Jedna od, nažalost, nepresušnih tema u Crnoj Gori i okruženju je nasilje. Svakodnevno možemo pročitati vijesti koje se odnose na ovu temu, bilo da se radi o porodičnom, partnerskom, vršnjačkom ili drugim vidovima nasilja. Posljednji slučaj je težak incident u Gimnaziji, gdje je došlo do tuče i ubadanja hladnim oružjem.
Kako po riječima većine psihologa porodično nasilje predstavlja začarani krug koji se ponavlja, na način što djeca iz ovih porodica budu ili zlostavljači ili žrtve, fokusirali smo se na porodično nasilje.
Nakon što smo iz Odjeljenja bezbjednosti Bar dobili uvjeravanja da nema tolerancije na nasilje, kao i informaciju o saradnji sa ostalim institucijama – Tužilaštvom, sudstvom, Centrom za socijalni rad, obratili smo se Osnovnom tužilaštvu u Baru.
Na pitanje koliko je slučajeva porodičnog nasilja zabilježeno u Baru tokom ove, i je li taj broj veći u odnosu na isti period prošle godine, PR Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, Radovan Đurišić odgovorio je da je “do 01.09.2024. godine formirano 28 predmeta u odnosu na 31 lice, zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz čl. 220 Krivičnog zakonika Crne Gore”.
Kada je riječ o prethodnoj godini, uputio nas je na sajt Osnovnog državnog tužilaštva Bar, na kome je postavljen Izvještaj o radu ODT Bat za 2023. godinu.
“Zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici iz čl.220 KZ CG, u 2023. godini prijavljeno je 40 lica, dok je iz ranijeg perioda ostalo neriješeno devet prijava, tako da je ukupno u radu bilo prijava u odnosu na 49 lica. Prijave su riješene: u odnosu na 17 lica odbačajem, u odnosu na 19 lica podnošenjem optužnog predloga, u odnosnu na dva lica prijave su ustupljene, dok je ostalo neriješeno prijava u odnosu na 11 lica. U 2023.godini optuženo je 19 lica, iz ranijeg perioda prenijeto je optuženja protiv pet lica, tako da je u radu bilo ukupno optuženja protiv 24 lica. Sud je riješio optuženja protiv 11 lica i to osuđujućom odlukom, u odnosu na jedno lice oslobađajućom odlukom, dok je u odnosu na 12 lica ostala neriješena optuženja”.
Za kazne je, ističe naš sagovornik, nadležan Osnovni sud ili Sud za prekršaje, koji, s obzirom da ima povratnika u vršenju ovih krivičnih djela i tu činjenicu uzimaju u obzir prilikom izricanja kazne.
Đurišić podsjeća da je Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, u članu 20 propisano pet zaštitnih mjera: prva je udaljenje iz stana, druga zabrana približavanja, treća zabrana uznemiravanja i uhođenja, četvrta obavezno liječenje od zavisnosti, a peta obavezni psiho-socijalni tretman. Za izricanje ovih mjera nadležni su Osnovni i Sud za prekršaje, ukazuje naš sagovornik.
“Zabranu prilaska kazna i sankcija za kršenje zabrane prilaska propisana je u članu 220 Krivičnog zakonika Crne Gore, odnosno prekršilac ove zabrane će biti procesuiran zbog krivičnog djela iz čl. 220 Krivičnog zakonika Crne Gore” podsjeća Đurišić.
“Saradnja Suda i Tužilaštva je regulisana Zakonikom o krivičnom postupku i mimo te saradnje ne postoji drugi vid saradnje između njih, dok u odnosu na Centar za socijalni rad i policiju, Tužilaštvo ima formirane zajedničke timove koji zajednički pokušavaju da riješe probleme u konkretnoj situaciji”, istakao je Đurišić.
