U jeku ljetnje turističke sezone, kada Bar postaje življi i pun gostiju, često zaboravljamo na zadatke onih koji svakodnevno brinu o našem zdravlju. Na prvoj liniji te tihe borbe nalazi se Odsjek za epidemiologiju u Domu zdravlja, a njegov glas i autoritet je dr Ljiljana Jovićević specijalista epidemiologije – stručna, posvećena i empatična doktorka, koja godinama sa istom ozbiljnošću štiti javno zdravlje naše zajednice.

U emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara govorili smo o tome da li je Bar spremno dočekao sezonu sa zdravstvenog aspekta: kontroli morske vode, bezbjednosti hrane, prevenciji stomačnih i infektivnih bolesti, ali i o izazovima koje nose ljetnje gužve i priliv turista. Kako izgleda ljeto iz ugla epidemiologa? Koje su najčešće prijetnje zdravlju i kako ih spriječiti? Šta svaki građanin i turista mogu da učine za sebe i za druge? Kako se Bar štiti od sezonskih epidemija i da li turisti donose i rizike?

RB/BI: Kako ocjenjujete higijensko-epidemiološku situaciju u Baru ovog ljeta?

Dr Jovićević: S obziom da je u toku ljetnja turistička sezona, Odsjek za epidemiologiju vrši pojačan nadzor nad svim faktorima koji mogu da ugroze javno zdravlje, prije svega nad zaraznim bolestima. Za trenutnu epidemiološku situaciju mogu reći da je stabilna, pa za razliku od ranijih godina, kada smo već na početku sezone uočavali povećani broj zaraznih oboljenja (prije svega stomačnih tegoba), ovog ljeta nije uočeno povećano obolijevanje od crijevnih zaraznih bolesti.

RB/BI: Iako je, kako ste kazali, situacija za sada još uvijek “mirna” i povoljna, da li je povećan broj dolazaka turista do sada uticao na javno zdravlje u gradu, sa kojim se izazovima najčešće suočavate tokom ljeta i kako ih prevazilazite?

Dr Jovićević: Dolazak tuista svakako utiče na epidemiološku situaciju, jer se povećanjem broja stanovnika, povećava i mogućnost za prenošenje mnogih zaraznih bolesti. Situacija se pojačano prati, ne samo od strane naše službe, nego i Institut za javno zdravlje kontinuirano prikuplja podatke sa terena, obavještava nas o svim promjenama. Izazovi sa kojima se tokom ljetnje turističke sezone najčešće susrećemo su povećavanje obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti, koje u najvećem broju slučajeva nastaju zbog neadekvatnog rukovanja hranom. Voljela bih da je to što još uvijek nemamo povećano prijavljivanje od crijevnih zaraznih bolesti, posljedica pomjene svijesti i bezbjednog rukovanja hranom, a ne neadekvatnog neprijavljivanja, već da svi koji se bave pripremom, distribucijom i posluživanjem, vode računa o načinima čuvanja, obrade, serviranja hrane. Neophodno je i da fizička lica vode računa prilikom nabavke namirnica, pripreme i čuvanja, kako ne bi došlo do situacija kada se hrana kvari, od čega opasnost prijeti naročito tokom ljetnjih mjeseci, kada su temperature vazduha povećane.

RB/BI: Kakve su pripreme Higijensko-epidemiološke službe za sezonu? Postoje li pojačane kontrole ili specifični protokoli?

Dr Jovićević: Na svu sreću, Odsjek za epidemiologiju se ove godine u najvećoj mjeri bavio sanitarnim pregledima, koji predstavljaju posebnu mjeru za prevenciju zaraznih bolesti, pa smo registrovali rekordan broj lica koja su se javila zbog obavljanja sanitarnih pregleda. Dakle, nismo se bavili rješavanjem trovanja i epidemijama, nego smo najviše vremena posvetili vršenju sanitarnih pregleda koji se obavljaju u terminu od 7.30 do 9.30 časova. Koristim priliku da to podijelim sa slušaocima Radio Bara i čitaocima portala Bar Info, jer se dešava da klijenti dođu poslije tog vremena, kada smo, najčešće, na terenu jer sanitarne preglede obavljamo u objektima koji su pod sanitarnim nadzorom, odnosno onim gdje se priprema, poslužuje i distribuira hrana. 

RB/BI: Koliko često se kontrolišu uzorci morske vode i postoje li kritične tačke?

Dr Jovićević: Te kontrole su tokom sezone češće. Ne rade se u našoj službi, međutim, od strane ustanove koja se bavi kontrolom morske vode, izvještaji o kvalitetu morske vode se kontinuirano objavljuju, dostupni su na stranicama štampe i u elektronskoj formi na portalima.

RB/BI: Kao što smo čuli, u sezoni su pojačane kontrole u ugostiteljskim objektima, naročito u pogledu bezbjednosti hrane. Da li možete da kažete da su barski ugostitelji u tom smislu odgovorni?

Dr Jovićević: Inspekcijske službe Uprave za bezbjednost hrane i Ministarstva zdravlja (pod koje sada ponovo potpada Sanitarna inspekcija), svakog ljeta sprovode pojačane kontole u objektima pod sanitarnim nadzorom. Imamo jako dobru saradnju sa inspekcijskim organima, pa u svim situacijama kada je potrebno da pružimo podršku ili podatke o izvršenim sanitarnim pregledima, uvijek stojimo na raspolaganju i pomažemo prilikom izvođenja kontrola. 

RB/BI: Kakva su Vaša saznanja, kako se nadzire higijena na javnim plažama, posebno onim koje su van glavnog gradskog područja, na kojima boravak, pretpostavljam nosi i veće rizike?

Dr Jovićević: Nadzor nad javnim površinama je obaveza svih nas, a posebno službi u čijoj nadležnosti se nalazi njihova kontrola. Što se tiče Doma zdravlja i (u sklopu te ustanove) Odsjeka za higijenu, nadzor javnih mjesta, se odvija u saradnji sa odgovarajućim službama, prije svega Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom.

RB/BI: Da li ste zabilježili porast kožnih oboljenja ili uboda insekata kod turista?

Dr Jovićević: Za sada nema porasta slučajeva kožnih oboljenja, a ubodi insekata se dešavaju sporadično. Ako se pogleda izvještaj koji nam kontunuirano dostavlja Institut za javno zdravlje, može se uočiti da u odnosu na ranije godine, kada smo u ovim mjesecima imali veći broj stomačnih, nego respirativnih infekcija, situacija je nešto drugačija, pa preovladavaju respiratorne.

RB/BI: Da li u Domu zdravlja imate vakcinu protiv tetanusa?

Dr Jovićević: Uglavnom se u Domu zdravlja može primiti vakcina protiv tetanusa. Povremeno se dešavaju nestašice koje su se do sada vrlo brzo prevazilazile.

RB/BI: Kako u tom slučaju reagovati?

Dr Jovićević: Naši sugrađani su u situacijama kada im je ta vakcina i antitetanusna zaštita neophodna, od strane izabranog ljekara ili Službe hitne medicinske pomoći bili upućivani u obližnje apoteke, gdje se ona mogla nabaviti, a građani koji imaju zdravstveno osiguranje su, naravno, mogli i refundirati utrošena sredstva.

RB/BI: Postoji li saradnja sa turističkim organizacijama i hotelima kada su u pitanju preventivne mjere i brzo reagovanje?

Dr Jovićević: Naravno. Saradnja sa turističko- ugostiteljskim objektima podrazumijeva obavljanje sanitarnih pregleda. Međutim, u slučajevima kada dođe do neočekivanih, vanrednih situacija, vlasnici svih objekata koji su pod sanitarnim nadzorom, znaju da se mogu obratiti Odsjeku za epidemiologiju, bilo po pitanju pružanja savjeta, podrške ili ostvarivanja kontakta sa drugim službama koje mogu da pomognu. Pri tome mislim na naše laboratorije koje se bave ispitivanjima vode i hrane.

RB/BI: Čuli smo da je saradnja sa ugostiteljima, komunalnim i inspekcijskim službama na dobrom nivou a, kakva je sa drugim zdravstvenim ustanovama, u Baru i Crnoj Gori?

Dr Jovićević: Uvijek dobra i kvalitetna. To se, prije svega, odnosi na saradnju sa Opštom bolnicom Bar, ali i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje se nalaze na teritoriji barske opštine. Odličnu saradnju imamo i sa Institutom za javno zdravlje, koji nam je u svim situacijama podrška i aktivno prati epidemiološku situaciju. Kolege iz Instituta obrađuju, prosljeđuju informacije, tako da je u situacijama kada smo imali pojavu nekih bolesti na koje smo, maltene, zaboravili (bruceloza, q groznica), uvijek smo od njih dobijali smjernice kako postupiti shodno onome što Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti zahtijevaju od svih nas u nadzoru i kontroli ovih bolesti.

RB/BI: Šta biste poručili građanima i turistima kada je u pitanju očuvanje lične i kolektivne higijene tokom sezone?

Dr Jovićević: Tokom ljetnjih mjeseci, kada su visoke temperature, vrlo lako dolazi do kvarenja hrane i posljedično tome, javljaju se stomačne tegobe. Iako ove sezone nisu izražene, to svakako ne treba da nas “uspava” i smanji oprez, već prilikom kupovine i pripreme namirnica treba da jako vodimo računa da se one nabavljaju od provjerenih proizvođača koji plasiraju deklarisanu hranu, da se ona dovoljno termički obradi. Naročito treba voditi računa kada se priprema hrana koja predstavlja poseban rizik – piletina, jaja, majonez, morski plodovi, razni sirevi… Posebno bih naglasila da ne treba koristiti svježa jaja, jer postoji mogućnost kontaminacije salmonelom. Na svu sreću, u Baru smo imali samo jednu prijavu trovanja salmonelom u junu. Briga o higijeni i pažljivo pripremanje je jedini način da se preveniraju zarazne bolesti koje se prenose hranom.

RB/BI: Postoji li nešto što često previdimo, a ključno je za prevenciju sezonskih infekcija?

Dr Jovićević: Iako se u posljednje vrijeme rjeđe dešava, jer su informacije mnogo dostupnije, pa svi znaju koliko je važna upoteba higijenski bezbjedne i ispravne vode, što je dovelo do toga da nemamo situacije trovanja prouzrokovane konzumacijom vode sa nekontrolisanih izvorišta, ipak treba voditi računa. Imperativ je koristiti vodu koja je pod nadzorom nadležnih službi i da se za piće koristi ona iz gradskih vodovoda. Ukoliko to nije moguće, onda je preporuka da se konzumira flaširana voda.