Gošća emisije „Sunčanom stranom ulice“ Radio Bara bila je doktorka Ljiljana Jovićević, epidemiološkinja u Domu zdravlja Bar.
RB/BI: Svaku sezonu karakteriše povećan broj cijevnih zaraznih bolesti i trovanja hranom. Kako protiče ovo ljeto u Baru, jeste li imali mnogo pacijenata sa tim tegobama?
Dr Jovićević: Što se tiče ove godine i ove sezone, situacija je bolja u odnosu na prethodne i za sada, na sreću, nemamo prijavljenu nijednu epidemiju. Naravno, crijevnih zaraznih bolesti ima više nego tokom ostalog dijela godine, međutim, ovog ljeta su to uglavnom neke blaže stomačne tegobe koje kratko traju, pacijenti koji se javljaju većinom se žale na proliv, mučninu, povraćanje, malaksalost… To su tegobe koje uglavnom traju dva-tri dana i nakon simptomatske terapije brzo prođu.
RB/BI: Koji simptomi su karakteristični za ove bolesti i šta su najčešći uzročnici?
Dr Jovićević: U ljetnjim mjesecima najčešći uzročnici crijevnih zaraznih bolesti su virusi, mogu biti i bakterije. Sve to zavisi i od toga kako i koja hrana se konzumira, da li se vodi dovoljno računa o načinu pripreme, čuvanja. Ono što bi bio apel građanima i turistima koji borave u Baru, je da izbjegavaju lako kvarljive namirnice, da vode računa o bezbjednosti hrane, prvenstveno kada konzumiraju sladoled, mliječne proizvode, piletinu i, naravno, o tome da li je voda higijenski ispravna (da se za piće koristi ona koja je pod nadzorom, a to je voda iz gradskog vodovoda i flaširane vode koje se nalaze u registrovanim trgovinskim objektima). Građani treba da budu oprezni prilikom korišćenja vode sa izvora i kada su u pitanju javne česme, jer nisu sve one ispravne za piće.
RB/BI: Kazali ste koju hranu valja izbjegavati, a šta preporučujete? Šta treba da konzumiramo tokom ljetnjih mjeseci, šta je blagotvorno za ljudski organizam?
Dr Jovićević: Ono što je svakako preporuka tokom ljetnjih mjeseci je unošenje dovoljnih količina vode, voće i povrće, odnosno unošenje vitamina i minereala, ali ne u obliku suplemenata – nego kao svježe voće i povrće, da se prilikom njihove konzumacije vodi dovoljno računa o tome da se ono pravilno i dovoljno dugo pere higijenski ispravnom vodom.
RB/BI: Kad nam se već desi da nas stomačne tegobe ne zaobiđu, koji je to najdjelotvorniji način da oporavimo organizam?
Dr Jovićević: Treba povesti računa o tome da je, s obzirom da su najčešći simptomi povraćanje i proliv (pri čemu se gube velike količine tečnosti) potrebno nadoknaditi tečnost, valja sprovesti higijenski-dijetetski režim koji podrazumijeva unošenje hrane bez masnoća. Ono što je preporuka je da osobe koje imaju stomačne tegobe konzumiraju dvopek, keks, a od voća pečenu jabuku, bananu, pirinač, bareni krompir.
RB/BI: Kada roditelj treba da dovede dijete kod ljekara? Uglavnom obilazimo apoteke, kupujemo probiotike, Smectu, elektrolite… Ipak postoje slučajevi kada je neophodna profesionalna medicinska pomoć.
Dr Jovićević: Kada su djeca u pitanju, naročito kada je izražen proliv, povraćanje, a uz to dođe do povećanja tjelesne temperature, preporuka je da se, bez odlaganja, jave ljekaru i da se, nakon što dobiju adekvatnu terapiju, pridržavaju uputstava. U svakom slučaju, važno je da se, kada su djeca u pitanju, ne sprovodi liječenje na svoju ruku.
RB/BI: Savjetujete li preventivno uzimanje probiotika, i ako da, na koji period?
Dr Jovićević: Preventivno uzimanje probiotika, ukoliko se vodi računa o bezbjednosti hrane, nije preporuka i nije neophodno, ali u situacijama kada postoji određeni rizik (posebno kada su putovanja u pitanju, a naročito u djelove svijeta gdje nivo bezbjednosti hrane nije na očekivanom nivou, pa postoji rizik od pojave stomačnih tegoba) onda je upotreba probiotika svakako opravdana.
RB/BI: Higijensko-epidemiološka služba intezivno prati i sprovodi nadzor epidemiološke situacije, a Sanitarna inspekcija i inspekcija Uprave za hranu obavalja kontrolu ugostiteljskih objekata. Je li ovog ljeta bilo slučajeva da neki lokali nisu zadovoljili te sanitarne kriterijume?
Dr Jovićević: Higijensko-epidemiološka služba, odnosno odsjeci ove službe – Odsjek za epidemiologiju i Služba higijene sa zdrastvenom ekologijom su organi koje zapravo pomažu u kontroli ugostiteljskih objekata u smislu da se nadzor i kontrola vrše u saradnji sa Sanitarnom inspekcijom. Ove godine smo, kao i ranijih, imali intenzivnu saradnju sa Upravom za inspekcijske poslove i svim službama. Sigurno da je bilo objekata koji nisu zadovoljili, ali je to u nadležnosti inspekcijskih organa.
RB/BI: Posljednjih sedmica se može čuti da su na primorju, a posebno u Podgorici, evidentirani slučajevi infekcije koronavirusom. Treba li da budemo zabrinuti?
Dr Jovićević: Infekcija koronavirusom je dobila status bolesti koja nije sezonalnog karaktera, nego se pojavljuje nezavisno od godišnjeg doba, pa smo poslednjih mjeseci uočili povećan broj oboljelih od korona infekcije. Ne smatram da treba da budemo zabrinuti. Od 1. do 31. jula je bio registrovan 21 slučaj, u avgustu ih je bilo pozitivnih 11 (govorim o podacima kojima raspolaže moja služba na osnovu testiranja koje se obavlja u Službi epidemiologije). Međutim, svakako mjesta oprezu ima, pa ćemo i dalje sprovoditi pojačani epidemiološki nadzor. Kada govorimo o infekciji koronavirusom, preporuka je da svi koji imaju neke simptome koji mogu ukazivati na infekciju, dok se simptomi ne povuku, izbjegavaju kontakte sa drugim ljudima, nose zaštitnu masku u trajanju do deset dana i da sprovede sve savjete i preporuke ljekara.
RB/BI: Kakva je klinička slika zaraženih?
Dr Jovićević: Na svu sreću, ono što je rezultat ne samo epidemioloških službi, nego i Instituta za javno zdravlje, je da se uglavnom radi o blažim formama bolesti koje karakteriše malaksalost, curenje nosa, kašalj, a kod nekih pacijenata imamo i povišenu temperaturu. Sve to traje nekoliko dana, uglavnom bez nekih većih komplikacija.
RB/BI: Za nepune dvije sedmice počinje nova školska godina koja vaša poruka roditeljima i đacima?
Dr Jovićević: Početak školske godine podrazumijeva kontakt djeca sa vršnjacima. Veoma je bitno da roditelji pogledaju vakcinalne kartone svoje djece, da provjere da li su vakcinisana u skladu sa uzrastom, a ukoliko nisu, da se obrate nadležnim zdrastvenim ustanovama u kojima će se sprovesti vakcinacija. Preporuka je da ih, ako imaju simptome neke zarazne bolesti, roditelji ne šalju u školu ili predškolske ustanove. Jedino će se na taj način spriječiti širenje i prenošenje na ostalu djecu.
RB/BI: Institut za javno zdravlje je uputio Domovima zdravlja preporuku da do 15. avgusta ne izdaju potvrde o boravku u predškolskim ustanovama djeci koja nisu potpuno vakcinisana u skladu sa uzrastom. Očekujete li da će to imati efekta, s obzirom da, iako je stav Instituta vrlo jasan – da djeca koja nisu vakcinisana, (posebno protiv bolesti kao što su morbili, zauške, rubeola, pertusis), ne bi trebalo da pohađaju predškolske ustanove, ipak Institut nije nadležan za donošenje takvih odluka, a vakcinalni status djeteta nije uslov za njegovo upisivanje i boravak u vrtiću? Dakle, da li očekujete da će ove sugestije i preporuke imati ikakvog uticaja na roditelje koji su do sada odbijali da vakcinišu mališane?
Dr Jovićević: Rekli ste da Institut nije nadležan za donošenje ovakvih preporuka, međutim smatram da je stručna javnost ta koja treba da daje preporuke kada je naše zdravlje u pitanju, pa tako i ovoj situaciji. Radi se o preporuci koju bi trebalo ispoštovati, jer se radi o ozbiljnim zaraznim bolestima. Podsjetiću na činjenicu da smo u našoj sredini imali prijavu epidemije morbila u martu ove godine, da sada imamo takvu situaciju u Budvi, gdje je do 8.avgusta bilo prijavljeno osam novih slučajeva morbila. Sama geografska blizina povećava rizik, odnosno moramo biti oprezniji i apelovati na roditelje da vakcinišu svoju djecu. Sezona i dalje traje, a znamo da u svim zemljama u okruženju imamo prijavljene epidemije morbila. Posoje slučajevi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji, Sloveniji. Sve su to činjenice koje nas opominju i upozoravaju da moramo da povedemo računa. Opasnost posebno vreba jer, kao što ste u pitanju naveli, počinje školska godina, kontakti među djecom će se povećati, tako da još jednom apel na roditelje da vakcinišu svoju djecu. To je jedini način da ih zaštitimo, ne samood morbila, nego i drugih zaraznih bolesti na koje smo skoro bili zaboravili. U avgustu smo ponovo imali dva slučajeva pertusisa. Ukoliko se obuhvat vakcinacijom poveća, mislim da je to jedini način ka eliminaciji ovih zaraznih bolesti.
