Gošća emisije “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara bila je doktorka Ljiljana Jovićević, epidemiološkinja u Odsjeku za epidemiologiju Doma zdravlja Bar.
RB/BI: Zima se bliži kraju. Nakon Covid pošasti koja se protegla na nekoliko godina, uznemirile su nas vijesti da je planeti zaprijetila bolest na koju smo potpuno zaboravili – veliki kašalj. Kakva je situacija bila u Baru i je li bilo težih slučajeva obolijevanja?
Dr Jovićević: Za zimu koja je na izmaku mogu reći da smo je proveli relativno mirno, jer ako se prisjetimo 2020, 2021, i 2022. godine, kada smo se suočili sa Covidom, a u Crnoj Gori je bilo skoro 300.000 oboljelih (od kojih je skoro deset procenata preminulo), ove godine su bolesti sezonskog karaktera, poput Covida, gripa, morbile, imale niži intenzitet. Situacija je takva jer su se građani pridržavali preporuka i poštovali mjere prevencije i poruke koje smo im upućivali. Pomenuli ste veliki kašalj, to je zaista bolest na koju smo skoro zaboravili. Međutim, obuhvat vakcinacijom je posljednjih godina smanjen, što je dovelo do toga da smo se ponovo suočili sa Pertusisom. Kada govorimo o Baru, od novembra, kada su zabilježeni prvi slučajevi, imali smo ukupno 35 oboljelih od velikog kašlja (od 1. januara bilo ih je 28). Kao dobar znak bih istakla da je u protekloj sedmici bilo samo jedno novooboljelo lice od Pertusisa. Od velikog kašlja je na nivou Crne Gore oboljelo 736 lica. Najčešće se radilo o srednje teškoj kliničkoj slici. Što se tiče uzrasta, najbrojnija su bila djeca od 11 do 15 godina.
RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom odgovornosti od strane roditelja, da li vakcinišu djecu protiv velikog kašlja?
Dr Jovićević: Nastojimo da motivišemo, podstaknemo i utičemo na roditelje da u predviđenim rokovima vakcinišu djecu, jer je cilj vakcinacije da obuhvatimo uzrast od jedne do pet godina, kada simptomi ove bolesti mogu biti najizraženiji, a komplikacije su najčešće.
RB/BI: Ni u proteklom periodu nismo ostali bez starog neprijatelja tokom zimskih mjeseci – sezonskog gripa. Kakvo je stanje trenutno i da li su naši sugrađani, posebno oni najugroženiji, pri tome mislim na stariju populaciju, vakcinisani?
Dr Jovićević: S obzirom da je grip bolest sezonskog karaktera, već od početka oktobra počinjemo sa intenzivnim nadzorom. To je period kada započinje i vakcinacija. Što se tiče naše opštine, vakcina je bila dostupna, a vakcinacija organizovana preko izabranog doktora. U Odsjeku za epidemiologiju smo sprovodili aktivan epidemiološki nadzor, pa su svi koji su imali simptome mogli da se testiraju. U Crnoj Gori je od početka nadzora (oktobar 2023.) bilo ukupno 1.058 oboljelih, od 2.492 testiranih osoba. Samo je kod troje testiranih izolovan virus iz grupe B, dok su ostali oboljeli od virusa iz grupe A. Uvijek koristim priliku da apelujem na građane da se vakcinišu, posebno na osjetljive kategorije koje su zbog komorbiditeta podložniji razvoju komplikacija. U tu grupu spadaju stariji od 65 godina, osobe koje imaju hronične bolesti, lica smještena u kolektivima i, svakako, zdravstveni radnici koji svakodnevno dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi.
RB/BI: Ima li u Baru inficiranih koronavirusom i da li se građani testiraju?
Dr Jovićević: Intenzitet obolijevanja od Covida je prethodnih sedmica na zaista niskom nivou. Po posljednjem izvještaju Instituta za javno zdravlje, koji obuhvata period od 28. februara do 5. marta, na nivou Crne Gore je bilo ukupno devetoro zaraženih, od kojih jedno lice iz Bara. Što se tiče testiranja, još uvijek je na snazi obaveza pacijenata koji se upućuju na bolničko liječenje da se testiraju. Testiranje je moguće obaviti u Odsjeku za epidemiologiju, u prostorijama bivšeg Covid centra, svakog radnog dana, u terminu od osam do deset sati, a subotom od osam do devet sati. Za pacijente koji nisu u mogućnosti da dođu u našu službu, odlazimo u njihove domove, gdje obavimo testiranje.
RB/BI: Dom zdravlja Bar organizuje i vakcinaciju djece i mladih protiv humanog papiloma virusa (HPV). Kakav je odziv djevojčica, ali i kada su dječaci u pitanju?
Dr Jovićević: Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa se obavlja u Domu zdravlja, kod izabranih pedijatara svakog radnog dana. Međutim, sa ciljem što većeg obuhvata, organizuju se i vanredne vakcinacije vikendima. Opšte je poznato da su prioritetne grupe za vakcinaciju djeca od devet do 14 godina. Međutim, moguće je da se vakcinišu svi koji nisu seksualno aktivni do 26. godine. Napominjem da se osobama do 20 godina daje jedna doza ove vakcine, dok stariji treba da prime dvije doze. Obuhvatom nismo u potpunosti zadovoljni, pa se u tom smislu trudimo da kroz razgovore sa roditeljima objasnimo značaj vakcinacije i povećamo broj vakcinisane omladine.
RB/BI: Da li su roditelji prestali da podliježu pritisku društvenih mreža i jesu li napokon shvatili nužnost vakcinisanja djece MMR vakcinom?
Dr Jovićević: Imajući u vidu da smo, posebno tokom prošle godine, imali intenzivne aktivnosti u vezi sa promocijom MMR vakcinacije, možemo reći da je to imalo određeni uticaj na roditelje i da je broj vakcinisane djece nešto veći nego ranije. Uspjeli smo da kroz intenzivnu kampanju, realizovanu uz podršku Opštine Bar, Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, interes za MMR vakcinacijom bude povećan.
RB/BI: Koliko god da jedva čekamo tople dane i ono mirisno barsko proljeće, nama koji smo podložni alergijama, polen je veliki neprijatelj kada hoćemo da uživamo u šetnji u prirodi, ali i po gradu i pored mora. Nekako nas uvijek pronađu čestice koje nam magle oči i izazivaju kijavicu i nelagodnost. Kako se zaštititi i u kom periodu godine treba da počnemo graditi imunitet?
Dr Jovićević: Kod osoba podložnim alergijama se ti problemi intenziviraju kada počne cvjetanje biljaka. Preporuka je da, ukoliko je neophodno, redovno koriste terapiju i nastoje da izbjegnu kontakt sa alergenima za koje znaju da će izazvati nepoželju reakciju. Za jačanje imuniteta svakako može pomoći uzimanje dovoljno tečnosti, vitamina, minerala… Zagovaram konzumiranje što više svježeg voća i povrća, a ne suplemenata.
RB/BI: Kako se u Odjeku za epidemiologiju pripremate za sezonu?
Dr Jovićević: Podsjetiću na redovne aktivnosti naše službe koje podrazumijevaju svakodnevno organizovanje sanitarnih pregleda za lica zaposlena u firmama pod sanitarnim nadzorom. Ovu uslugu pružamo u terminu od 7.30 do 9.30 sati. Obavljamo ih i na terenu, a najčešće nam se obraća menadžment velikih firmi. Broj telefona naše službe za zakazivanje pregleda je 067/981-008. Osim toga, vršimo i imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju. To su vakcine koje se daju po epidemiološkim indikacijama. Najčešće nam dolaze oni kojima je potrebna vakcina protiv žute groznice (u najvećem broju slučajeva to su pomorci), ali i građani koji idu na turistička putovanja. Vakcinišemo i protiv pneumokoka a, po potrebi, kada nam se građani obrate, nastojimo da obezbijedimo i ostale vakcine za koje su zainteresovani.
RB/BI: Kako funkcioniše Savjetovalište za dobrovoljno, povjerljivo testiranje na HIV?
Dr Jovićević: Posljednjih nekoliko godina u Savjetovalištu, koje postoji od 2007. godine, moguće je i testiranje na hepatitis B i C. Građani koji žele da se testiraju mogu nam se obratiti svakog radnog dana od 7 do 14 sati. Nije potreban uput, testiranje je uvijek dobrovoljno, a ne moraju dati nikakve lične podatke. Testiranje se može obaviti i uz uput izabranog doktora.
RB/BI: Kakvo je interesovanje?
Dr Jovićević: Varira. Nekada je intenzivnije, u ovom momentu je nešto smanjenog obima, pa koristim priliku da građane podsjetim na mogućnost besplatnog testiranja.
RB/BI: Uvijek ste rado viđen gost u našoj medijskoj kući. Prezentujete nam izuzetno značajne i korisne informacije i dajete savjete kako da sačuvamo zdravlje. Tako je i ovog puta. Za kraj ću Vas zamoliti za poruku našim slušaocima i čitaocima portala.
Dr Jovićević: Kao što smo na početku sezone jesen/zima davali preporuke na koji način da se zaštitimo od respiratornih infekcija koje karakterišu to doba godine, tako sa nastupajućim toplim danima, posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od crijevnih infekcija, pa u tom smislu apelujem na građane da vode računa kakvu hranu konzumiraju, da li se ona priprema i čuva u adekvatnim uslovima, da vode računa o higijeni ruku jer, podsjetiću na ono što većina zna – da se crijevne zarazne bolesti uglavnom prenose kontaminiranim rukama. Ukoliko se držimo tih mjera, preveniraćemo bolesti koje su karakteristične za nastupajući period.
