Gost Radio Bara juče je bio Dušan Perović, direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore. Bila je to prilika za razgovor o funkcionisanju Fonda, aktivnostima na očuvanju socijalnog statusa penzionera i novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kreiran je penzijski sistem koji će obezbijediti balans između dva osnovna cilja -penzijske politike, a to su finansijska održivost penzijskog sistema i adekvatnost penzija. Ova dva cilja su međusobno suprotstavljena, jer adekvatne penzije mogu da se obezbijede samo nauštrb održivosti penzijskog sistema, a uštede koje doprinose održivosti penzijskog sistema dovode u pitanje adekvatnost penzija. Adekvatnost penzija podrazumijeva da osiguranik po osnovu rada, zavisno od dužine ulaganja i visine osnovice na koju je plaćen doprinos za PIO, obezbijedi adekvatan prihod u starosti, odnosno penziju koja će pokriti svakodnevne egzistencijalne potrebe penzionera i spriječiti širenje siromaštva na ovu populaciju. Znači, osnovni cilj donošenja ovog Zakona je veća pravednost i adekvatnost penzijskih davanja, uz, istovremeno, stvaranje pretpostavki za stabilnost i održivost penzijskog sistema. Novi Zakon o PIO možemo da posmatramo po više osnova – normi koje su ovim Zakonom predviđene, a saopštiću najvažnije.
Promijenjena je formula za usklađivanje penzija. Ova formula se odnosi na sve penzionere, kako postojeće tako i buduće. Usklađivanje se vrši svake godine, u januaru, nakon dobijanja statističkih podataka od strane Zavoda za statistiku. Umjesto dosadašnjeg usklađivanja sa 75% kretanja potrošačkih cijena i 25% kretanja zarada, uvodi se usklađivanje po tzv. rotacionoj formuli, sa 75% parametara potrošačkih cijena ili zarada, koji je veći, i 25% potrošačkih cijena ili zarada, koji je manji. Ova formula, u odnosu na postojeću, je značajno povoljnija i ona će, u smislu usaglašavanja sadašnjih penzija, popravljati stanje svih penzionera, s tim što novim zakonskim rješenjem, ukoliko i ovi podaci budu pokazivali negativna kretanja, Zakon predviđa da ne smije i ne može doći do smanjivanja penzija”, objašnjava Perović.
Norma koja je predviđena novim Zakonom je povećanje nominalnog iznosa za najniže penzije, sa 128,60 na 145,77 eura, putem vanrednog usklađivanja i to retroaktivno, od 1. januara 2020. godine.
“Ova norma je već primijenjena i mi smo u Fondu PIO, 20. avgusta, sa redovnom penzijom, uz julski ček, isplatili svim penzionerima sa najnižim penzijama, po 247 eura. Penzionerima koji su imali penziju od 128 do 145,77 eura, zavisno od visine penzija, razlika od 1. januara stigla je sa julskim čekom penzije”, kazao je direktor Fonda PIO.
Iz obračunskog perioda biće isključena jedna četvrtina staža osiguranja, koji je najnepovoljniji za osiguranika, što omogućava osiguraniku koji je po prvi put ostvario pravo na penziju, po zahtjevu koji je podnio od 1. januara do 31. decembra 2020, ima pravo da mu se ponovo odredi penzija, u skladu sa Zakonom. Svi korisnici koji su od 1. januara do početka primjene Zakona ostvarili pravo na penziju obavezni su da podnesu zahtjev Fondu PIO, odnosno našim područnim jedinicama, kako bi se utvrdio novi iznos penzije od dana ostvarivanja prava. Ova norma je ograničenog karaktera i važiće do 31.12. 2030. godine.
Novi zakon donosi i druge povoljnosti – smanjenje starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju na 66 godina života za muškarce i 64 za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja. Prelazne odredbe za žene za postepeno povećanje od po tri mjeseca godišnje se primjenjuju do 2029. godine, s obzirom da su žene i po starom zakonu mogle ranije da idu u penziju.
“Muškarci sa 66 i žene sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža, mogu da ostvare pravo na punu penziju, ali isto tako, mogu i da rade do navršene 67-me godine života, zavisno od njihovih sposobnosti, mogućnosti i njihove potrebe. Odluka je na građaninu da odluči hoće li da radi do 67-me godine ili hoće da ostvari pravo na punu penziju sa navršenih 66 ili 64 godine, zavisno od pola”, objašnjava naš sagovornik.
Perović je naglasio da žene i ove godine mogu da ostvare pravo na punu penziju sa 56 godina i 9 mjeseci života i 36 godina i 9 mjeseci staža osiguranja. Riječ je o normi iz starog zakona. Ove godine, po tim odredbama, žena sa 61. godinom i 9 mjeseci života i 15 godina staža osiguranja može da ostvari pravo na punu penziju. Naredne godine taj broj se povećava za tri mjeseca, sve do 2029. godine, kada će biti u punoj primjeni norma da žene sa 64 godine idu u penziju.
Dalje imamo, objašnjava sagovornik, normu koja omogućava da se ide u punu penziju sa 61. godinom života i 40 godina staža osiguranja. Ova norma je predviđena novim Zakonom, s tim što ona važi za penzionere koji imaju beneficirani radni staž, tako da oni koji rade na radnim mjestima za koja je predviđen beneficirani radni staž, ukoliko imaju 40 godina staža mogu da idu u punu penziju najranije sa navršenih 55 godina života. Postoje tri kategorije razvrstanih radnih mjesta na beneficiranim radnim poslovima, tako da je ovo jedna od mjera koju novi zakon predviđa za njih.
Starosna granica za prijevremenu starosnu penziju je podignuta – po starom zakonu bila je 62, sad je podignuta na 63 godine života i 15 godina staža. I ova norma će se postupno primjenjivati do 2024. godine. Ona se uglavnom odnosi na muškarce, s obzirom da žene mogu u penziju sa 61. godinom. Muškarac koji ove godine ima 62. godine i 2 mjeseca i 15 godina staža može da ide u prijevremenu penziju, s tim što se iznos penzije za svaku godinu prijevremenog odlaska umanjuje za 4,25%.
Kao vrlo važnu, direktor Fonda PIO ističe normu koja se odnosi na porodične penzionere – djeca koja navrše 19 godina života do završetka školovanja ostvaruju to pravo, najkasnije do navršene 25-te godine života, umjesto 24-te, kako je ranije bilo određeno.
“I ovdje se vodilo računa da se omogući da to pravo produži onima koji studiraju, odnosno i ovo je jedna od mjera podrške, itekako se vodilo računa da se zadovolje potrebe građana u maksimalnoj mogućoj mjeri”, kazao je on.
“Našim projekcijama predvidjeli smo tri do četiri hiljade novih penzionera, s obzirom na povoljniju formulu i povoljnije ostvarivanje prava i utvrđivanje visine penzije. Ova formula, da naglasim, urađena je tako da će biti najpovoljnija za one građane koji su imali manja primanja. Oni koji su imali veća primanja, čak moguće u pojedinim slučajevima, za njih neće biti nikakvih povoljnosti. Tu se pokazuje princip pravednosti, socijalne odgovornosti i brige o onima kojima je to najpotrebnije”, ističe Perović.
“Svjesni smo deficita Fonda, znamo u kakvoj situaciji se nalazimo, ali i pored svih problema, kada je ekonomska situacija u pitanju, briga o najstarijima se nijednog trenutka ne dovodi u pitanje, a to potvrđuju i norme novog zakonskog rješenja. Što se tiče izvornih prihoda, za prvih šest mjeseci, u uslovima privređivanja i situacije u kojoj se nalazimo, imamo jednu povoljnu situaciju, da su izvorni prihodi ostvareni na nivou prošlogodišnjih, s tim što moram da naglasim da prihodi u Fondu PIO su cikličnog karaktera i oni su mnogo niži u prvom periodu godine, a mnogo veći prihodi se ostvaruju u trećem i četvrtom kvartalu. Vidjećemo kakva će biti situacija, ali ukoliko se nastavi ovaj trend i izvorni prihodi ostvare na nivou prošlogodišnjih, bićemo zadovoljni i biće mogućnosti da se nešto više zahvati iz Budžeta, što je i očekivano i što se predviđa projekcijama, ali svjesni činjenice i potrebe da se podigne standard jednog značajnog broja građana, to je na ovaj način i urađeno i to potvrđuju sve ove činjenice o kojima sam govorio, a koje su ugrađene u novi zakon”, zaključio je direktor Fonda PIO, Dušan Perović.
