Gošća emisije „Sunčanom stranom ulice“ Radio Bara bila je doktorka Ljiljana Jovićević, epidemiološkinja u Domu zdravlja Bar. U razgovoru sa Vjerom Knežević Vučićević, objasnila je kakva je trenutno situacija u vezi sa virusnim i bakterijskim infekcijama koje karakterišu svaku ljetnju sezonu.
RB/BI: Ljeto je doba kada su problemi sa stomačnim virusima i bakterijske infekcije naročito izraženi. Kakva je situacija u Baru ovoga ljeta?
Dr Jovićević: Svakako je sezona period kada imamo povećan broj crijevnih zaraznih bolesti i trovanja hranom. Međutim, ovoga ljeta je situacija bolja nego ranijih godina. Na početku ljeta smo zabilježili jednu epidemiju, kada je u pitanju bilo trovanje hranom. Što se tiče prijavljivanja crijevnih zaraznih bolesti, mogu da kažem da ih je ove godine bilo manje nego ikada. Iz Organizacionih jedinica – izabrani doktor za djecu i izabrani doktor za odrasle, kolege nam sugerišu da se sporadično javljaju pacijenti sa blažim stomačnim tegobama. Možda je rezultat toga što smo u proteklom periodu, zbog epidemije koronavirusa, potencirali značaj čestog pranja ruku, pa je ljudima ostala navika, a to je jedna od najvažnijih preventivnih mjera kada govorimo o trovanjima hranom.
RB/BI: Koji su simptomi naizraženiji?
Dr Jovićević: Kada govorimo o trovanju hranom, najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, proliv, a kada je u pitanju neko bakterijsko trovanje, onda je tu i visoka temperatura. U ljetnjim mjesecima su najčešća trovanja hranom čiji su uzročnici virusi koji izazivaju kratkotrajne poremećaje u trajanju dan-dva… Uglavnom prolaze bez temperature i najčešće ih karakteriše povraćanje koje može izazvati dehidraciju, što potom zahtjeva rehidraciju. U slučaju ozbiljnijih kliničkih simptoma (ako su u pitanju bakterijska trovanja), najčešća je salmonela. Ovoga ljeta nismo imali značajnija prijavljivanja salmoneloza. Epidemiološka situacija se, posebno kada su crijevne zarazne bolesti u pitanju, intenzivno prati, sprovodi se epidemiološki nadzor od strane Higijensko-epidemiološke službe, a Sanitarna inspekcija i inspekcija Uprave za hranu sprovode pojačanu kontrolu ugostiteljskih objekata.
RB/BI: Kazali ste da treba voditi računa o higijeni, često prati ruke… Šta još činiti da preduprijedimo pojavu tegoba koje karakterišu ljetnju sezonu?
Dr Jovićević: Pored pranja ruku koje, ponavljam, predstavlja najvažniju preventivnu mjeru kojom možemo preduprijediti trovanja hranom, (a podrazumijeva pranje ruku prije nego što se počne sa rukovanjem, tokom same pripreme hrane i prilikom posluživanja), veoma je bitno da tokom rukovanja hranom vodimo računa o njenoj termičkoj obradi, skadištenju namirnica, ali i o tome kako čuvamo pripremljenu hranu. Izuzetno je važno da se sirove namirnice čuvaju odvojeno od gotovih, već pripremljenih, da prilikom termičke obrade vodimo računa da postignemo dovoljno visoku temperaturu što će dovesti do toga da se, ukoliko su prisutne, patogene bakterije unište. Taj proces podrazumijeva temperaturu iznad 70 stepeni. Kada je u pitanju hrana koja je prošla termičku obradu, a mora se određeni period čuvati do posluživanja, obavezno je voditi računa da to vrijeme ne bude duže od dva sata. Hranu ne smijemo ostavljati na sobnoj temperaturi, a ako jelo zahtijeva da prilikom posluživanja bude toplo, valja ga čuvati na temperaturi iznad 60 stepeni. Ako se skladišti u frižideru, takođe, mora biti na optimalnoj temperaturi – do četiri stepena.
RB/BI: Da li, kada su turisti u pitanju, promjena vode koju konzumiraju može dovesti do stomačnih tegoba – može li promjena pijaće vode, odnosno susret sa drugačijom mikroflorom, uticati na digestivni trakt?
Dr Jovićević: Najbitnije je da se za piće koristi zdravstveno ispravna voda. To je voda iz izvora javnog vodosnabdijevanja, koja je u Baru pod stalnim nadzorom Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Analiza se obavlja kontinuirano svake sedmice i služba koja vrši kontrolu i nadzor, u slučaju bilo kakve neusaglašenosti obavještava javnost da se takva voda ne koristi za piće. Ukoliko se koristi voda iz individualnih izvora vodosnabdijevanja, potrebno je da se ona hloriše, da se izvori redovno čiste, dezinfikuju, hlorišu, pa je tek onda koristiti za piće.
RB/BI: Koju hranu i piće preporučujete tokom ljetnjih mjeseci, a šta treba izbjegavati?
Dr Jovićević: Prije svega treba izbjegavati hranu koja ne zahtijeva termičku obradu, jer takva nosi rizik da u njoj može doći do razvoja patogenih mikroorganizama. U namirnice koje su „najosjeljivije“ svakako spadaju jaja, riba i riblji proizvodi, sve vrste sirovog mesa… Sve te vrste hrane zahtijevaju termičku obradu. Posebno bih skrenula pažnju da je, kada spominjemo jaja, kao namirnicu koja nosi visoki rizik u smislu prenošenja bolesti koje se prenose hranom, da se prilikom upotrebe moraju dobro termički obraditi. Moramo izbjegavati upotrebu sirovih jaja prilikom pripreme filova, soseva… Upravo ona budu najčešći uzrok trovanja hranom, jer se u sirovim jajima može naći salmonela, pa ako ne prođu termičku obradu, velika je vjerovatnoća da će doći do trovanja.
RB/BI: Na koji način oporaviti organizam i povratiti snagu nakon stomačnog virusa?
Dr Jovićević: Nakon trovanja hranom, često dolazi do dehidracije, velikog gubitka tečnosti, pa je vrlo bitno što prije je nadoknaditi. Prilikom povraćanja i dijareje gube se elektroliti. Kada govorimo o stomačnim tegobama, neophodno je sprovesti higijensko-dijetetski režim, koji podrazumijeva isključivanje namirnica sa visokim sadržajem masti. Tu hranu nakon oporavka valja postepeno vraćati u ishranu. Dok traje oporavak treba uvoditi što više vitamina, minerala.
RB/BI: Koji ljekovi mogu poslužiti kao preventiva?
Dr Jovićević: Najvažnija preventiva je voditi računa o tome šta se konzumira, da li je hrana bezbjedna, ispravno skladištena, pripremana, pohranjena do posluživanja. Što se tiče preventivnog uzimanja ljekova, u obzir mogu doći probiotici koji će blagotvorno uticati na crijevnu floru.
RB/BI: Od aktuelnih problema zaboravili smo na virus koji je obilježio protekle tri godine – koronaviris. Kakva je situacija u Baru i Crnoj Gori?
Dr Jovićević: Dočekali smo kraj epidemije, ali se nadzor i dalje sprovodi, još uvijek smo veoma oprezni kada je u pitanju koronavirus. Laboratorije koje sprovde testiranje nas redovno informišu o pozitivnim slučajevima koji se u posljednje vrijeme tek sporadično pojavljuju. Mogu da kažem da je situacija dobra i stabilna.
