Gost Vjere Knežević Vučićević u programu Radio Bara, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, bio je direktor Vodovod i kanalizacija d.o.o. Mladen Đuričić.
RB/BI: Gospodine Đuričiću, kakvu sezonu Barani i turisti, s aspekta vodosnabdjevanja, mogu očekivati?
Đuričić: Već duži niz godina vodosnabdjevanje na području opštine Bar je na zadovoljavajućem nivou. Problemi se javljaju na periferiji grada koja se širila bez adekvatne infrastrukture i planskih rješenja. Naše Društvo kroz značajna ulaganja unaprjeđuje sistem vodosnabdjevanja, a u skladu sa tehničkim i finansijskim mogućnostima.
Osnovni cilj Vodovoda je obezbjeđenje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta. Procjena potrebnih količina bazira se na stanju vodnih resursa, demografskoj projekciji i intenzitetu turističke sezone. Dodatne količine vode iz sistema Regionalnog vodovoda su od velikog značaja u ljetnjem periodu, naročito u julu i avgustu, kada zbog nepovoljnih hidroloških prilika dolazi do pada izdašnosti lokalnih izvora.
S obzirom da su sprovedene sve planirane aktivnosti koje prethode turističkoj sezoni, može se zaključiti da će vodosnabdjevanje, uz preuzimanje dodatnih količina vode iz Regionalnog vodovoda, biti stabilno.
RB/BI: Jeste li zadovoljni u kojoj mjeri ste uspjeli da sanirate najugroženije djelove mreže?
Đuričić: Svi resursi kojima raspolaže ovo Društvo su bili i biće usmjereni na preduzimanje aktivnosti koje za cilj imaju unaprjeđenje vodovodne mreže, pri čemu je prioritet kontinuirana isporuka vode krajnjim korisnicima. Naše službe su konstantno angažovane na praćenju stanja distributivnog sistema, kako ne bi izostala pravovremena reakcija.
U proteklom periodu, osim svakodnevnih radova na distributivnoj mreži, izvršene su brojne intervencije na polaganju novih i zamjeni dotrajalih cijevi različitih profila.
RB/BI: U kojim djelovima opštine ćete biti primorani da uvedete restrikcije tokom sušnih mjeseci?
Đuričić: Moram da naglasim da je Bar jedna od rijetkih opština koja tokom nekoliko proteklih sezona nije uvodila restrikcije vode, osim za korisnike koji se snabdjevaju sa izvorišta Sustaš i Turčini, gdje zbog visokih temperatura dolazi do smanjene izdašnosti. Otežavajuća okolnost je što za potrebe ovih korisnika nije moguće plasiranje vode iz sistema Regionalnog vodovoda. Naglašavam da do prekida u snabdjevanju vodom često dolazi i zbog prekida u protoku električne energije, što uzrokuje poremećaj dinamike rada pumpi i zastoja u vodosnabdjevanju.
RB/BI: Podsjetimo koji projekti su obilježili protekli period kada je u pitanju vodosnabdjevanje i koliko je ukupno uloženo u vodovodnu infrastrukturu?
Đuričić: Značajna su ulaganja u vodovodnu infrastrukturu, njenu modernizaciju i rekonstrukciju kojima se možemo pohvaliti. Posebno ističem značaj Projekta poboljšanja vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza III Bar, na osnovu kojeg su izgrađeni rezervoar „Šušanj 2“, rezervoar „Zaljevo 1“, cjevovodi profila 250 mm i 315 mm uz magostralni put Bar -Ulcinj, od rezervoara „Zaljevo 1“ do naselja Polje. Ovim investicijama riješeno je vodosnabdjevanje naselja Sveti Ivan i višedecenijski problem sa restrikcijama vode u naseljima koja vodu dobijaju sa izvorišta Zaljevo.
Takođe, izgradnjom novog odvojka na sistem Regionalnog vodovoda i izgradnjom vodovodne mreže, napravljen je ozbiljan pomak u rješavanju problema vodosnabdjevanja naselja Veliki Pijesak.
U toku je izrada tehničke dokumentacije za Glavni projekat rekonstrukcije vodovodne mreže u naselju Tomba.
Aktivno se radilo i na unaprjeđenju pumpnih stanica i postrojenja, pa je tako završena rekonstrukcija prostorija za smještaj hlora i uređaja za neutralizaciju u kaptaži „Vrelo“ u Čanju rezervoaru „Spile“ i kaptaži „Zaljevo“.
RB/BI: Koja ulaganja planirate za naredni period, tokom ljeta vlada investiciono zatišje?
Đuričić: Sredstva koja planiramo uložiti, u najvećem dijelu se odnose na poboljšanje funkcionisanja distrubutivnog sistema i njegovog održavanja u funkcionalnom stanju. Osim svakodnevnih intervencija na distributivnoj mreži, intenziviraćemo aktivnosti na polaganju novih i zamjeni dotrajalih cijevi različitih profila, rekonstrukciji pumpi za pitku i pumpnih stanica za otpadnu vodu. Takođe, u narednom periodu ulaganja i planske aktivnosti usmjerićemo ka povećanju efikasnost rada tehničkih sistema, povećanju detekcije gubitaka kroz snimanje stanja rezervoara i noćna snimanja na mreži, smanjenju administrativnih i tehničkih gubitaka, zaštiti lokalnih vodoizvorišta, uvođenju daljinskog očitavanja vodomjera, nastavićemo implementaciju ISO standarda, uvešćemo SCADA sistem, a u planu je i nabavka i ugradnja nedostajućih postrojenja…
S obzirom da se ovo privredno društvo, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, ne smije baviti investicionim ulaganjima, predloge za to smo dostavili Opštini Bar.
RB/BI: Kakvo je stanje kanalizacione mreže u Baru?
Đuričić: Projektom poboljšanja vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza III Bar, znatno je unaprjeđena kanalizaciona mreža, ali su, ipak, još uvijek potrebna velika ulaganja koja prevazilaze i finansijske i zakonske mogućnosti ovog Društva.
Najveći problem predstavlja nesavjesno postupanje pojedinaca kada je u pitanju priključenje i korišćenje kanalizacione mreže. Otežavajuća okolnost je i to što razvoj kanalizacione, nije pratio razvoj vodovodne mreže. Imajući u vidu da sistem nije separatni, fekalna kanalizacija služi i za prihvat atmosferske vode, što dovodi do problema zbog velike količine otpadnog materijala, koji se taloži u fekalnim stanicama.
DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar konstantno radi na osavremenjavanju tretmana otpadnih voda, kako bi se na ekološki prihvatljiv način riješio problem njihovog prikupljanja i tretiranja, a sve u cilju zaštite zdravlja građana. Izdvojio bih izgradnju fekalnog kolektora u naselju Rutke i izradu projektne dokumentacije za fekalnu kanalizacionu mrežu u MZ Burtaiši.
RB/BI: Kako ocjenjujete saradnju sa Regionalnoim vodovodom i koliko dodatnih količina vode se obezbjeđuje iz tog sistema?
Đuričić: saradnja sa regionalnim vodovodom je već duži niz godina veoma korektna. S obzirom na to da je ovo Društvo odlučno u namjeri da sistem vodosnabdjevanja bude stabilan, dodatne količine vode iz sistema Regionalnog vodovoda su neophodne. U toku avgusta prošle godine, zbog pada izdašnosti izvorišta „Bolje sestre“, dodatne količine su izostale, što je rezultiralo slabijim vodosnadjevanjem užeg centra grada. U toku 2022. godine trošak preuzimanja vode iz Regionalnog vodovoda bilježio je povećanje od devet posto, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Ovaj podatak je još jedan dokaz da je prioritet Društva kontinuirana isporuka kvalitetne vode.
RB/BI: S obzirom da je vodovodna mreža u Baru dotrajala, koliko iznose tehnički gubici i kako ih svesti na prihvatljiviju mjeru?
Đuričić: Gubici na vodovodnoj mreži iznose 74%, a barski Vodovod konstantno radi na njihovom smanjenju. Najveći problem uzrokuje neovlašćena potrošnja vode u prigradskim naseljima, uglavnom na mreži izgrađenoj na privatnim posjedima prije više decenija. Gdje god postoji mogućnost, Vodovod ulaže u zamjenu pojedinih dionica cijevi istom trasom. Međutim, za efikasnije rješavanje ovih problema, neophodno je izdvajati znatno veća sredstva, posebno za izmještanje čitavih dionica na javne površine. Važeći Zakon o komunalnim djelatnostima ovom Privrednom društvu ne pruža dovoljno slobode što se tiče investicionih ulaganja.
Ne može se reći da je cjelokupna mreža dotrajala, s obzirom da je prije 15 godina urađena kompletna rekonstrukcija vodovodne mreže u centru grada. U posljednjih pet godina realizovane su brojne aktivnosti predviđene Projektom poboljšanja vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza III Bar.
RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom naplate potraživanja?
Đuričić: Društvo kontinuirano sprovodi set mjera za povećanje stepena naplate. Poštujući pozitivne zakonske propise u oblasti naplate potraživanja, blagovremeno pokrećemo postupke prinudne naplate prema svim pravnim i fizičkim licima koja imaju više uzastopno neizmirenih računa za vodu. Naplata potraživanja za pet mjeseci tekuće godine bilježi rast od 5,11% u odnosu na isti period prethodne poslovne godine. U uporednom periodu potraživanja smanjena su za 9,20%. Potraživanja po osnovu redovnog zaduženja smanjena su za 11,44%
Za pet mjeseci 2023. godine fakturisano je ukupno 961.562 m3 i to u kategoriji fizički lica 790.312 m3, a u kategoriji pravnih 171.279m3. Ukupno fakturisanje u odnosu na uporedni period bilježi rast od 7,23%. Svi navedeni parametri ukazuju na to da je intencija poslovanja smanjenje potraživanja, poboljšanje naplate i očuvanje finansijske samoodrživosti.
RB/BI: Potrošačima ste značajno olakšali izmirivanje obaveza i duga na način što ste većim dužnicima omogućili plaćanje utrošene vode u nekoliko rata. Da li je učinak vrijedan pažnje?
Đuričić: DOO „Vodovod i kanalizacija“ je prepoznato kao socijalno senzibilno Društvo. Osim popusta pri plaćanju, dodatno smo inovirali reprogram sa ciljem da se korisnicima omogući da pod povoljnim uslovima izmiruju dugovanja i izbjegnu troškove prinudne naplate. Sistem reprograma obuhvata sve kategorije korisnika (fizička i pravna lica). Za prvih pet mjeseci ove godine potpisano je 108 reprograma. Reprogram omogućava korisniku – fizičkom licu, da prilikom zaključivanja protokola odabere i plati samo prvu ratu, koja kreće počev od 15 eura, u zavisnosti od ukupnog iznosa dugovanja. Tokom poštovanja ugovornih odredbi iz protokola, obračun zatezne kamate miruje, a korisnik je u obavezi da tekući račun i propisanu ratu izmiruje redovno.
RB/BI: Kakve rezultate daje modernizacija servisa korisničkog portala na veb sajtu?
Đuričić: Kako je za Društvo komunikacija sa korisnicima ključ uspješnog poslovanja i poboljšanja kvaliteta pružanja usluga, dostupan je korisnički portal. Najvažnija novina jeste da je korisnicima naših usluga omogućeno bezbjedno online plaćanje obaveza, provjera potrošnje i preuzimanje mjesečnih računa. Svakodnevno sve veći broj građana koristi uslugu našeg web portala. Pravovremena komunikacija sa korisnicima doprinosi poboljšanju poslovanja Društva i kvalitetu pružanja usluga.
RB/BI: Uspijevate li da se izborite sa nelegalnim priključivanjem na vodovodnu mrežu i koje su u tom slučaju sankcije protiv nesavjesnih građana?
Đuričić: Naplata od usluga bilježi značajan procenat povećanja i u najvećoj m jeri se odnosi na evidentiranje privremenih korisnika. U periodu od januara 2022. evidentirano je 579 privremenih korisnika, dok je npalata od usluga za prošlu godinu u odnosu na isti period 2021. veća za 120,28%. U toku ove godine nastavljene su aktivnosti na lociranju korisnika koji su nelegalno priključeni na distributivnu mrežu, kroz reevidenciju terena i temeljne konrole. Prema ovim potrošačima preduzimaju se sve zakonom propisane mjere, koje podrazimijevaju isključenje sa mreže i podnošenje krivičnih prijava.
RB/BI: Veliku pažnju polažete i na ispravnost vode za piće. Ko kontroliše vodu koju koriste barska domaćinstva?
Đuričić: Kontinuiranu kontrolu vode za piće na području opštine Bar, na osnovu ugovora, obavlja Dom zdravlja Bar. Ispitivanja se vrše više puta mjesečno po unaprijed definisanim kontrolnim tačkama, kako bi svi djelovi opštine bili ravnomjerno zastupljeni. U slučaju obilnih padavina, kada dolazi do povećanja mutnoće, Vodovod češće kontroliše uzorkovanje na više lokacija, kako bi na vrijeme informisali korisnike o eventualnim promjenama. Redovnim analizama uzoraka Vodovod konstantno nadzire hemijsku i mikrobiološku ispravnost i bezbjednost vode za piće.
