SPONZORISANI SADRŽAJ
Gost rubrike „Doktor preporučuje“ koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“, bio je dr Aleksandar Aco Vujičić, ortoped.
RB/BI: Nakon višedecenijske ljekarske prakse u javnom sektoru, od skoro ordinirate u privatnoj klinici. Zamoliću Vas da napravite paralelu – kako je raditi u javnoj zdravstvenoj ustanovi, a šta pokazuje dosadašnje iskustvo u privatnom sektoru?
Dr Vujičić: Jako dugo sam radio u Barskoj bolnici – 38 godina. Pregledao sam između 150 i 200 hiljada pacijenata. Radio sam puno, i u nekim godinama čovjek shvati da ono što je radio, ne može više sa lakoćom da savladava. Posljednjih godina mi je najviše smetao popodnevni i noćni rad, intervencije kasno noću… Jednostavno, postalo mi je jasno da u tim periodima dana nisam kao što sam bio ranije, primijetio sam da nisam na visini zadatka koji je preda mnom i morao sam da postavim neke limite, da se sklonim sa te pozicije, kako bih poštedio i sebe i pacijente. Nisam želio da dozvolim grešku u satima kada mi koncentracija nije najbolja i kada ne mogu dati najbolje od sebe.
RB/BI: Sa kojom problematikom, u vezi sa dijagnostikom i liječenjem ortopedskih povreda i oboljenja, se najčešće suočavate?
Dr Vujičić: Prije svega, to su povrede koje se mogu desiti svakome, kod kuće, na ulici, bilo gdje… Povrede ne možemo spriječiti, niti na njih previše uticati. Slijede degenerativna oboljenja zglobova, kao i čitavog koštano-zglobnog sistema, što je neminovnost starenja i promjena koje nastupaju s godinama. Treća stvar, sa kojom se u praksi srijećem, su oboljenja zglobova uzrokovana smanjenom fizičkom aktivnošću ili njenim potpunim izostankom, koja najčešće prati prekomjena tjelesna težina. Nasuprot ovim pacijentim su hiperaktivni ljudi koji nastoje da u nekom periodu života dostignu fizičku spremu. To su “weekend warriors“-i koji se opterećuju vježbanjem u teretani i fitnes centrima, što ako je pretjerano, dovodi do problema zbog kojih kasnije moraju doći kod ortopeda.
RB/BI: Šta Vas, kao iskusnog stručnjaka, najviše zabrinjava kada je zdravlje kostiju u pitanju?
Dr Vujičić: Neaktivnost. Mi živimo na, možda, najljepšem podneblju na svijetu, imamo najbolju i najzdraviju hranu na planeti – mediteransku (koja obiluje maslinovim uljem, začinima, odličnim sirevima), kao i sunčane dane tokom većeg dijela godine. Na osnovu svega toga, trebalo bi da smo među najzdravijim nacijama na svijetu. Međutim, ljudi srednjih i starijih godina se vrlo malo kreću. Upravo zato većina problema u tom periodu nastaju kao posljedice slabog ili nikakvog kretanja i povećanja tjelesne mase. Mi ne bi smjeli da imamo problema sa osteoporozom, jer da je preduprijedimo dovoljno je da sat dnevno izađemo na sunce, da odlazimo ljeti na plažu, da konzumiramo našu, mediteransku hranu i svakodnevno praktikujemo umjerenu aktivnost. Takvim, ne pretjerano zahtjevnim režimom, bismo značajno smanjili obolijevanja od osteoporoze i degenerativnih oboljenja koja su, nažalost, problem koji prati žensku populaciju.
RB/BI: Koje savremene dijagnostičke metode primjenjujete, a da još uvijek nisu zaživjele u javnom zdravstvenom sektoru?
Dr Vujičić: Već tridesetak godina primjenjujem ultrazvučnu dijagnostiku mekih tkiva i zglobova. U tom domenu sam dostigao zaista visok, mogu reći, ekspertski nivo. U bolnici nisam imao mogućnost da praktikujem tu vrstu pregleda, jer nisu postojali aparati. U većini evropskih zemalja neizostavni dio ortopedskog pregleda, uz klinički pregled i rendgenski snimak, je upravo ultrazvučni pregled.
RB/BI: Da li u klinici medicinski zbrinjavate i djecu?
Dr Vujičić: Apsolutno. Djeca svih uzrasta su naši pacijenti. Najteže slučajeve šaljemo na Dječju ortopediju.
RB/BI: Koje su preporuke za sugrađane starije životne dobi? Kakav režim života valja da imaju da bi njihove kosti što duže bile zdrave i funkcionalne?
Dr Vujičić: Stalna, umjerena fizička aktivnost. Dobra obuća je takođe veoma bitna. Preporučujem sugrađanima da izađu napolje, sretnu se sa prijateljima, komšijama, a usput će se nadisati čistog vazduha. Uz sve to, uradiće i vrlo korisnu stvar za svoje kosti. Ljeti valja da koriste blagodeti sunca i mora, uz dodatak preparata sa kalcijumom i D vitaminom. Tako se čuva vitalnost organizma.
RB/BI: Na šta posebno da obrate pažnju žene nakon menopauze?
Dr Vujičić: I za njih je preporuka umjerena fizička aktivnost. Naravno, treba da obrate pažnju na ishranu, ali i da kontrolišu hormone, odlaze na pregled kod endokrinologa. Korisna je i teretana, naravno uz primjenu vježbi kontrolisanih i usmjeravanih od strane trenera, održavanje nivoa fizičke spremnosti, tonusa mišića i zglobova. Kada počne menopauza, valja razmišljati i o uključivanju D3 vitamina kao suplementa. Trenažni proces ne smije biti preozbiljan i uz veliko opterećenje, već ga treba svesti na veliki broj ponavljanja. Ako vremenski uslovi i obaveze ne dozvoljavaju šetnju pored mora, dobra alternativa je i sobno biciklo, naročito kod gojaznijih osoba koje ne mogu duže da se kreću.
RB/BI: Govorili ste o značaju i benefitima fizičke aktivnosti. Iako ljekari preporučuju vježbanje i zdrave stilove života, postoje li i koji su rizici prekomjernog treninga?
Dr Vujičić: Krajnosti su prisutne u svakom životnom dobu. Ima onih koji se ne bave fizičkom aktivnošću i imaju povećanu težinu. Druga krajnost je pretjerivanje u fizičkim aktivnostima što, opet, ne donosi dobre rezultate kod osoba koje puno vremena provode u teretani, vježbaju sa velikim težinama, odlaze na takmičenja, a ne stignu da se adekvatno trenažno pripreme. Kod njih dolazi do vrlo ozbiljnih povreda koje se kasnije teško saniraju. Kod djece je to drugačije. Njima treba uvesti fizičku aktivnost pa bi, osim redovne fiskulture, dobro bilo da se bave sportom kojeg sami izaberu. Bar je sportski grad, što je Opština prepoznala, pa subvencioniše klubove za djecu čiji roditelji nisu u mogućnosti da plate trening. Taj gest veoma pozdravljam. Problem nastaje ukoliko djeca počnu prerano sa preozbiljnim treninzima. Kod nas je intencija da nam dijete bude prvak Crne Gore, regije, Balkana već sa sedam, deset godina… Stava sam da u tom dobu treninge treba usmjeriti na oblikovanje, vježbanje tehnike, istezanje, sačekati da dijete poraste, da dostigne mišićni razvoj, jer on ne bi smio da ide ispred rasta. Oni koji u djetinjstvu izgledaju fizički naslabiji, kasnije budu najbolji sportisti zato što im se mišići nisu prerano razvili. Roditelji moraju shvatiti da je u periodu djetinjstva osnovna funkcija tijela rast. Osoba se mijenja, kosti rastu (u jednom periodu 10 do 12 centimetra godišnje), a mišići, krvni sudovi i tetive se istežu prateći kosti. Ako u periodu ranog razvoja imate izuzetno jake mišiće od treninga, zbog ubrzanog koštanog rasta dolazi do jakog zatezanja na krajevima, gdje se mišići „hvataju“ za kosti u blizini zglobova, što dovodi do ozbiljnih problema i velikih bolova u predjelu zglobova, a često i nemogućnosti kretanja. Neki treninzi „rade“ protiv rasta. Roditelji su zbunjeni i uplašeni, jer im nije jasno šta se dešava sa djetetom. To je jako teško objasniti onima čije je dijete već prvak u nekoj kategoriji, šampion u nečemu…
RB/BI: Da li je šteta nepopravljiva?
Dr Vujičić: U nekim slučajevima dolazi do ozbiljnih oštećenja zona oko zglobova i deformiteta zglobova. Treba biti oprezan u toj životnoj fazi i, ponavljam, treninge prilagoditi rastu, jer je dominantna osobina ljudskog tijela da u jednom periodu jako brzo počne da se razvija. Roditeljima i trenerima treba da bude jasno da je u tom uzrastu dijete najsposobnije za trening i u stanju da izdrži najveći fizički napor, jer tada ima obilje najjačeg dopinga u krvi – hormona rasta. Nije rijetko da upravo zato ono u ranoj mladosti postiže najbolje rezultate, a kasnije na polju sporta ne uradi – ništa.
SPONZORISANI SADRŽAJ
