Gošća emisije „Sunčanom stranom ulice“ bila je doktorka Belkiza Pepić, fizijatar u Opštoj bolnici Bar.
RB/BI: S obzirom da ste prvi put naš gost, zamoliću Vas za kratko predstavljanje.
Dr Pepić: Specijalista sam fizikalne medicine i rehabilitacije. Specijalizaciju sam završila u Beogradu, na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu, a kao specijalista radim u Opštoj bolnici Bar dvanaest i po godina. Jedina sam sa ovom specijalizacijom u regiji, pa imamo malo više posla, ali se nadam da ću uskoro dobiti još jednog kolegu, što će dovesti do rasterećenja.
RB/BI: Kakva su Vaša iskustva rada u Barskoj bolnici?
Dr Pepić: Iskustva su lijepa. Iako sam oduvijek voljela ovu granu medicine, neke životne okolnosti su me navele i „presudile“ da se za nju opredijelim.
RB/BI: Fizikalna medicina i fizijatrija je grana medicine koja se bavi prevencijom, dijagnozom, liječenjem i rehabilitacijom pacijenata sa različitim oštećenjima koštano-zglobnog i mišićno-nervnog sistema, pri čemu se koristi fizikalnim metodama. Posebna pažnja se posvećuje ponovnom uspostavljanju izgubljenih funkicija i sposobnosti. I dok ovo izgovaram zvuči kompleksno. Zbog čega ste se odlučili baš za ovu specijalizaciju?
Dr Pepić: Odlučila sam da ću se njome baviti u trenutku kada se moja mama povrijedila u saobraćajnoj nezgodi. Imala je frakturu lumbalnog pršljena i serijski prelom rebara. Bila je nepokretna, a ja sam se tada prvi put susrela sa radom fizioterapeuta i uvidjela koliko ti tretmani znače za njen oporavak i ponovno osposobljavanje za svakodnevne aktivnosti. Smatram da je ovo zaista lijepa grana medicine koja pruža velike terapijske mogućnosti.
RB/BI: Da li je Fizijatrija u praksi ispinila Vaše želje i ambicije?
Dr Pepić: Jeste. Mislim da ne bih mogla nekom drugom specijalizacijom da se bavim, nekako sam srasla sa njom i ona je dio mog života.
RB/BI: Koja su to stanja kada se treba obratiti fizijatru?
Dr Pepić: To su sva bolna stanja lokomotornog koštano-mišićnog sistema – bolesti kičme, vrata i lumbalnog dijela, zatim trnjenje ruku i nogu, reumatološka oboljenja, degenerativna reumatološka oboljenja (osteoartritisi, spondiloze, gonartroze, koksartroze, potom vanzglobna reumatološka bolest, kao što je karpalni tunel, zapaljenske reumatološke bolesti, u koja spada psorijatični artritis, reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis i giht) i deformiteti kičme. Neka stanja u medicini su kompleksna i prvo zahtijevaju radiološku i drugu obradu. Vrlo često nam se javljaju pacijenti zbog stanja koja nastupaju poslije lomova, nekih hirurških intervencija, neuroloških oštećenja perifernih nerava…
RB/BI: Posljednjih godina mislim da među prijateljima nemam niti jednog koji se stalno ili povremeno ne žali na bol u vratu, kičmi, zglobovima ruku i nogu, ali i u mekim tkivima – mišićima, tetivama i ligamentima. Pritom, napominjem, da su to mlađi ili ljudi srednje životne dobi. Koji su uzroci?
Dr Pepić: Najčešće su to višečasovni boravak za kompjuterom, igranje igrica, korišćenje telefona. Modernizacija je prouzrokovala da se malo krećemo, nismo zainteresovani za fizičke aktivnosti
RB/BI: Koliko možemo čekati od trenutka kada bol nastupi da prođe sam od sebe, do odluke da odemo ljekaru?
Dr Pepić: Kada govorimo o koštano-mišićnim oboljenjima, prvo bi trebalo početi sa medikametoznom terapijom, a u slučaju da u roku od najviše pet dana, ne dođe do poboljšanja, treba početi razmišljati o dolasku na fizijatrijski pregled.
RB/BI: Šta bazični pregled fizijatra obuhvata?
Dr Pepić: Kada obavljam fizijatrijski pregled, on počinje od samog ulaska pacijenta u ordinaciju. Posmatram njegovo kretanje, posturu – držanje tijela, visinu ramena, karlicu i kukove, kako sjedi, kako ustaje. Potom mjerimo mišićnu aktivnost, trofiku i koristimo razne neurološke i radiološke testove za ispitivanje funkcije oštećenih nerava, ispitujemo senzibilitet i periferne arterije.
RB/BI: Kada su u pitanju komplikovaniji slučajevi, sa kojim ljekarima drugih specijalnosti gradite kompletnu sliku i uspostavljate dijagnozu?
Dr Pepić: Najčešće su to ortopedi i neurolozi. Mi imamo fizikalnu dijagnostiku, pa predstavljamo „produženu“ granu ostalim specijalnostima, tako da nama dolaze već obrađeni pacijenti, koje dalje liječimo fizikalni procedurama.
RB/BI: Svaki pacijent biva podvrnut individualnom programu terapije i rehabilitacije. Koje se sve metode, osim propisivanja odgovarajućih medikamenata, sprovode u Opštoj bolnici Bar?
Dr Pepić: Osim medikametozne, to su aplikacija struja, ultrazvučna terapija, lasero i magnetna terapija i, najznačajnija, kinezi terapija koja je izuzetno značajna za vraćanje pacijenta u normalne životne tokove i dnevnu rutinu.
RB/BI: Djeca su izložena potencijalnom povređivanju tokom igre, treninga ili svakodnevnih aktivnosti, kada dolazi do padova, povreda koje ponekad mogu biti i ozbiljnije prirode. Iako niste dječji fizijatar, pretpostavljam da se u praksi srijećete i sa urgentnim slučajevima kada su u pitanju mali pacijenti. Koje su najčešće povrede kod te populacije?
Dr Pepić: To su uglavnom frakture i povrede mekih tkiva. Podsjećam da su to već obrađeni pacijenti koji nam dolaze nakon zbrinjavanja kod ortopeda, pa je u tim slučajevima već odrađena repozicija koštanog fragmenta, gdje je urađena imobilizacija. I kod dječjeg uzrasta imamo pojavu deformiteta kičme. Položaj koji tijelo zauzima prilikom sjedjenja ispred komputera, antefleksija trupa, je mnogo nezgodna. Dešava se da rendgenskom dijagnostikom precizno mogu da procijenim da li je mladi pacijent veliki broj sati provodi za kompjuterom. Te osobe imaju ispravljenu cerviraklnu lordozu, koja je vrlo nezgodna jer godinama obim pokreta vrata biva ograničen. Dolazi i do trnjenja ruku, a u nekim slučajevima se manifestuje čak i slabljenjem vida. Najčešći deformiteti koji se javljaju u dječjem uzrastu kod nas su Skolioze i Kifoze. Kifoza je iskrivljenost torakalne kičme u posteriornim dijelu sa protruzijom ramena prema naprijed. Skolioza je trodimenzionalni deformitet koji se javlja u cervikalnom torakalnom i lumbalnom dijelu. Najčešće terapijske metode koje sprovodimo su vježbe dinamičke neuromuskularme stabilizacije aktivacijom posturalne muskulature, kao i vježbe prema Schroth tehnici za tretman strukturalne skolioze.
RB/BI: Koliko od pomoći mogu biti razni gelovi, masti, preparati koji se nanose na kožu?
Dr Pepić: Moji pacijenti vole da koriste gelove. Zimi prepisujemo tople, a ljeti gelove koji rashlađuju. U vezi sa gelovima je interesantno da se primjenom ultrazvuka na tretiranom području, povećava njihov terapijski efekat.
RB/BI: Da li u Opštoj bolnici Bar raspolažete savremenom aparaturom i neophodnim brojem stručnjaka iz oblasti fizijatrije?
Dr Pepić: Da. Skoro smo dobili savremene aparate, a što se tiče kadra, imamo dobre fizioterapeute sa visokom stručnom spremom. Znaju svoj posao, posvećeni su mu i lijepo rade sa pacijentima. Nadam se da su i pacijenti zadovoljni.
RB/BI: Kako zakazati pregled kod fizijatra i koliko dugo pacijent čeka na početak procedure, ako ustanovite da je potrebna fizikalna terapija?
Dr Pepić: Lista čekanja za pregled je malo duža. Međutim, lista čekanja na terapiju za pacijente koji imaju degenerativnu etiologiju je do mjesec dana. Naravno, pacijente koji su akutni i kod kojih moramo hitro djelovati, primamo odmah.
RB/BI: Možete li se pohvaliti dobrom saradnjom sa ostalim medicinskim ustanovama u Crnoj Gori?
Dr Pepić: Saradnja je odlična, zadovoljna sam.
RB/BI: Za kraj ću Vas zamoliti, iako ste to već obuhvatili u prethodnim odgovorima, za savjet i preporuku našim slušaocima i gledaocima – kako sačuvati zdravlje kostiju i mišića?
Dr Pepić: Sprovođenje higijensko-dijetetskog režima uz umjerenu fizičku aktivnost i izbjegavanje stresa je osnovni postulat zdravlja. To je recept za pomoć sebi i svom tijelu. A, u slučaju povreda i ostalih bolesti, uvijek smo tu da izađemo u susret i pružimo adektavnu medicinsku njegu i tretman. S obzirom da je Bar grad sa veoma mnogo sunčanih dana, od velike pomoći je kontrolisano izlaganje ultravioletnom zračenju, što utiče na apsorbovanje vitamina D koji je vrlo bitan za normalno funkcionisanje oganizma, a time i za kosti. Privilegija za sugrađane je mogućnost da šetaju pored mora i udušu aerosol koji, rasprskavanjem kapljica, ono stvara. To je od izuzetnog značaja za osobe koje imaju problem sa astmom ili boluju od neke druge bolesti sistema disajnih organa. Plivanje je najdjelotvornije za pacijente koji boluju od skolioze.
