SPONZORISANI SADRŽAJ
Gošća rubrike „Doktor preporučuje“, koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“, bila je dr Tanja Čađenović Nikolić, radiološkinja.
RB/BI: Šta je radiologija i kada je ta grana u medicini naročito korisna?
Dr Čađenović Nikolić: Počela bih konstatacijom da je radiologija najljepša grana medicine. Sa tim se, vjerovatno, ostale moje kolege neće složiti, ali, svi ćemo se složiti da je jako važna kao karika u dijagnostici, u liječenju i procjeni liječenja u svim granama medicini. To znači da mi radiološkim metodama, bilo rendgenom, ultrazvukom, skenerom, magnetom, definišemo postojanje ili nepostojanje određenog oboljenja, pomažemo u planiranju liječenja i, jako važan aspekt, definišemo efekte tog liječenja kako bi se znalo da li terapija djeluje ili ne i napravio plan daljih terapijskih postupaka. Naglasila bih da smo mi karika zajedničkog rada i da osnovni princip u medicini jeste zajednički pristup, uvezani rad za svakog pacijenta pojedinačno i da pacijent nije samo pacijent, nego biće koje ima svoje bolesti, pa svakom od njih posebno i sa pažnjom pristupamo.
RB/BI: Koje su indikacije za ultrazvučni pregled?
Dr Čađenović Nikolić: Kad govorimo o ultrazvuku, onda moramo napraviti diferencijaciju o organima koje pregledamo. Znači, pregledamo površne strukture, krvne sudove, ili organe abdomena. Indikacija zavisi od toga koji organ posmatramo i koji odgovor želimo da dobijemo. Kad god pristupamo radiološkom pregledu, bilo kog modaliteta, osnovno je pitanje je upravo to – koji odgovor želimo da dobijemo. Nakon toga definišemo način i vrstu pregleda.
RB/BI: Šta sve ultrazvukom mekih tkiva otkrivamo, koje bolesti?
Dr Čađenović Nikolić: Kada kažemo „meka tkiva“, uža definicija bi bila površne strukture u smislu kože supkutanih struktura i naročito limfnih žlijezda. Šira definicija te vrste pregleda jeste i ultrazvučna dijagnostika štitaste žlijezde i kolor-dopler pregledi krvnih sudova koji su jako važni i u dijagnostici, prognozi i praćenju terapijskog efekta kada za tim ima potrebe.
RB/BI: Važan je i ultrazvuk muskulo-skeletnog sistema. U koje sve tegobe nam te pretrage daju uvid?
Dr Čađenović Nikolić: U pravu ste. Vrlo je važan ultrazvuk koštano-zglobnog sistema, prije svega u tkivima koja mi nazivamo „meka“. To podrazumijeva tetive, zglobni prostor, gdje na osnovu ultrazvučnog pregleda definišemo sve one stvari koje u sistemu zgloba ne možemo da vidimo rendgen pregledom. Prednost je što se obavlja bez jonizujućeg zračenja, više puta se može ponavljati i dobijaju se jako tačni odgovori.
RB/BI: Koji problemi indukuju da je potrebno uraditi ultrazvuk abdomena?
Dr Čađenović Nikolić: Abdomen je prostor i sa takozvanim i parahimatoznim organima i organima digestivne tube. Svaki od parahimatoznih organa ima svoje indikacije za pregled ultrazvukom. Počev od akutnih stanja, u smislu kalkuloze žučne kese, renalnih kolika (jako bolno stanje), upalnih procesa urogenitalnog sistema, pa do akutnih ili hroničnih oboljenja jetre, pankreasa. Znači, lepeza patologije je zaista široka na svim organima abdomena i parenhimatoznog tipa i određenim akutnim dešavanjima u organima digestivne tube.
RB/BI: Ultrazvuk dojki je takođe veoma bitna dijagnostička metoda. Kada se primjenjuje, a u kojim slučajevima procijenite da ta metoda nije dovoljna, već pacijentkinju uputite na mamografski pregled?
Dr Čađenović Nikolić: Ovdje bih naglasila da ako igdje postoji važnost preventivnog pregleda, onda je to upravo kod bolesti dojke. Mi u medicini ne volimo da uvodimo procente, ali da bi se izvela neka kvantifikacija zbog planiranja daljeg terapijskog tretmana, došlo se do zaključaka da u zemljama koje imaju veoma razvijen skrining, 95 posto otkrivenih karcinoma ima petogodišnje preživljavanje. U zemljama gdje skrining nije u tolikoj mjeri involviran, taj procenat je značajno manji. Šta nam to govori? Rano otkriven karcinom dojke je izlječiva nolest. Postoje protokoli. Žene preko 40 godina moraju raditi mamografiju, jer je struktura dojke, zbog hormonskog statusa, u tim godinama drugačija, nego kod mlađih. Ultrazvuk je neinvanzivna metoda i daće dosta informacija, naročito u dobu do 40 godina. Ako radiolog koji je uradio ultrazvuk dojke, procijeni da treba uraditi dodatnu dijagnostičku metodu, uputiće na druge kolege, u smislu mamografije ili magneta dojki. Ultarzvuk dojki se radi u zavisnosti od mjesečnog estrogenskog progesteronskog odnosa, na osnovu kojeg se planira dan kada se obavlja. Ako radiolog procijeni da treba dodatna dijagnostika, onda će i žena mlađa od 40 godina morati da uradi mamografiju. Žene starije od tog doba, barem jednom godišnje bi trebalo da rade mamografski pregled dojki.
RB/BI: Da li benigne promjene na dojci vremenom mogu postati maligne?
Dr Čađenović Nikolić: Biologija tumora se mijenja. Niko vam ne može sa sigurnošću reći „bezbjedni ste“. Dijagnostički protokoli zato i postoje, kao i preventivni pregledi.
RB/BI: Karcinom jajnika je jedan od velikih problema kod ženske populacije. Teško se otkriva posebno zato što žena promjene osjeti tek kada bude prilično kasno. Kakva su Vaša iskustva sa tom bolešći, koliko često moramo kontrolisati reproduktine organe?
Dr Čađenović Nikolić: Što se reproduktivnih organa tiče, više informacija može dati ginekolog nego radiolog. Ali, potpuno ću se složiti sa Vama – onda kada se pojave simptomoi, nažalost, bude kasno.
RB/BI: Čest zdravstveni problem je i poremećaj funkcije štitaste žlijezde. Koliko se često osobe koje se bore sa tom bolešću moraju podvrgavati snimanju?
Dr Čađenović Nikolić: Kada govorimo o štitastoj žlijezdi, moramo definisati dva pojma. Šta znači poremećaj? Jedna vrsta poremećaja je promjena u morfologiji štitaste žlijezde koja podrazumijeva pojavu nodusa, čvorića. Druga vrsta poremećeja je hormonski disbalans. Morfološke promjene jako dobro vidimo ultrazvukom, a hormonski disbalans registrujemo promjenom statusa hormona u krvi. Međutim, jedno bez drugog ne može. To je suština. Kojom dinamikom će se kontrolni pregledi raditi, zavisi od cjelokupnog statusa – nivoa hormona, promjena koje su postojale ili nisu postojale prije nego je hormonski disbalans ustanovljen. Baš ovo pitanje bih iskoristila da pojasnim da pregled sam za sebe ne znači ništa, ako ne stigne do ljekara koji će ga tumačiti. To što smo uradili pregled, dali pacijentu u ruke izvještaj, ne znači ništa ako ne zatvorimo krug. Pacijent mora dobiti komletnu informaciju. U ovom slučaju, endokrinolog će odrediti protokol ponovnih pregleda, ako i kada za tim ima potrebe.
RB/BI: Da li su kod ultrazvučnih pregleda potrebne posebne pripreme?
Dr Čađenović Nikolić: Za određene ultrazvučne preglede, da. Tu, prije svega, mislim na ultrazvučni pregled abdomena, kada treba doći potpuno praznog želuca, ono što kažemo „natašte“, da bi se jasno vidjele strukture, npr. žučne kese i kod pregleda urogenitalnog sistema, kada zahtijevamo punu bešiku. Za druge vrste pregleda – kolor doplera, štitaste žlijezde, limfnih žlijezda, površinskih struktura, posebna priprema nije potrebna.
SPONZORISANI SADRŽAJ
