SPONZORISANI SADRŽAJ
Gošća rubrike “Doktor preporučuje” koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije “Sunčanom stranom ulice” bila je doktorka Maja Miročević Rotolo, kardiološkinja. Prenosimo drugi segment intervjua.
RB/BI: Šta podrazumijeva koronarna angiografija i kada se ona izvodi?
Miročević Rotolo: Koronarna angiografija je invanzivna metoda. To je interventna procedura. Njena prednost je što omogućava ljekaru da direktno vizuelizuje krvne sudove srca. Procedura se izvodi u angio sali i transkateterska je, pri čemu se kroz arteriju ruke (rijetko kroz arterije koje su u predjelu prepone) postavljaju te tanke, fleksibilne cjevčice kojima se dolazi do srca i pomoću kontrasta i iks zraka se snimaju krvni sudovi srca. Na taj način kardiolog direktno i potpuno jasno može da sagleda stanje na krvnim sudovima srca i procijeni da li postoje suženja ili neka druga vrsta anomalija samih krvnih sudova srca.
RB/BI: CT angiografija je neinvanzivna procedura. Šta se uz pomoć nje otkriva i kako se sprovodi?
Miročević Rotolo: Tokom te procedure koristimo skener i kontrast. I ona je od velike pomoći prilikom vizuelizacije i uvida u anatomiju krvnih sudova srca, daje sliku da li ima anomalija, suženja.
RB/BI: EHO kardiografija, odnosno ultrazvuk srca je, takođe, metoda koja se često primjenjuje kod kardioloških pacijenata. Na koji način ona pomaže kardiologu?
Miročević Rotolo: Upravo ova metoda nam je bazična (uz pregled kardiologa), jer nam ultrazvuk srca daje izuzetno važne informacije. Na ovaj način možemo sagledati kakvo je stanje srčanog mišića, kakva je njegova snaga, ali i veličina srčanih šupljina, pretkomora, komora, uz njenu pomoć možemo da doplerima procijenimo stanje na zaliscima, brzinu protoka na zaliscima, da li zalisci propuštaju, da li su, eventualno, suženi… Takođe, možemo da vidimo da li u srčanoj maramici ima tečnosti.
RB/BI: Elektrokardiografija, odnosno EKG, očitava i bilježi električnu aktivnost srca. To je metoda koja se primjenjuje odavno, a još uvijek je jedna od onih u koje kardiolozi imaju najviše povjerenja. Zbog čega je važna i šta EKG srca otkriva?
Miročević Rotolo: To jeste, kako ste rekli, jedna od najstarijih metoda, ali će uvijek ostati sastavni dio pregleda. Uz pomoć nje vidimo električnu aktivnost srca i možemo da očitamo jako puno podataka – ritam srčane frekvence, da li, eventualno, postoji suženje na krvnim sudovima, da li je srčani mišić zadebljan, ima li na njemu ožiljaka, vidimo različite vrste poremećaja ritma…
RB/BI: U kojoj mjeri analiza krvi može da bude od pomoći prilikom uspostavljanja dijagnoze?
Miročević Rotolo: Laboratorijske analize krvi su nešto što tražimo da nam pacijenti donesu prilikom dolaska na pregled. Ukoliko ih nemaju pripremljene, indukujemo da se urade određene laboratorijske analize. Naravno da postoje laboratorijski parametri usko specifični za srce. Vjerujem da je pacijentima poznato zbog čega su važne vrijednosti troponina, D – dimer, i DMP ali, osim tih specifičkih kardioloških markera, nama su bitni i krvna slika i drugi biohemijski parametri. Recimo, ako je hemoglobin nizak, ako postoji anemija, sve to ima reperkusije na kardio-vaskularni sistem i na simptome koji mogu da se preklapaju sa onim karakterističnim za srčana oboljenja. Ne volimo ni kada je hemoglobin visok, jer je onda krv gušća, pa je sklona zgrušavanju… Ovo je smo primjer koliko postoji laboratorijskih analiza koje su nam važne i mogu na ukazuju na eventualne probleme sa srcem i krvnim sudovima. Osim toga, tu je i čitav spektar biohemijskih analiza, pri čemu je bitno da znamo kakav je nivo šećera u krvi pacijenta, da bi na vrijeme otkrili, recimo, dijabet, jer su srce i krvni sudovi usko povezani. Moramo biti upoznati i sa funkcijom bubrega, jetre, vrijednostima elektrolita, profilom masnoća (ukupni holesterol – loša, dobra frakcija, trigliceridi), hormonima štitaste žlijezde koji su, takođe, usko povezani sa funkcionisanjem kardio-vaskularnog sistema. U zavisnosti od stanja pacijenta, tražimo da uradi i dodatne analize.
RB/BI: Nakon uspostavljanja dijagnoze, slijedi praćenje pacijenta. Koliko često preporučujete odlazak kod kardiologa, rekla bih da je uobičajeno da se pacijenti nakon poboljšanja, malo opuste i zanemare tegobe koje su ih dovele ljekaru?
Miročević Rotolo: U pravu ste, i to se dešava. Sve zavisi od toga o kakvom se stanju radi. Ako govorimo o zdravoj populaciji koja se bavi sportom, rekreatvno ili profesionalno, obično je indikovano da rade preglede godišnje. Što se tiče pacijenata koji imaju neku vrstu srčanog oboljenja, pregledi moraju da budu učestaliji, nekad kod novodijagnostikovanih stanja kažemo da na kontrolu dođu za 15 dana, ili se sa pacijentima čujemo telefonom, pa nam referišu svoje stanje, parametre koje želimo da pratimo. U pojedinim slučajevima zakazujemo preglede na tri, šest mjeseci, sve zavisi od pacijenta do pacijenta. Za kardiološka oboljenja je jako važno da pacijenti redovno dolaze na kontrole, da terapiju na svakoj kontroli revidiramo, jer organizam nije stacionaran, različiti parametri se mijenjaju u zavisnosti od stanja drugih organskih sistema, tako da je bitno da pacijenta pratimo, korigujemo terapiju, radimo EKG, izmjerimo krvni pritisak, poslušamo ga, što nam pomaže da, eventualno, indukujemo neku drugu metodu liječenja, ako se pokaže da je potrebna.
SPONZORISANI SADRŽAJ
