.
Povodom 23. januara – Dana novinara Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore upiličilo je konferenciju “Mediji u Crnoj Gori – dostignuća i izazovi” u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.
Cilj konferencije je da podstakne dijalog o ključnim dostignućima i izazovima medijskog sektora u Crnoj Gori, kroz uvodna obraćanja visokih zvaničnika i diskusije na panelima sa stručnjacima, predstavnicima medija, akademske zajednice i međunarodnih partnera.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da je ovo “druga najsmrtonosnija godina za novinare” u svijetu od 1990. godine od kada sa prati ova statistika, sa više od 104 smrtna slučaja prema podacima Međunarodne federacije novinara.
“Više od polovine stradalih novinara ubijeno je u Gazi, Zapadnoj obali ili Izraelu. Čak 520 novinara širom svijeta zarobljeno je usred ratnih sukoba i porasta globalnog autoritarizma. U Crnoj Gori, prema Sindikatu medija, u 2024. godini zabilježeno je 19 napada na novinare, dok Uprava policije bilježi 16 takvih napada. Indeks bezbjednosti novinara bilježi pad sa 3,35 na 3,33. Posebno težak bio je fizički napad na novinarku Anu Raičković, kao i prijetnja novinarki Dragani Šćepanović, što je dovelo do brze reakcije i procesuiranja počinitelja. Ne zaboravljamo neriješene slučaj ubistva Duška Jovanovića i pokušaj ubistva Olivere Lakić,” kazala je Vujović.
Ministarka je istakla da prijetnje, ekonomski i politički pritisci, dezinformacije i naročito pojava vještački generisanih sadržaja predstavljaju samo neke od izazova sa kojima se novinari danas suočavaju.
“Naša odgovornost kao Ministarstva i svih nadležnih institucija je da vas zaštitimo i osiguramo uslove za slobodan i dostojanstven rad. Pravo građana da znaju i vaše pravo na siguran rad su kriterijumi po kojima se vrednuju temeljna prava u poglavljima 23. i 24,” navela je Vujović.
