Sa doktorkom Ginom Masoničić, internistom, u emisiju “Sunčanom stranom ulice” na talasima Radio Bara, razgovarali smo o značaju vakcinacije, njenoj učinkovitosti, ali i uticaju koji COVID ima na razvoj ili pogoršanje ostalih zdravstvenih tegoba. Predana i posvećena doktorka Gina ove godine obilježava dva značajna jubileja- deset godina od početka rada PZU “Dr Masoničić” na čijem je čelu i 20 godina od osnivanja NVO “Povjerenje”. S obzirom da je koronavirus, istina u značajno manjem obimu, još uvijek među nama, za tradicionalnu proslavu, odgovorno procjenjuje, nije vrijeme. Ipak, za Barane je pripremila vrijednu pažnju i plemenitu akciju, a sve sa ciljem da ih stimuliše da vode računa i brinu o najvažnijem- zdravlju.
RB/BI: Uoči početka vakcinacije, u razgovoru za našu medijsku kuću, rekli ste da je to “jedino svjetlo na kraju tunela”. Da li se, prema Vašoj procjeni, taj proces odvija zadovoljavajuće?
Dr Masoničić: Da, razgovarali smo negdje u januaru, kada je situacija bila krajnje alarmantna, imali smo veliki broj inficiranih… Toga dana je u Crnoj Gori bilo oko deset hiljada zaraženih. Naša opština je tada bila na visokom drugom mjestu po broju oboljelih po kumulativnoj stopi (broj oboljelih na 100.000 stanovika). S obzirom da nemamo specifičnu terapiju za ovaj virus, naravno da je vakcinacija bila, a i još uvijek je, jedino svjetlo na kraju tunela… Poslije svih problema sa nabavkom vakcine, taj proces ide nekim svojim tokom… Po dostupnim informacijama koje Institut za javno zdravlje svakodnevno objavljuje, oko 145.000 građana je primilo prvu dozu, 120.000 ih je i revakcinisano- znači kompletno vakcinisano. Ipak, nijesu svi oni zaštićeni, pa je još neko vrijeme oprez i dalje nužan. Sadašnja situacija, poslije pet mjeseci i oko 20% vakcinisanog stanovnistva, potvrđuje da je vakcinacija imala dobar efekat. Napominjem da je sto hiljada ljudi u Crnoj Gori zvanično imalo ovu virusnu infekciju pa se, uz vakcinaciju, razvio koliki- toliki imunitet. Obolijevanje na dnevnom nivou je značajno manje, broj onih čije liječenje zahtijeva hospitalizaciju je takođe smanjen, a i rjeđe se srijećemo sa teškim kliničkim slikama. Možda smo mi željeli da je imunizacija započela ranije i odvijala se brže, ali situacija sa dostupnošću vakcine je takva da je dobro da je i ovako.
RB/BI: Da li ste Vi i Vaše medicinsko osoblje vakcinisani?
Dr Masoničić: Naravno, mi moramo da budemo promoteri svega što je u vezi sa prevencijom u zdravstvu, pa smo među prvima vakcinisani, tada dostupnom Sputnjik V vakcinom. Naše Udruženje privatnih doktora Crne Gore je uputilo zahtjev Ministarstvu zdravlja, tako da smo i mi svrstani u prioritetnu grupu, koja je vakcinisana odmah nakon zdravstvenih radnika koji su radili u crvenoj zoni. Nijesmo imali neke ozbiljnije nuspojave, sem bola na mestu aplikacije, temperature koja je trajala jedan dan i kraće malaksalosti… Uostalom, to su uobičajene reakcije poslije svake vakcine- npr. vakcine protiv gripa.
RB/BI: Imate li saznanja, da li su brojni pacijenti koji dolaze kod vas, vakcinisani i kakva su njihova iskustva?
Dr Masoničić: S obzirom da smo mi internistička ordinacija i uglavnom zbrinjavamo odraslu populaciju i starije, veliki broj naših pacijenata je vakcinisan, jer su bili u prioritetnim grupama. Njihovo iskustvo je dobro, nije bilo ozbiljnijih nuspojava. Ipak, ima i onih koji ne žele da se vakcinišu, a ne pristaju ni na razgovor na tu temu. Pojedini se još uvijek dvoume, ili čekaju neku od ovih vakcina koje nijesu trenutno dostupne. Najbrojniji su oni koji žele Pfizer vakcinu, jer ljudi misle da neće moći da putuju u inostranstvo ako upravo nju ne prime… Naravno, vakcinacija je na dobrovoljnoj osnovi, ali ipak, moja je preporuka da se što veći broj ljudi vakciniše. Ono što primećujem je da su turisti, većinom iz okruženja, koji dolaze na preglede u našu ordinaciju, uglavnom vakcinisani.
RB/BI: Kakav je Vaš stav kada je riječ o vakcinama, da li su sve podjednako dobre i efikasne?
Dr Masoničić: Moj stav je poznat- apsolutna podrška vakcinaciji. Mislim da su sve vakcine dobre i treba ih davati u skladu sa preporukama o vulnerabilnim grupama. Većina ljudi može da primi bilo koju od dostupnih vakcina, mada postoji i određen broj onih koji mogu da prime isključivo određene vakcine. Za sve nedoumice pacijent treba da se obrati izabranom ili ljekaru koji vodi računa o njegovoj hroničnoj bolesti. O efikasnosti će se tek pričati. Prema podacima dostupnih istraživanja sve vakcine daju dobar imuni odgovor… Za sada se sa sigurnošću tvrdi da zaštita traje šest mjeseci, a za neke i više. Na osnovu našeg iskustva- svi vakcinisani u našoj ustanovi su razvili dobar imuni odgovor, što su pokazali laboratorijski nalazi (anti spike antitijela). To naravno nije neophodno da se radi, ali s obzirom da smo svakodnevno u kontaktu sa potencijalno zaraženim, uradili smo to da bi bili sigurni da smo bezbjedni. No, bez obzira na odličan imuni odgovor i dalje se pridržavamo svih mjera kao prvog dana- dezinfekcija ruku, maske, dezinfekcija prostora, UV lampe… jer ova borba još nije završena.
RB/BI: Da li smatrate da je proces vakcinacije dobro organizovan?
Dr Masoničić: Što se tiče našeg grada, a sigurna sam da je i u drugim gradovima tako, mislim da je odlično organizovano. Ono što je posebno pohvalno je da je sve vrlo transparentno, što znači da smo svi tačno informisani o broju i vrsti dostupnih vakcina. Možda bih ja bila malo rigoroznija, pa bih vakcine za kojima vlada najveća potražnja, ostavila isključivo za vulnerabilne grupe, jer je njima daleko potrebnije da budu zaštićeni, nego ljudima koji iz nekih paramedicinskih razloga očekuju da prime baš određenu vakcinu. Moram da napomenem da sve dobro funcioniše zahvaljujući velikom trudu uprave i postojećeg osoblja Doma zdravlja, koji rade na tri nivoa paralelno- u Covid ambulanti, vakcinalnim punktovima i sa nekovid pacijentima.
RB/BI: Kakva su Vaša iskustva, da li su Barani zaboravili na druge zdravstvene tegobe, od kada se pojavio virus?
Dr Masoničić: U pravu ste, ali nije to karakteristika Bara, nego su u pitanju pandemijski razlozi. Sve zdravstvene ustanove su radile u COVID režimu, pa je sve što nije bilo hitno, odlagano za neko drugo vrijeme. Radile su privatne ustanove, ali nije svako u mogućnosti da plati preglede, a evidentan je bio i strah od infekcije, pa su pacijenti odlagali posjete ljekarima. Od nas su tražili kućne posjete, međutim, mi to nijesmo radili, držali smo se svojih principa rada u nastojanju da zaštitimo i sebe, ali i pacijente. Sve hronične nezarazne bolesti sada ispostavljaju račun neadekvatnog zbrinjavanja. Znamo da su se formirale velike liste čekanja za specijalističke preglede u Kliničkom centru, ali i u drugim ustanovama. Smirivanje stanja dovelo je do toga da se situacija vraća u normalu.
RB/BI: Da li je virus pospješio ili izazvao neke druge zdravstene tegobe?
Dr Masoničić: Hvala Vam na ovom pitanju. Mislim da je ovo trenutno najznačajnije pitanje. Od marta prošle godine počeli smo borbu sa korona virusnom inekcijom…U početku je to bila isključivo borba za spašavanje života. Nakon toga, uz tu borbu, susrećemo se sa posljedicama ovog multisistemskog oboljenja koje napada na sve organe. To mi nazivano postkovid stanje ili posebno stanje- produžen KOVID (eng. long COVID). Objavljena istraživanja širom planete, ukazuju da ovaj virus djeluje na sve organe, na sva tkiva, izazivajući brojne reakcije različitih organa i tkiva- mišićnog, kožnog, plućnog, nervnog, kardiovaskularnog, čime se može objasniti ovako široka lepeza simptoma. Nakon akutne infekcije značajan procenat ljudi se i u dužem periodu praćenja, žali na brojne kako fizicke, tako i psihičke smetnje. Najznačajniji simptomi su plućne i srčane tegobe (kratak dah, osjećaj nepravilnog rada srca, oscilacije krvnog pritiska, probadanje u grudima i leđima, stezanje u grudima/plućima, suv, nadražajni kašalj, produžen kašalj sa periodima pogoršanja, smanjena tolerancija napora- zamor, neprijatna temperatura koja “lomi”- 37,2 do 37,5, promjene na koži, a posebno ističem neurološke i psihičke tegobe (mučnina, glavobolja, preznojavanje, nesanica, nemir, anksioznost, mentalna konfuzija, nestabilnost), a u laboratorijskim nalazima porast vrijednosti D dimera… Zato je od velike važnosti ne potcijeniti tegobe. Ako duže traju, obavezno se treba obratiti izabranom doktoru, koji će na osnovu pregleda napraviti plan praćenja, procijeniti koliko je situacija ozbiljna, preporučiti laboratorijske nalaze, a možda i ukazati na neophodnost specijalističkih pregleda kod kardiologa, neurologa, psihijatra…
RB/BI: Šta mislite koliko su građani psihološki teško podnijeti korona doba? Pri tome ne mislim isključivo na one koji su oboljeli od korone, već i na one koji su uspjeli da se sačuvaju od zaraze… Dugi period je vladala sveopšta euforija, svi smo bili nesigurni i nestabilni…
Dr Masoničić: Sa svim što ste rekli se slažem. Prethodno sam kazala da su psihičke manifestacije brojne- nesanica, nemir, anksioznost, mentalna konfuzija, nestabilnost… A kako da ne? Sto hiljada ljudi je oboljelo u Crnoj Gori, 1.600 ih je izgubilo bitku. Sve to je značajno uticalo na razvoj raznih psiholoških problema, od anksioznosti do depresije… Nema porodice koja nije izgubila nekog člana. Brojne poznate ličnosti su preminule od posljedica infekcije. Posebno ističem težinu ovog oboljenja i patnju, što je teško djelovalo prije svih na oboljele, pa na članove porodica, zdravstvene radnike… Sa kolegama vrlo često razgovaram na ovu temu i, iskreno, ne znam kako će se od strašnih slika kojima su prisustvovali, oporaviti oni koji su radili u COVID centrima. Osim toga, bojim se da je produžena socijalna distanca uticala da smo se dosta otuđili i da se nijesmo uvijek našli prijateljima i familiji u trenutku kada je bilo potrebno… Sahrane su se obavljale u najužem krugu porodice, ljudi se nijesu posjećivali, što nije baš primjereno našem tradicionalnom društvu . Kada je smrt u pitanju, znamo da je podrška prijatelja jako bitna, a bojim se da je ovoga puta ona izostala. Lični kontakt je jako značajan, a sada ga, iz opravdanih razloga, nije bilo. Upravo zato, imam potrebu da podsjetim na jedan vrlo značajan servis koji je od februara počeo sa radom. To je besplatna telefonska linija 1555, namijenjena psihološkoj podršci tokom pandemije koronavirusa. Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da je linija 1555 do sada zabilježila više od 1.300 poziva, registrovanih iz svih krajeva naše zemlje. Znajući da ljudi u Crnoj Gori pomoć psihologa traže isključivo u krajnjoj nuždi, jasno je kakva je sitaucija bila. Napominjem da su ti razgovori strogo povjerljivi i da njihov sadržaj ne podliježe snimanju niti čuvanju, čime je privatnost svih korisnika apsolutno garantovana.
RB/BI: Vaša ordinacija “Dr Masoničić” slavi deset godina rada, a NVO “Povjerenje” na čijem ste čelu, dvije decenije od osnivanja. Povodom toga organizujete akciju koja podrazumjeva popust od 50% za pregled kod specijalista koji ordiniraju kod Vas.
Dr Masoničić: Hvala Vam na ovom podsjećanju. Ordinacija je počela sa radom 12. jula 2011. godine, a NVO “Povjerenje” koja je poznata u Baru, ali i Crnoj Gori, ove godine slavi 20 godina. Prije dvije godine otpočeli smo poslove oko proširenja djelatnosti, ali su se tek sada stekli uslovi da završimo započete aktivnosti. Tako smo trenutno u fazi transformacije u polikliniku, gdje ćemo pored interne medicine, imati pedijatriju i fizikalnu medicine. Poliklinika će primarno biti locirana u našoj porodičnoj kući u Kapljevi u Polju. Kako ove godine, iz razumljivih razloga, nijesmo realizovali našu tradicionalnu februarsku akciju preventivnih ultrazučnih pregleda, dogovorili smo se da jubileje obilježimo radno, pa smo u saradnji sa kolegama započeli akciju pregleda po promotivnim cijenama koji obuhvataju internistički pregled i ultrazvučne preglede abdomena, štitaste žlijezde i, obavezno, dojke. Za muškarce je obavezan pregled prostate, a u našoj ordinaciji, pregled dojke kod muškaraca je besplatan.
