Smanjena izdašnost izvorišta uslovila je da D.O.O. Vodovod i kanalizacija Bar od 7. septembra uveća količinu vode koja se preuzima iz sistema Regionalnog vodovoda, na odvojku rezervoar Šušanj II sa 50 na 70 sekundnih litara. Ipak, u pojedinim naseljima na snazi su restrikcije.
“Svakodnevno se radi na akumuliranju vode u jednoj od komora tog rezervoara, kako bi se ona iskoristila u vrijeme najveće potrošnje (od 17 do 23 časa). Zbog izuzetno nepovoljne hidrološke situacije, izdašnost lokalnih izvorišta je sve manja, a nedostajuće količine vode predstavljaju sve veći problem iz dana u dan, posebno u Starom Baru (Gretva, Brbot, Mahala i Pijaca), gdje vodu i dalje obezbjeđujemo njenim prepumpavanjem iz veće u manju kaptažu kod izvorišta Kajnak”, objašnjava direktor ovog privrednog društva Mladen Đuričić.
On ističe da je dotok vode ka rezervoaru Spile zanemarljiv, a u naseljima Sustaš i Zaljevo vodosnabdijevanje je i dalje ograničeno režimom restrikcije.
“Od 9. septembra uvedena je restrikcija za naselja koja vodu dobijaju sa izvorišta ‘Zaljevo’. Vodosnabdijevanje Čanja je uredno, a osim crpne stanice, u pogonu je i bunar B-2. I Sutomorani, izuzev nastanjenih u najvisočijim zonama, u Zagrađu i Haj Nehaju, gdje povremeno dolazi do prekida u vodosnabdijevanju, mogu biti zadovoljni. Jedan dio raspoložive količine vode za Sutomore je iz rezervoara Golo brdo preusmjeren na rezervoar Šušanj”, navodi Đuričić, koji napominje da iz sistema Regionalnog vodovoda barski preuzima 80 l/sek vode, od čega 70 litara na odvojku za rezervoar Šušanj II. Količina od deset litara, koja se preuzima na odvojku za novi rezervoar Zaljevo 1, isporučuje se naseljima Sveti Ivan, Donje Zaljevo, dijelu naselja Donja Tomba i dijelu Mirovice.
Saradnjom sa Regionalnim vodovodom su zadovoljni jer, kako podvlači Đuričić, “Bar bi bez te podrške mnogo teže osjetio za vodosnabdijevanje problematične ljetnje mjesece”.
Jedna od većih kočnica pozitivnom poslovanju su tehnički gubici koji karakterišu rad i ostalih primorskih opština u državi. “Vodovodna mreža je stara preko 40 godina, pa i pored velikih ulaganja, bez ozbiljnog projekta rekonstrukcije, ne možemo očekivati značajniji učinak. Mreža je naugroženija u naseljima Stari Bar, Zaljevo, Tomba, Polje…”, navodi Đuričić.
Stepenom naplate, s obzirom da je turistička sezona bila loša, nijesu zadovoljni. Naplata potraživanja za utrošenu vodu je za preko 50% manja u odnosu na uporedni period prošle godine.
“Nažalost, ne bilježimo ni značajniji učinak akcije započete krajem prošle jeseni, a posredstvom koje smo omogućili većim dužnicima da dug izmire u nekoliko mjesečnih rata. Iako je na početku djelovalo da će njen efekat biti značajan, situacija sa koronvirusom je učinila svoje. Građani moraju da znaju da vodu preuzetu od Regionalnog vodovoda moramo redovno plaćati, a i održavanje sistema vodosnabdijevanja Bara (radna snaga, održavanje pumpi, utrošak električne energije) crpi ogromna sredstva”, navodi Đuričić, uz apel građanima da redovno izmiruju obaveze.
Jedan od većih problema sa kojim u barskom Vodovodu godinama biju bitku je i nelegalno priključivanje na mrežu.
“Svakodnevno radimo na otkrivanju ‘divljih’ priključaka, čiji je broj u posljednjem periodu u porastu. To je krivično djelo, krađa, pa podnosimo krivičnu prijavu. Nesavjesnim građanima upućujem molbu da dođu u naše prostorije, registruju se i plate priključak”, apeluje direktor Vodovoda.
Veliku pažnju polažu i na ispravnost vode za piće. U HES-u Doma zdravlja redovno analiziraju uzorke i za sada nema nikakvih problema – voda sa česmi u Baru je ispravna za piće.
Kanalizaciona mreža, duga oko 76 km je, tvrdi direktor lokalnog Vodovoda, u dosta dobrom stanju, a da bi taj sistem funkcionisao još bolje, ulaganjem značajnih sredstava pomaže i Opština Bar. Radovi se trenutno izvode na fekalnoj prepumpnoj stanici u Čanju, kao i u naselju Brbot u Starom Baru.
