U rubrici “Doktor preporučuje”, koju svakog utorka Radio Bar realizuje u sklopu emisije “Sunčanom stranom ulice”, gošća je bila prim. dr Vesna Čolaković Popović, ginekološkinja onkološkinja.
RB/BI: Možete li ustvrditi da se svijest naših žena mijenja kada govorimo o odnosu i brizi za zdravlje i na koji način možemo uticati na taj proces?
Čolaković Popović: Mislim da se svijest mijenja. Ali, to je proces za koji treba određeno vrijeme. I, to će da traje. Ono što je na nama, jeste da u tome istrajemo. Postoje načini i parametri da “izmjerimo” u kom smjeru taj proces ide. To su tzv. “indikatori zdravlja”. Oni mogu biti primarni i sekundarni, znači, u vezi su sa nejednakostima u pristupu zdravstvenim ustanovama, sa nejednakošću u ishodu zdravstvene zaštite, potom su tu indikatori koji se tiču kvaliteta, efikasnosti, pouzdanosti usluge koja je upućena pacijentu i, na kraju, indikatori koji se odnose na sami zdravstveni sistem – njegovu efikasnost, održivost i na koji način on treba da nastavi da funkcioniše.
RB/BI: Kakva je situacija što se tiče tendencije ginekoloških tumora, preciznije – da li u posljednje vrijeme mlađe žene češće obolijevaju nego što je to ranije bio slučaj i šta je uzrok tih tendencija?
Čolaković Popović: Nekako se ta granica pomjerila nadolje. Prije 50-ak godina su maligni tumori bili vezani za odmaklu životnu dob. Kada su žene u pitanju, to je postmenopauza. To je bilo biološki lako objasniti, jer svi mehanizmi kontrole ćelijskog ciklusa sa godinama i starenjem organizma slabe, pa je jasno zašto neka kontrola popušta i zašto određeni ćelijski klonovi divljaju u pravcu stvaranja maligne bolesti. Posljednjih dvije do tri decenije primjećuje se da se maligni tumori kod žena, ali i kod muškaraca, javljaju u mlađoj životnoj dobi. To ukazuje da nije u pitanju starenje tih funkcija i ćelijske kontrole, već se radi o uticaju spoljašnje sredine na ljudski organizam i na same te mehanizme. Promijenjen je kvalitet vazduha, vode, zemlje, hrane, a način života je više sesilni (sjedeći, sa manje fizičke aktivnosti). Kada govorimo globalno, značajno utiče i veliko siromaštvo u svijetu, kao i razne vrste zračenja… Sve su to faktori koji, na direktan ili indirektan način, remete fine ćelijske mehanizme koji kontrolišu ćelijske diobe, što dovodi do toga da se ćelija izmakne kontroli, “podivlja” i napravi malignu bolest.
RB/BI: Šta pokazuje Vaše iskustvo, šta su najveći i najozbiljniji protivnici ženskog zdravlja?
Čolaković Popović: Najozbiljniji protivnik ženskog zdravlja, prema velikoj studiji “British Medical Journal”-a iz 2019. godine, jeste siromaštvo. Kada su u pitanju bolesti od kojih žena najčešće pati, odnosno umire (globalno, ne samo kod nas) na prvom mjestu su kardiovaskularne bolesti. Jedna od pet smrti u 2019, vezana za ženski pol, jeste smrt od kardiovaskularne bolesti. Tu spadaju i maligne bolesti dojke, ginekoloških organa (prije svega grlića materice i jajnika), zatim bolesti u vezi sa remećenjem reproduktivnog zdravlja i na kraju, ali ne i najmanje važno, depresija i anksiozni poremećaji. Znamo da od depresije dva puta češće obolijeva ženska populacija.
RB/BI: Da li ćete se složiti da se, iako su, kao što ste kazali, sve češća pojava, depresija i anksioznost u našem društvu ne doživljavaju, niti im se pristupa, dovoljno ozbiljno?
Čolaković Popović: U našem društvu su pacijenti koji imaju takve probleme i koji su upućeni ili samostalno odu kod psihologa ili psihijatra, već unaprijed stigmatizovani. To je jedan dio onog procesa o kojem smo na početku razgovarale. Treba da prođe vrijeme, ali, proći će. Idu mladi naraštaji, oni sve to vide drugačije, na sve, pa i na zdravlje, gledaju iz neke globalne perspektive. Imaju lak pristup stručnim sajtovima, informišu se o situacijama koje se dešavaju u drugim zemljama, pa vjerujem da će se i zbog toga i doživljaj ovog problema sigurno promijeniti.
RB/BI: Da li i kako žene mogu da pomognu sebi, ne samo u smislu redovnih kontrola i pregleda kod ginekologa, nego, možda i mijenjanjem životnih navika i korekcijom ishrane?
Čolaković Popović: Tako je. To je čitava paleta koja potpada pod definiciju zdravih stilova života – zdrava ishrana, redovna ishrana, redovna fizička aktivnost, borba protiv pušenja, borba protiv alkoholizma i ostalih bolesti zavisnosti, ali i borba za adekvatno porodično, kao i ekološko okruženje, rad na sebi (sticanje novih vještina), inkluzije (sprega sa onim što je u svijetu trenutno aktuelno), razvoj višeg stepena tolerancije i, posebno važno, da brinemo jedni o drugima. Tek kada sve to skupimo i uvežemo, imamo zdrav stil života po svim parametrima. Tada je najlakše da svako od nas osvijesti da li zaista vodimo zdrav život i u kojim segmentima on treba da se poboljša. Kada započnemo taj proces, valja ići korak po korak.
RB/BI: Da li je taj proces komplikovan?
Čolaković Popović: Nije. Zato što treba raditi postepeno. Kada biste, što narod kaže “presjekli na trupicu”, bilo bi teško, jer bi to zahtijevalo da krenete sa svih frontova. Odlučite, recimo: “danas ću popiti dvije čaše vode više nego juče”; “danas ću svom doručku dodati voćku, a svom ručku ću krompir zamijeniti brokulijem”; “danas ću gledanje serije zamijeniti izlaskom i igrom sa djecom ispred zgrade”; “pozvaću prijateljicu sa kojom dugo nisam razgovarala da sjedimo na klupi u parku”, “danas ću, ako se nađem u situaciji, pomoći komšiji da iznese namještaj”…
RB/BI: Koliko često treba posjećivati ginekologa i koje su to nove metode prevencije “ženskih problema”?
Čolaković Popović: To su nove/stare metode prevencije, ali, mi nikako da dođemo do toga da to uredimo na pravi način. Uvijek kada sam u prilici, govorim da svaka žena bar jednom godišnje posjeti ginekologa i odradi kompletan ginekološki pregled, To onda znači da je, za slučaj da nema nikakvih vanrednih okolnosti, ona “mirna” čitavu jednu godinu. Drage slušateljke/čitateljke, samo odredite jedan mjesec u godini i kažite: “u septembru idem kod ginekologa”, “u oktobru idem kod zubara”… Potrebno je samo napraviti raspored za cijelu godinu, pa se ništa neće presokočiti. A, kada je prevencija u pitanju, nema ništa novo što svijet odavno ne koristi. Karcinom grlića materice je kod nas najčešća maligna bolest ginekološke regije i ima najveći mortalitet. Ova bolest se najviše javlja u slabo razvijenim zemljama, pa možete pomisliti gdje se mi to nalazimo, kada smo u vrhu po učestalosti obolijevanja od nje. Postoji način da se ona spriječi i da je svedemo na rijetku bolest. To je vakcinacija protiv HPV virusa, kao primarna prevencija i skrining koji naša država ima (prekinut je sa Covid pandemijom, ali je nastavljen nakon što je pandemija opozvana).
