Svjetski dan bez duvanskog dima obilježava se svake godine 31. maja, kako bi se podigla svijest javnosti o razornim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim posljedicama konzumiranja duvana. Osim cigareta, duvan se koristi i u raznim drugim oblicima (snus, IQOS, elektronske cigarete…), što je u posljednje vrijeme naročito izraženo kod tinejdžera. Tim povodom gošća emisije “Od doručka do ručka” na talasima Radio Bara, protekle subote, bila je dr Marija Mrdak, spec. higijene i zdravstvene ekologije u barskom Domu zdravlja.
Ona navodi da su zabrinjavajući podaci da u svijetu godišnje čak osam miliona osoba umire od posljedica konzumacije duvanskog dima. Od tog broja 1,2 miliona su pasivni pušači i djeca.
„Godišnje oko 65 hiljada djece umire od posljedica udisanja duvanskog dima. Posljednje istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore koje je rađeno 2018. godine o upotrebi cigareta kod djece od 11 do 13 godina, pokazalo je da 9,9 učenika koristi cigarete (11,6 % dječaci, a 8,6 % djevojčice). Trebalo bi intenzivnije raditi na edukaciji o štetnosti duvana, počevši i od predškolskog uzrasta“, naglašava dr Mrdak.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana bez duvanskog dima jeste da se javnosti skrene pažnja na štetnost duvanskih proizvoda, kao i na zdravstvene rizike i opasnosti koje ova štetna navika izaziva.
“Ovogodišnja kampanja SZO je pod sloganom ‘Gajimo hranu, a ne duvan’ i ići će u pravcu da Vlada svake države, smanji subvencije na uzgajanje duvana i proizvodnju duvanskih proizvoda, a da ta sredstva usmjeri na proizvodnju hrane tj. poljoprivrednih proizvoda, te omogući bezbjednije i bolje uslove proizvodnje hrane“, kazala je dr Mrdak.
SZO je preporučila i set mjera za smanjenje potražnje duvana.
„Prvo da pratimo osobe koje koriste duvan i sprovodimo politiku prevencije, zatim da ukažemo na opasnosti od štetnog uticaja duvana putem medija, grafičkih prikaza i reklama… i, na kraju, da država uvede porez na duvanske proizvode. Neka istraživanja su pokazala da su 80% konzumenti duvana iz nerazvijenih zemalja, sa vrlo niskim i srednjim prihodima. Oni novčana sredstva usmjeravaju na kupovinu duvanskih proizvoda umjesto na hranu. Ako se za 10% uvede porez na duvanske proizvode, smanjuje se potražnja za 4%, a u nerazvijenim zemljama i do 5 %“, objašnjava dr Mrdak.
Na konstataciju da je „zavisnost kod konzumenata tolika, da će prije kupiti kutiju cigareta nego hljeb“, dr Mrdak kaže:
„Zato što duvanski dim sadrži oko 4000 toksina i brojne supstance koje izazivaju zavisnost. Glavni sastojci su nikotin, katran, ugljen-monoksid, ni malo ‘naivne’, kao i nitrozamini- dokazane kancerogene supstance (izazivaju karcinom mokraćne bešike, prostate…). Konzumiranje duvanskih proizvoda u kombinaciji sa nezdravim stilovima života, doprinosi nastanku mnogih bolesti, u prvom redu kardiovaskularnih, potom moždanih, plućnih… Zastrašujući je podatak da oko 90% ljudi koji su oboljeli od karcinoma pluća bili su pušači,“ ističe dr Mrdak.
Samo naizgled manje štetni su tzv. bezdimni duvanski proizvodi- snus, IQOS, elektronske cigarete…
„Imamo podjelu na cigare sa duvanskim dimom i bezdimne duvanske proizvode. Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda kod nas je donesen 2019, a baš proizilazi iz okvira Konvencije SZO o kontroli duvana. Tamo je navedeno je da je zabranjena konzumacija duvanskih proizvoda osobama ispod 18 godina, takođe, zabranjena je konzumacije u javnim, vaspitno-obrazovnim, socijalnim ustanovama, zatim, u restoranima gdje boravi veliki broj ljudi. Donijeta je odredba da se prostor odvoji za pušače i nepušače. S tim što moram da naglasim da je samo prostorija 100% bez prisustva dima, bezbjedna za nepušače. Jer, sva oboljenja koja pogađaju pušače, karakteristična su i za nepušače ukoliko su konstantno izloženi duvanskom dimu. Ukoliko je nepušač u društvu pušača koji, recimo, popuši četiri cigarete, on će udisati dim kao da je pušio jednu cigaretu “, pojašnjava dr Mrdak.
Rezultati istraživanja IZJ iz 2018. ukazuju i da je 57% procenata djece bilo izloženo duvanskom dimu na javnim mjestima, a 49% u kućnim uslovima.
„U tom istraživanju 80% djece je navelo da bi voljeli da ne budu izloženi duvanskom dimu u kafićima, restoranima, kod kuće… Zamislite samo koliko na dijete koje već ima neke respiratorne bolesti astmu, bronhitis… (njima je smanjen kapacitet pluća) utiče da udišu dim pun ugljen-monoksida, katrana…“, dodaje dr Mrdak i naglašava da duvan šteti gotovo svim organima našeg tijela.
„Prvenstveno, duvanski dim sadrži nikotin, ugljen-monoksid, katran… koji se lijepe se za zidove krvnih sudova. To dovodi do njihovog sužavanja i nastanka artero-skleroze, što opet u sadejstvu sa povećanim krvnim pritiskom i gojaznošću, dovodi do pojave srčanih oboljenja, tj. srčanog infarkta. Takođe, duvanski dim se udisanjem unosi i do najsitnijih disajnih organa – alveola u našim plućima, gdje se vrši razmjena gasova. I tako se krv bogata ugljen-monoksidom (jer se on veže za hemoglobin) raznosi do mozga. Znamo koliko je mozak osjetljiv i razdražljiv na nedostatak kiseonika. Onda nije ni čudo da osobe koje su aktivni i hronični pušači, djeluju dekoncentrisano, razdražljivo, imaju razne tremore, pate od nesanice…”, navodi dr Mrdak.
Dugogodišnji zavisnici su kako smatra, u zabludi kada misle da njih “cigarete relaksiraju, da im poboljšavaju koncentraciju”.
“Najveća zabluda koju sam čula je da ih to sprečava da ‘dobiju neko kilo više’. To sa konzumacijom cigareta nema nikakve veze. Obično cigarete počinju da se konzumiraju iz dosade, socijalnog okruženja, kao izraz radoznalosti kod djece od devet do 11 godina. Oni žele da što prije odrastu, misleći da na taj način uđu u svijet odraslih, što je veoma pogrešno”, podvlači dr Mrdak.
Posebno je kod tinejdžera u posljednje vrijeme aktuelna konzumacija tzv. snus-a.
“To je vrsta duvanskog proizvoda za žvakanje, vrlo aktualan kod djece, posebno tinejdžera ispod 18 godina. U slobodnoj je prodaji, nema kontrole da li onaj ko to kupuje ima dovoljno godina. To je list duvana koji se ne sagorjeva, nego je u vidu vodene pare. Na nekoj određenoj temperaturi se zagrijava i onda se u vidu aerosoli vodene pare udišu. Istraživanja su pokazala da ima manju koncentraciju nikotina i ugljen-monoksida i katrana, ali opet ima. Pomješan je sa raznim pojačivačima ukusa i voćnim aromama, koje su primamljive, posebno za djecu, tinejdžere, pa im taj način bude ukusan za konzumaciju. A s druge strane, opet lažno ih ‘navlači’ na još veću potrošnju i u odnosu na cigarete koje su, da kažemo, malo oporijeg ukusa. Što se tiče ajkosa, to su cigare koje u prevodu ‘I quite originally smoking’, koriste se takođe u vidu aerosoli. Ti listovi duvana nemaju proces sagorijevanja, nego zagrijavanja u ‘aparatićima’ gde se ubacuju držači i tu se ti listovi duvana zagrijavaju, potom u obliku vodene pare udišu. Takođe imaju arome i pojačivače ukusa. ‘Bogati’ su nitrozaminima, vrlo kancerogenim materijama. Sljedeća grupa su elektronske cigarete. Tu dolazi do upotrebe tečnosti koja može da sadrže nikotin ili ne, ali isto ima taj propanol-glicerol takođe kancerogen”, objašnjava dr Mrdak.
Ističe da naročito snus, izaziva veliku zavisnost upravo i zbog emulgatora i pojačivača ukusa.
“On izaziva osjećaj ‘omamljenosti’ kao upotreba nekih droga. Istraživanja su pokazala da korišćenjem snus-a (koji se utrljava između zuba i desni, a jedan dio se guta), dovodi do raznih ranica u ustima, poslije dugoročne konzumacije, dovodi do upale desni, zatim raznih infekcija ždrijela, grla… Ukoliko se u kontinuitetu konzumira tri godine značajno povećava procenat obolijevanja od kancera usne duplje”, upozorava dr Mrdak.
Na pitanje kako da istraje neko ko odluči da prestane da puši, doktorka Mrdak odgovara da se obično pušači na to odluče zbog zdravstvenih problema.
“Dosta osoba iz mog bliskog okruženja koji su bile dugogodišnji i hronični pušači, a koji su iz zdravstvenih razloga ostavili cigarete, kada ih pitam kako se sada osjećaju izjave – ‘Kao da nikada nisu pušili’. To najprije čovjek mora da razgraniči sam sa sobom, da čvrsto odluči da prekine. Sve je stvar discipline, organizacije… I jednostavno – ako je u pitanju zdravlje, onda nema tu premišljanja. Da bi sačuvali i unaprijedili svoje zdravlje pod jedan- ne koristiti nikakve štetne materije poput duvana, alkohola, narkotika i sl. To je više stvar hedonizma nego neke potrebe ili da ne kažemo, dobrobiti. Često mi kažu da za cigaretom posegnu ‘jer ne znaju šta će s rukama, da im je dosadno kad izađu uveče u noćne klubove’. Znači to je više na kraju stvar navike, kao i sve. Loše navike trebalo bi da izbacujemo, a da ih zamijenimo dobrim, da se njima okrenemo. Jer osoba koja se bavi fizičkom aktivnošću, koja se zdravo hrani, čita… ona će imati manje vremena da razmišlja o tim štetnim navikama”, zaključila je dr Mrdak.
