Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, danas je boravio u posjeti Baru, gdje je na temu razvojnih projekata razgovarao sa predsjednikom Opštine Dušanom Raičevićem, rukovodstvom i predsjednicom i članovima Savjeta za ekonomski razvoj opštine. Đukanović je obišao najznačajniji infrastrukturni projekat- nadvožnjak sa pristupnom saobraćajnicom i kružnim tokom. Predstavnici lokalne uprave upoznali su ga i sa aktivnostima relizovanim od avgusta 2018. do juna ove godine.
„Ovo je dobra prilika da pred početak samog ‘špica’ turističke sezone porazgovaram sa čelnicima Bara o planovima i projektima u vezi sa tom granom, ali i da susret iskoristimo da rezimiramo urađeno u prethodnom periodu, kao i da utvrdimo što su prioriteti razvoja barske opštine u narednim godinama“, kazao je Đukanović, podsjetivši da je „kroz istoriju Bar karakterisalo veoma odgovorno upravljanje, osmišljen razvoj i vrlo efikasna realizacija tako definisanih razvojnih vizija“.
„Drago mi je da ni vanredne okolnosti u kojima smo živjeli tokom posljednjih godinu i po nijesu spriječili garnituru ljudi koja upravlja barskom opštinom da obavi svoj dio posla. U to sam se uvjerio i danas na terenu, prilikom obilaska završnih radova na jednoj saobraćajnoj dionici u opštini Bar, ali i kroz uvid u video- materijal infrastrukturnih poduhvata realizovanih tokom posljednje tri godine. Sve to svjedoči da se radilo intenzivno, odgovorno, da se doprinosilo razvoju grada. Ozbiljna sredstva su, prije svega iz lokalne kase, uložena u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, pri čemu je podrška država svakako mogla biti i veća. Mislim da će u godinama koje slijede ona i biti veća, jer u vrhu države postoji svijest da je Bar ne samo uzorni model razvoja, nego i ozbiljna lokomotiva koja može da ‘povuče’ ekonomski i društveni razvoj države u cjelini”, procjenjuje Đukanović.
Pored razvoja infrastrukture, Đukanović je, kroz razgovore sa savjetnicima za ekonomski razvoj, kako je naveo, shvatio da i dalje u preduzećima koja rade na prostoru barske opštine ima i dovoljno promišljenosti, kao i odlučnosti da se nastavi sa razvojem tih privrednih djelatnosti. Posebno ga, podcrtao je, ohrabruje podsticaj preduzetništvu, uključujući žensko preduzetništvo, u šta je Opština Bar uložila puno napora koji “daju rezultate”.
“Smatram da je riječ o skladnom razvoju kako krupnih privrednih djelatnosti, tako i preduzetničkih inicijativa. Postoje strateška dokumenta za budući razvoj, pri čemu je jako važno da se tokom prethodnog perioda nije zapostavila potreba da se dalje trasira napredak, da se definišu vizije, a Bar je to učinio do 2025. godine, tako da vjerujem da ćemo nakon okončanja problema koje smo imali sa pandemijom, stvoriti uslove da se Bar punim kapacitetima posveti razvoju, kako svom, tako i ukupnom ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore u cjelini. Vraćam se uvijek iz Bara pun optimizma, uz vjeru da ćemo u narednom periodu razvojne kapacitete ovog grada na dobar način iskoristiti na dobrobit naše države”, poručio je predsjednik Crne Gore.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević izrazio je zadovoljstvo zbog posjete predsjednika Đukanovića i prihvatanja inicijative za organizovanje zajedničkog sastanka.
„Bila je ovo, prije svega prilika da upoznamo predsjednika Đukanovića sa svim aktivnostima koje lokalna uprava sprovodi u periodu od skoro tri posljednje godine. Pri tome napominjem da se polovina tog mandata lokalne uprave odvijala pod okolnostima koje su bile sve, osim regularne, izazvane prije svega, pandemijom COVID- 19, koja je, svi se nadamo, iza nas. Ipak, danas smo u Baru bili u prilici da predsjednika Đukanovića upoznamo sa svim značajnim infrastrukturnim radovima, koji se, uprkos nepovoljnim okolnostima vrijedno realizuju na području naše opštine (u oblastima instrastrukture, vodosnabdijevanja, regulaciji odvođenja otpadnih voda, saobraćaja, projekata od opšteg interesa), ali i da prezentiramo da smo kroz kvalitetne komunikacije uspjeli da kreiramo povoljan, pri svega biznis ambijent, što je dovelo do toga da mi danas u Baru imamo značajne razvojne projekte, prvenstveno u oblasti turizma,“ istakao je Raičević. On je podvukao da je vrijednost projekata koji će u periodu od narednih pet godina predstavljati adekvatno rješenje za turističku ponudu blizu 200 miliona eura.
„Predsjednika Đukanovića upoznali smo i sa aktuelnim momentima u politici lokalne uprave, koji, prije svega promovišu samozapošljavanje i, shodno tome, jasnim opredjeljenjem Opštine Bar da u saradnji sa preduzetnicama i preduzetnicima idemo u pravcu kreiranja novih radnih mjesta, kao našeg najznačajnijeg zadatka,“ poručio je čelni čovjek Opštine Bar.
Odgovarajući na pitanje šta je DPS tog dana, kada su se nakon bojkota Parlamenta i dugotrajne polemike hoće li se poslanici te partije pojaviti i glasati u vezi sa nedavnim usvajanjem Rezolucije o Srebrenici, zapravo uradio, Đukanović je kazao da “tu postoji realan prostor za nedoumice”, bez obzira što su se, kako je kazao “trudili da doziranim informacijama saopštavaju javnosti ono što su politička opredjeljenja i namjere DPS-a u odnosu na tekuće parlamentarno zasijedanje”.
“Postojalo je vjerovanje da je DPS donio odluku da bojkotuje Parlament. Nijesmo tu odluku donijeli. Odmah nakon Parlamentarnih izbora smo kazali da smo partija i politika koja je stvarala ovu državu, pa, prema tome, imamo i odgovornost da je izgrađujemo. Izgrađivati državu znači biti odgovoran prema njenim institucijama, pa, prema tome, nema bojkota institucija, a ima doprinosa njihovom daljem razvoju. Tačno, na polovini ove sjednice smo odlučili da pošaljemo jasnu poruku onima koji nijesu ispunili očekivanja demokratske i proevropske Crne Gore po pitanju donošenja Zakona o tužilaštvu. Dakle, bilo da je riječ o domaćim, bilo da je riječ o međunarodnim partnerima. Odlučili smo da im pošaljemo poruku, ali, nije bilo riječi o bojkotu, mi smo svakog dana bili u parlamanetu, odakle smo redovno izvještavali javnost o svojim politikama. I ranije sam novinarima odgovorio da DPS neće izostati sa mjesta svoje odgovornosti. S tim u vezi, kada sam kazao da smo u obavezi da razvijamo državu, nijesam mislio samo na razvoj institucija, nego da zaštitimo državu kada njeni protivnici, makar bili i aktuelna vlast, žele na tu državu baciti ljagu. Pokušaj bacanja ljage je pokušaj stvaranja nedoumice da li Crna Gora osuđuje genocid ili ne osuđuje, bez obzira što se jako dobro zna da smo mi genocid osudili 2009. godine nakon što je Evropski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, podvukao je Đukanović, kazavši da je prošlo 11 godina i da “javnost ima pravo da na to zaboravi”, te da se “u taj vakuum pokušala ubaciti nova vlast, što je tipično za nju, stvarajući nedoumicu kakav je odnos Crne Gore prema tome”.
“Nakon što smo shvatili da se može dogoditi da neko neodgovoran baci ljagu na obraz Crne Gore, vratili smo se u Parlament, glasali za usvajanje Rezolucije i za smjenu čovjeka koji je, nažalost, bio član Vlade, a pokušao je da negira genocid u Srebrenici”, poručio je Đukanović.
Predsjednik Đukanović je zamoljen i da prokomentariše izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (“Rezolucija je usmjerena protiv vitalnih interesa srpskog naroda”) i predsjednika Narodne skupštine Srbije Ivice Dačića (“Srbija se ne miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore, već se Crna Gora miješa u unutrašnja pitanja Srbije”).
“Ništa novo, sjetimo se prethodne medijske kampanje tokom koje se manipulisalo time kako neko hoće da otima pravoslavne hramove, što je bila čista manipulacija… Tako se i sada pokušava manipulisati kako je Rezolucija zapravo osuda Srbije i srpskog naroda, iako u njoj precizno stoji da se optužba za genocid ne može odnositi na bilo koji narod, već da su to počinili pojedinci, a da oni moraju biti osuđeni i politički i krivično, a da je, naravno, na politikama da naprave jasan otklon u odnosu na te pojedince koji su počinili tako nečovječna djela. Problem je što pojedini ljudi, u ovom slučaju mislim na odgovorne iz državnog rukovodstsva Srbije, sve sa ekplozivnom, monopolizovanom brigom za zaštitu interesa Srbije i srpskog naroda, ovakvim komentarima čine ogromnu štetu i Srbiji i srpskom narodu. Nijedan razuman pojedinac za učinjeno nedjelo ne može optužiti narod, već isključivo onog koji ga je počinio. A ako se iz vrha te države pojavi neko koji silom na sramotu pokušava da poveže genocid sa svojom državom i sa svojim narodom, onda je to stvarno bez lijeka autodestruktivno. Oni tu optužnicu pokušavaju da pripišu Srbiji i srpskom narodu, što nama u Crnoj Gori ne pada na pamet”, kazao je Đukanović.
Komentarišući Dačićevu izjavu, kazao je da “Srebrenica nije ‘dvorište’ Srbije, već dvorište Bosne”, pa se tako “ne miješaju u pitanje Srebrenice, nego genocida”.
“Svaka zdravorazumska politika mora da osudi genocid, ma gdje se on dogodio, svejedno je da li se dogodio u Ruandi ili na Balkanu”, kazao je Đukanović.
Upitan da prokomentariše Član 95 Ustava Crne Gore i objasni može li se mandatar Vlade više puta predložiti u jednom skupštinskom sazivu, Đukanović je istakao da je prema njegovom tumačenju Ustava “veoma moguće da u toku jednog mandata Parlamenta dođe do promjene mandatara za sastav Vlade”.
“Dakle, okolnost potencijalna, do koje nije došlo, da se dogodi nepovjerenje ili čin ostavke aktuelnog mandatara, po mom tumačenju nipošto ne znači raspisivanje izbora. To bi značilo, naravno, vraćanje mandata predsjedniku Države, a procedura dodjele tog mandata bi se odvijala na isti način na koji se odvijala i u prvom navratu. Tada kada se formira parlamentarna većina od najmanje 41 poslanika, ona se obraća predsjedniku države da joj dodijeli mandat. Stoga, ne treba da zebemo da bi po automatizmu, padom ove Vlade morali da idemo na izbore. Nakon eventualnog pada Vlade moglo bi da dođe ili do rearanžiranja (izbora nove Vlade) ili bi se, ukoliko to ne urodi plodom, tek tada išlo na nove izbore”, pojasnio je Đukanović.
DPS je 2018. godine, komenatrisali su novinari, mogao da bira partnere, a danas se čini da postoji kriza zakonodavne vlasti u Baru. Te zađevice, istakao je predsjednik Crne Gore nijesu poželjne, ali, kako je kazao “nije ni nešto što je iznenađujuće na nivou demokratske kulture koju živimo danas u Crnoj Gori”.
“Naravno da bi bilo bolje da smo, posebno što nas manje od godinu dijeli od novih izbora, usredsređeni na stvaranje zajedničkih pozitivnih efekata koji će nas preporučiti za novi mandat, ali, nažalost, ne teče sve tako lako u društvu koje se tek uči određenim demokratskim pravilima. Na osnovu mog iskustva, što je partija manja, to je zahtjevnija i više pokušava da iskoristi svoj koalicioni kapacitet, ne za postizanje zajedničkog, nego svojih partijskih interesa, što često može dovesti do osujećenja interesa grada. Nakon razgovora u Baru uvjeren sam da postoji kapacitet da se ti problem prevaziđu”, kazao je Đukanović.
Novinari su Đukanovića u Baru podsjetili i na nedavnu izjavu vladike Joanikija koji je kazao da je “puno naučio od srpskog istoričara Aleksandra Rakovića, koji Crnogorce naziva separatistima, feleričnima”, najavljujući pritom “obračun sa crnogorskim narodom”, uz poruku da se “prema Crnogorcima treba odnositi sadistički, jer to zaslužuju”.
“Teško je tu pametno prokomentarisati. Možda se najbolje poslužiti onom narodnom izrekom ‘besposlen pop i goveda krsti”. Dobro je da sam čuo da postoji još jedan čovjek na planeti kojem trućanja kvazi istoričara Rakovića mogu biti insiracija. Dakle, Vi ste pomenuli kako ta trućanja izgledaju, sramota je takvu osobu nazivati istoričarem, a još je veća da bilo ko od odgovornih ljudi može u tome pronalaziti uzor za definisanje svojih stavova”, kategoričan je Đukanović.
Nije želio da komentariše zašto bivši premijer Duško Marković nije glasao za smjenu ministra Vladimira Leposavića. O tome je, kako je kazao, razgovarano na Klubu poslanika, o čemu je Marković iznio stavove.
“To nije izazvalo polemiku, jer svako ima pravo o svom stavu da obavijesti javnost. S obzirom da sam bio odsutan, bio sam u Turskoj na Samitu procesa za saradnju Jugoistoče Evrope, informisan sam da je na Klubu poslanika o tome razgovarano. Andrija Nikolić je nakon sjednice Parlamenta prenio objašnjenje g- dina Markovića. To nije predstavljalo nikakav problem, s obzirom da smo imali nespornu većinu da izglasamo ono što smo željeli – da razriješimo mimistra koji je doveo u pitanje genocid u Srebrenici”.
