Gost u emisiji “Promenada četvrtkom” bio je predsjednik Opštine, Dušan Raičević. Zbog obimnosti, emitovaćemo razgovor u dva dijela, u subotu i nedjelju u 10:30.
RB/BI: Da počnemo od onoga što vidimo golim okom. Bar je, u susret sezoni, postao veliko gradilište, radi se kod Tri kule, jedna traka bulevara prema nadvožnjaku je raskopana, kao i put prema Čelugi, put Bar – Sukobin mjesecima je gradilište, Sutomoru se ne može prići od građevinskih mašina, i tako dalje. Imam jedno pitanje povodom toga. Da li sve teče po planu? A to pitanje sadrži još dva. Mogu li se brže odvijati radovi, recimo oni kod Tri kule djeluju da se sporo odvijaju, i da li se plašite da će se prolongirati do početka glavne turističke sezone?
Raičević: Dozvolite da konstatujem da Bar definitivno mijenja svoj karakter s obzirom da smo prepoznati kao grad gdje se realizuju značajne investicije i u privatnom sektoru, a sa nivoa lokalne uprave, kao što smo i najavili u prethodnom periodu, nastojimo da realizujemo sve aktivnosti planirane u godišnjem budžetu i u programu uređenja. Ovo o čemu ste vi govorili jesu projekti koji se trenutno realizuju. Neki od projekata se realizuju sa nivoa lokalne uprave, dio izgradnje priključnog voda na buduću trafostanicu u dijelu naselja Čeluga ne izvodi Opština Bar, već to izvodi CEDIS, u saradnji sa privatnim investitorom. Sa nivoa Opštine, nastojimo uvijek da ispoštujemo ono što jeste dinamički plan realizacije određenih investicija. Uvijek moramo biti svjesni činjenice da na nekim lokalitetima dođe i do nekih nepredviđenih okolnosti, pa je neophodno revidirati projektno-tehničku dokumentaciju.
Što se tiče radova na lokalitetu ispred Tri kule, mislim da smo više puta i sami trpjeli određene kritike od strane građana da je nemoguće, konkretno majkama sa malom djecom i kolicima, pristupiti tim lokalitetima i odlučili smo se za jednu temeljnu rekonstrukciju. Nadam se da će, na zadovoljstvo svih nas, to biti okončano u narednih nekoliko dana. Radi se, takođe, na izgradnji nove pristupne saobraćajnice na parking prostorima iza Tri kule. Napomenuću i da se radi na izgradnji novih pješačkih komunikacija u neposrednoj blizini Doma kulture, i konačno, nakon otvaranja Doma kulture onaj plato koji je ispred samog Doma kulture i Ljetnje pozornice biće adekvatno uređen. Dobićemo jedan novi prostor na kojem će se moći organizovati određeni događaji u sklopu Barskog ljetopisa. Ta dinamika je prilično ispoštovana. Nadam se da ćemo već sredinom maja okončati i ove radove i nastaviti sa jednakim intenzitetom na realizaciji onih projekata koji su definisani. Razumijem da trpimo i mi određene kritike od strane građana zbog same dinamike radova. Volio bih i ja da možemo nekim magičnim štapićem da započnemo, odnosno da realizujemo određene investicije. Vrijeme je neophodno za realizaciju projekata. Veliki problem jeste i to ne samo u Baru, već i u svim drugim gradovima sa građevinskim kompanijama. Zbog nedostatka radne snage ta dinamika mora uvijek da bude usaglašavana. Ali, za sada, moram biti zadovoljan dinamikom. Pred početak sezone, gro ovih poslova će biti završen i nadam se da ćemo spremni dočekati početak turističke sezone.
RB/BI: Radovi na bulevaru čini mi se da su omeđeni na dva mjeseca?
Raičević: Da, omeđeni su na dva mjeseca. Očekujemo da sa izvođačem radova definišemo i dalje aktivnosti u dijelu sanacije asfaltne površine, tako da se nadam da bi sa tim poslovima mogli da završimo i prije definisanog roka koji je, shodno tenderskoj proceduri, definisan na dva mjeseca.
RB/BI: Naružen je asfalt oko trotoara kod Tri kule, bojim se da to ne ostane tako. Ko je zadužen da asfalt vrati u pređašnje stanje?
Raičević: Ne, ne, to su sve segmenti koji će biti obuhvaćeni samim tenderskim postupkom i postojećim ugovorom. Sve pozicije koje su definisane će biti realizovane. Takođe, isti izvođač radova je angažovan i u dijelu Makedonskog naselja na izgradnji atmosferske kanalizacije, tako da ono što možemo da posvjedočimo ovih dana jeste da je dinamika prilično dobra. Očekuje nas vrlo brzo i uvođenje izvođača radova u dijelu rekonstrukcije dijela Makedonske ulice, tj. dijela trotoarske površine i zelenih površina u Makedonskoj ulici. Na tom mikrolokalitetu u narednih desetak dana će se završiti svi radovi koji su predviđeni u dijelu izgradnje sportskog poligona, namijenjenog za košarku i mali fudbal. Na onom mikrolokalitetu nekadašnjeg parkinga u Makedonskom smo se odlučili da ipak ponudimo jednu drugačiju dimenziju i kvalitetniju organizaciju prostora, za one koji koriste taj prostor za košarku i fudbal. Nadam se da će to biti na zadovoljstvo svih korisnika prostora. Završava se, takođe, i sportski poligon u Sutomoru, dugoočekivana investicija, koja se realizuje sredstvima Opštine Bar i manjim dijelom Ministarstva sporta. Takođe, mještani naselja Marovići, tj najmlađi sugrađani iz tog dijela našeg grada dobiće jedan sportski poligon sa koševima i golovima za mali fudbal. Ove poligone, koji će biti savremeno opremljeni i otporni na sveprisutan vandalizam, konkretno zastupljen u užem centru grada, a govorimo o dječijim igralištima, gradimo ne zbog nas već zbog omladine.
RB/BI: Sad o nečemu u šta sam se i sam, prije neki dan, uvjerio. Čitav grad nikao je prema rijeci Željeznici i dalje ka Žukotrlici.
Raičević: Konkretno, lokalitet u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana Ilino, koji je na snazi od 2009. godine, trenutno je najveće gradilište na području barske Opštine, i na prostoru željezničke pruge, do lokacija oko benzinske pumpe “Petrol” i “Eko”. Na tom području, po nekim mojim grubim računicama, trenutno se gradi preko 150.000 bruto građevinske površine. Ne znam tačan broj stambenih jedinica. Na određenim objektima je predviđena i mješovita namjena, tj. djelimična izgradnja stanova za tržište ali i hotelskih kapaciteta, što je jako dobro za naš grad, s obzirom da smo prepoznati kao turistička destinacija koja se razvija i koja ne može da se dalje razvija bez adekvatnih turističkih kapaciteta. Međutim, ono što moram da istaknem, početkom marta u skupštinskoj proceduri su usvojena dva zakonska rješenja – jedno koje se tiče zakona o izgradnji objekata i drugo koje se tiče zakona o planiranju prostora. Što znači, i u ranijim emisijama sam najavljivao, da je očigledno započet proces decentralizacije i da se određene ingerencije u dijelu prostornog planiranja vraćaju lokalnim upravama. Jako je bitno da naglasim da je za sve ove objekte, konkretno stambene zgrade, i dalje nadležnost definisana na centralnom nivou, tako da će i dalje saglasnost za izgradnju stambenih zgrada preko tri hiljade metara kvadratnih davati resorno ministarstvo, da će saglasnost na idejno arhitektonsko rješenje davati glavni državni arhitekta. Što znači da još uvijek nismo uspjeli da ovaj proces decentralizujemo u punom kapacitetu koji je neophodan, s obzirom da se i sami pitamo, pored toga što imamo jako veliki broj stambenih objekata koji se grade, da li je to arhitektura koja je tipična za jedan mediteranski grad, odnosno za Bar koji je prepoznat upravo po toj svojoj arhitekturi koja je definisana nakon zemljotresa 1979. godine. Ostaje još uvijek mnogo otvorenih pitanja.
Mi smo, shodno tom zakonskom rješenju, planirali formiranje novog predmetnog društva, tj. Zavoda za planiranje prostora. Hoćemo da istražimo sve mogućnosti da angažujemo, prije svega, ljude iz Bara, koji su se i u nekom ranijem periodu, bavili prostornim planiranjem. To će biti naš prvi pokušaj da okupimo sve te ljude u okviru jednog privrednog društva koje će formirati Skupština Opštine Bar, i nastojati da prostorno planiranje prilagodimo nečemu što jesu i tradicija i dobra praksa, urbana matrica, kao što sam već spomenuo, postavljena 1979. godine. Smatram da će ti ljudi sa puno osjećaja, i kvalitetnije planirati prostor nego što je bila praksa u nekom prethodnom periodu. Nastojimo da to preduzeće formiramo i nadam se da ćemo uspjeti da popunimo sve administrativne kapacitete neophodne da bi preduzeće funkcionisalo na pravi način.
RB/BI: Kako objašnjavate to što ćemo, po svemu sudeći, uskoro imati isto stanovnika i stanova u barskoj opštini?
Raičević: Sa nivoa lokalne uprave cijenimo da je broj stanovnika u Baru konstatno mnogo veći nego onaj koji je prezentovan od strane Monstata, i to se sada i pokazalo. Zašto? Zato što su stranci, iz nama nepoznatog razloga, konstantno odbijali da se popišu, a oni de facto žive u ovom gradu u velikom broju. Početkom 2023. godine broj stranaca je bio preko 7.500, značajan broj Ukrajinaca je napustio naš grad u potrazi za nekim boljim životnim perspektivama, ali jedan značajan broj je nastavio svoj život u Baru, što dovodi na zaključak da je taj broj sigurno mnogo veći od onog zvanično prezentovanog. Mene lično zabrinjava upravo ova činjenica koju ste vi naveli, a to je činjenica da je broj stambenih jedinica manje-više jednak broju stanovnika.
U razgovoru sa dosta investitora koji se bave stanogradnjom u našem gradu želio sam da se informišem koja je to struktura koja kupuje te stambene jedinice. Iznenadio sam se činjenicom da preko 50 odsto stambenih jedinica kupuje lokalno stanovništvo, a ostatak kupuju ljudi koji su dominantno iz dijaspore ili ljudi iz drugih djelova Crne Gore, što navodi na zaljučak da se očigledno u Baru dobro živi. Ove cijene koje su trenutno prisutne u gradu, a tiču se prosječne cijene stanogradnje su izuzetno visoke, ali ovdje se, ipak, dobro živi. I sam sam bio začuđen zbog te činjenice, ali to su mi potvrdili investitori koji grade, ne samo u užem centru grada, već i malo dalje, na periferiji, da je procent manje-više u svim djelovima grada identičan i da Barani očigledno kupuju stambene jedinice u tim zgradama. Ono što moram da zaključim, cijeneći zbog intenzivne investicione aktivnosti o kojoj smo govorili i zbog samog obima prodaje i zaključenih ugovora, navodi me na zaključak da se u Baru ipak kvalitetno živi.
RB/BI: Možda i zbog toga što prodadosmo sve što smo mogli od đedovine?
Raičević: To je ono što ne podržavam, ali svjedočimo tome i u zahvatu DUP-a Topolica IV i Topolica Ilino, konkretno govorimo o porodicama koje su prepoznate kao starosjedioci, da su se odlučili za valorizaciju, kao što ste i sami rekli, đedovine, da oni to u ovom trenutku prepoznaju kao ulaganje za budućnost njihovih potomaka. To je njihovo pravo, ja nisam neko ko je zagovornik valorizacije naslijeđene imovine. Posebno ovih dana je prisutna zabrinutost u Crnoj Gori zbog zaključenih sporazuma, odnosno zakonskih rješenja koja potvrđuju te sporazume a vezani su domunantno za imovinu Crne Gore. To nije naša imovina, to je imovina koju pozajmljujemo od naše djece, odnosno od naših predaka.
Slušateljka: Mjesecima upozoravamo na problem sa velikom količinom otpada, smeća, u blizini zgrade Rašketić, kod vrtića u Bjelišima, odgovora nema, stanje isto. Na istom mjestu, ispred vrtića, kod zgrade Mavrovo, djeca su iscrtala parking, igraju kockice loptom tokom cijelog dana, do kasno u noć, onemogućeno nam je parkiranje a i kad parkiramo vozila nisu bezbjedna, redovno se dešava da budu oštećena. Postoji li način da se riješi problem parkiranja vozila u ovom dijelu, jer je taj parking uzurpiran automobilima čiji vlasnici žive u nekoliko okolnih zgrada?
Raičević: Upoznat sam sa ovom problematikom. Trenutno se završavaju građevinski radovi na drugom objektu koji gradi privatni investitor. Naravno da su to zgrade koje nisu baš tako definisane, izvođač radova jeste lokalna kompanija Rašketić. U svakom slučaju, uputili smo i mi prema izvođaču radova i investitoru urgenciju da se pozabave problematikom uređenja prostora oko samih zgrada. Ono što mogu da najavim jeste da ćemo nakon završetka svih građevinskih radova, vrlo brzo započeti sa izgradnjom jedne parkovske površine između parking prostora, koji gravitira ka zgradama Mavrovo i novosagrađenim objektima. Razmišljamo, takođe, i o valorizaciji jednog prostora koji se već koristi za parking prostor od strane stanovnika ovog dijela Makedonskog naselja. Ono što smo govorili i u nekom ranijem periodu, a to ću ponoviti i danas: mi smo prije dvadesetak dana izvršili investiciono održavanje samog parking prostora, tj. kompletan parking prostor je presvučen novim slojem asfalta. Očekuje nas u narednim danima, nakon završetka tenderske procedure i zaključenja ugovora, obilježavanje samih parking pozicija na ovom lokalitetu. Ali ono što predstavlja i dalje moju ličnu dilemu jeste uskraćivanje tog prostora djeci koja su ga koristila od samog formiranja Makedonskog naselja i izgradnje zgrada Mavrovo.
Razumijem da je prioritet u ovim danima obezbjeđenje parking prostora za vozila, ali isto tako moramo razmišljati i o načinu kako da obezbijedimo i adekvatan prostor djeci za igru, odnosno za bavljenje sportom. Razmišljamo o valorizaciji jednog lokaliteta u neposrednoj blizini same zgrade Mavrovo, između zgrade Mavrova i zgrade Solidarnosti, da možda upravo na tom prostoru izgradimo jedan sportski poligon kako bismo riješili ovu problematiku koja je sveprisutna, ali moramo biti svjesni činjenice, evo ja se duboko zalažem za prihvatanje te koncepcije, a to je da je mnogo kvalitetnije i bolje da djeca provode vrijeme na sportskim poligonima i ispred samih objekata stanovanja, nego da su prepušteni sama sebi na ulicama. Znate i sami šta sve mogu da iskuse ukoliko nisu u blizini objekta stanovanja i ne bave se nekim zdravim aktivnostima.
Slušateljka: Šta se dešava sa našom Skupštinom, zašto ne može da se održi sjednica? Šta to škripi?
Raičević: Razumijem zabrinutost sugrađana. Kao i u životu, pa i u bračnoj zajednici, uvijek postoje momenti kada je neophodno da partneri uspostave mnogo veći stepen razumijevanja, odnosno intenziviraju komunikaciju oko nekih zajedničkih tema. Apsolutno zajednička tema koalicije na vlasti jeste razvoj našeg grada, i razvojne politike koju smo kao takvu definisali u prioritetima i našim izbornim programima koji su nas kandidovali 2022. godine, da obavljamo ove odgovorne funkcije. Dvije zakazane sjednice SO nisu bile moguće da se održe iz opravdanih razloga. Zbog izostanka po jednog odbornika vladajuće većine, iz više nego opravdanih razloga. Moramo biti svjesni činjenice da i pored politike i njihovih obaveza kao odbornika u lokalnom parlamentu, ima nešto što je apsolutni prioritet, to su život i životna pitanja.
Konkretno: zadravlje bilo kojeg pojedinca, pa i odbornika, važnije je od svega i mislim da trebamo imati razumijevanja za ovako nešto. Sjednica skupštine će se nastaviti u narednim danima. Ono što, takođe želim da istaknem, naravno, ja razumijem i opoziciju u barskom parlamentu, ali negdje je to neodgovoran pristup obavezama, jer biti odbornik ne znači da ste isključivo odbornik vlasti ili opozicije, vi ste, prije svega, predstavnik građana, i vaša je obaveza, na kraju krajeva, ti građani vas plaćaju, da budete prisutni na sjednicama opštinskog parlamenta. Razumijem da je to opozicija iskoristila da bi politički poentirala, to je njihovo pravo, na kraju krajeva to je ono što opozicija uvijek i radi, ali da je postojao način da se to iskomunicira na kvalitetan način, sigurno da jeste, i sigurno da bi predstavnici opozicije to razumjeli, ali nadam se da su se svi uslovi stekli da se SO održi u narednnim danima, i da se okonča.
RB/BI: Više vas ne pitam za one autiće na šetalištu…
Raičević: Moramo biti svjesni činjenice da u gradu žive oni koji ne podržavaju upravo te aktivnosti na barskom Šetalištu, ali ima i onih koji upravo sa malom djecom vide jedan vid zabave odnosno načina da pronađu nekoliko minuta da se relaksiraju i opuste, možda popiju kafu u nekim od ugostiteljskih objekata dok se djeca bezbjedno voze barskim šetalištem. U Baru koji je prepoznat kao grad suživota i tolerancije, moramo biti svjesni činjenice da imamo one koji su za i one koji su protiv. I prošlost, i sadašnjost i budućnost ovog grada počiva na nekim Životnim kompromisima i mislim da uvijek treba da imamo razumijevanje i za one koji drugačije razmišljaju i da ne sudimo iz neke naše lične perspektive.
Slušateljka: Prije tri sedmice obavljene su mjerenja terena u Sokolani, pa me zanima da li znate o čemu se radi? Da nije planirana još neka betonizacija, gradnja višespratnicaeu tom dijelu Opštine?
Raičević: Drago mi je da građani prate sve aktivnosti u Opštini. Što se tiče same Sokolane, Opština Bar sprovodi kroz lokalni akcioni plan aktivnosti u dijelu elektrifikacije dijela tog naselja. Što se tiče premjeravanja geodetskih podloga, nisam upoznat sa tim aktivnostima. Dobio sam i ja neku informaciju da se u dijelu naselja koje gravitira u neposrednoj blizini same Luke Bar vrše neka mjerenja, ali nisam upoznat o čemu se konkretno radi.
Slušalac: Javljam se iz dijela iznad pruge iznad stajališta Šušanj. Na 1,8 kilometara vazdušne linije, i 2,2 kilometra putem, od zgrade Opštine. Htio bih da napomenem i da podsjetim predsjednika Opštine i sve građane Bara da mi do dana današnjeg još uvijek nismo dobili ni kanalizaciju ni vodu. Predsjednik Opštine je upoznat, mi smo sjedjeli par puta sa njim, on je izrazio interesovanje za taj problem i napor da se to riješi. Dobili smo informaciju da još nije prošao DUP za taj dio grada. Želim samo da ga podsjetim i da ga napomenem da bi njegov trud i doprinos rešavanju tog problema bio od velikog značaja, jer mislim da nema smisla da u 21. vijeku naselje koje gravitira na dva kilometra od centra grada, nema gradsku vodu ni kanalizaciju. I želim da se zahvalim, s obzirom da se bavimo sportom, i da smo preko te linije povezani s Opštinom, na svemu što radi za promociju sporta u našem gradu.
Raičević: Zahvaljujem na korektnom i vrlo aktuelnom pitanju. Pokušaću i ovom prilikom, a to sam činio i u prethodnim emisijama, da odgovorim na ovo životno pitanje, jer, građani dosta često ne razumiju problematiku s kojom se mi susrećemo. Naravno da je kompletna pažnja usmjerena ka Opštini, odnosno ka odgovornim licima u Opštini, i nemam nikakvih problema sa tim da me građani smatraju odgovornim za nešto što nije urađeno. Isto tako, tražim da sagledaju cjelokupnu situaciju pa da onda donose zaključke. Upoznat sam sa ovom problematikom. Istina je da Bar definitivno ima najveću problematiku sa nedostatkom prostorno-planske dokumentacije. Kada to kažem, mislim na manje-više sve lokalitete u barskoj Opštini, koji se nalaze iznad željezničke pruge. Tu govorim i o gornjem dijelu Ilina, gornjem Šušanju, dijelu Bjeliša i to je definitivno problematika broj jedan.
Ovih dana mogli ste u sredstvima informisanja da čujete da se određeni mediji bave problematikom nelegalne gradnje. Bar definitivno tu prednjači. Poređenja radi, u glavnom gradu je podnijeto 14.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, a u Baru 11.000. Po našim grubim procjenama, u Baru se pored tih 11.000 nelegalnih objekata nalazi sigurno još 25.000 nelegalnih objekata koji nisu započeli proces legalizacije, shodno još uvijek važećoj zakonskoj regulativi. Tako da bi doveli infrastrukturu do ordeđenih objekata moramo pogledati prvo da li su ti objekti izgrađeni u skladu sa zakonskim propisima. Svi objekti koji su izgrađeni preko pruge gdje ne postoji detaljni urbanistički plan, smatraju se nelegalnim objektima. Dovođenje infrastrukture u konkretnom slučaju, vodovodne i kanalizacione mreže, prema objektima koji su nelegalni, smatra se krivičnim djelom.
Govorio sam u ranijem dijelu emisije, Zavod za planiranje prostora koji će biti formiran u Baru, u prvim godinama će se dominantno baviti izradom prostorno-planske dokumentacije na lokalitetima gdje do sada nismo imali Detaljne urbanističke planove. To više neće biti ni Detaljni urbanistički planovi, to će biti sanacioni planovi, zato što ne želimo da rušimo objekte, već da dovedemo ono što je neophodno u dijelu te minimalne strukture kako bi se obezbijedio kvalitetan život. Negdje ćemo morati da napravimo određene kompromise, nećemo moći da imamo saobraćajnice širine 5,5 metara, zato što su objekti pozicionirani uz same saobraćajnice, ali da ćemo na postojećim saobraćajnicama morati da gradimo infrastrukturu, konkretno vodovodnu i kanalizacionu mrežu, hoćemo. Da bismo krenuli sa tim investicijama za koje imamo obezbijeđena sredstva, mora se započeti proces legalizacije mnogo kvalitetnije nego što je to rađeno u prethodnom periodu, jer ono što je do sada urađeno je samo evidencija određenih zahtjeva. Jako mali broj objekata je legalizovan. Po tom osnovu Opština je prihodovala skoro simbolična sredstva, a ta sredstva moraju da se ulože da bi se gradila upravo ta infrastruktura. Međutim, sredstva će biti obezbijeđena, ali jedini način da krenemo u kvalitetnu realizaciju svih ovih neophodnih infrastrukturnih aktivnosti, jeste da imamo usvojen prostorni plan za taj dio opštine.
Moram da se saglasim sa još jednom činjenicom, a to je da je proces legalizacije, koji je tako pompezno najavljivan, potpuno zakazao, nije ispunio ni naša očkivanja a još manje očekivanja građana. Oni nisu dobili ono što su trebali da dobiju, mi nismo stvorili pretpostavke da možemo da gradimo tu infrastrukturu. Priprema se novo zakonsko rješenje u dijelu legalizacije objekata koje bi trebalo kvalitetnije da ovu oblast tretira.
Potpuno sam suglasan sa ovom konstatacijom da je apsolutno nedopustivo da naselja koja su izgrađena na kilometar i po od samog centra grada nemaju osnovnu infrastrukturu u 2025. godini. Saosjećam sa mojim sugrađanima i u tom dijelu nastojim da pomognem koliko god je to moguće.
Zahvaljujem našem slušaocu što prepoznaje napor lokalne uprave da sport kao jednu kao primarnih oblasti našeg grada podržimo i na kvalitetan način obezbijedimo finansijska sredstva za rad sportskih klubova.
RB/BI: I da zaključimo, kakav je red koraka sad za ove ljude u tom naselju?
Raičević: Neophodno je sačekati izdradu DUP-a, to neće biti DUP po novom zakonu, drugačije će se zvati, ali to neće ni biti DUP već sanacioni plan. On će obezbijediti te minimalne preduslove za izgradnju infrastrukture. Ponavljam, moraćemo da pravimo određene kompromise u prostoru. Ja kao predsjednik Opštine ne želim da budem zapamćen kao neko ko je rušio objekte bez adekvatne finansijske nadoknade. Nastojaćemo da ono što su izgrađeni objekti stanovanja sačuvamo koliko god je to moguće i da obezbijedimo nedostajaću infrastrukturu.
RB/BI: Dvije nedovršene zgrade su mnogim Baranima trn u oku, zgrada kod Pošte i zgrada kod mosta Željeznice. Kad će biti nastavljeni radovi?
Raičević: Nažalost, zgrada Pošte, zbog opšte poznate problematike, još uvijek je zarobljena u ovom obliku u kojem je i dan danas. Nisam zadovoljan zbog te činjenice, ali isto tako moramo poštovati sudske instance, s obzirom da se još uvijek vodi sudski spor, aktivan u ovom predmetu i sve što bismo i u komentarima i u nekim nastojanjima lokalne uprave nastojali da doprinesemo što skorijem rešavanju ove problematike, bilo bi miješanje u ingerencije sudske vlasti. S druge strane, nisam upoznat još uvijek kako i na koji način investitori planiraju da nastave sa radovima na izgradnji hotelskog kompleksa u blizini rijeke Željeznice. Problematika koja mi je poznata zbog cjelokupne globalne situacije i nedostatka sredstava na računima investitora iz Ukrajine, jeste nešto što je usporilo realizaciju ovog projekta. Želim da vjerujem da će se ta problematika vrlo brzo riješiti i da će se novčana sredstva neophodna za nastavak ovog projekta pronaći i da će Bar vrlo brzo dobiti jedan od najreprezentativnijih hotelskih objekata sa renomiranim hotelskim brednom koji će upravljati ovim lokalitetom.
RB/BI: Ne bih želio da zvučim nihilistički, ali imam osjećaj da se građevinarstvo i u Baru i u Crnoj Gori otelo kontroli.
Raičević: Apsolutno ću se složiti sa Vama. Pokazujem zabrinutost i zbog činjenice da smo se svi manje-više udaljili od dobro uspostavljene prakse nakon naučenih lekcija iz 1979. godine. Vrlo brzo smo to gradivo zaboravili, nažalost. Zaboravljamo činjenicu da je ovo trusno područje. A isto tako moramo biti svjesni i činjenice da se primjenjuju i euro kodovi koji možda nisu baš u potpunosti prilagođeni ovom trusnom području, tako da sam jako zabrinut i zbog standarda koji se primjenjuju u samoj izgradnji objekata i načina na koji se objekti grade. Ono što mi lično predstavlja jednu malu satisfakciju jeste i činjenica da manje-više svi ovi stambeni objekti o kojima smo pričali, a toliki ih je broj koji se trenutno grade u Baru, imaju minimum jedan, a čak i dva nivoa podzemnih garaža, što dovoljno govori da se vodi računa i o tom statičkom saobraćaju, odnosno o adekvatnom broju parking mjesta. U Baru se još uvijek primjenjuju zakonske odredbe koje nalažu da je za jednu stambenu jedinicu, neophodno obezbijediti 1/1 parking prostor. Da li će to biti dovoljno? Ja to ne znam. Ali, isto tako je činjenica, a tome i svjedočimo manje-više svi u gradu, da nemamo jednak broj stanovnika u martu i aprilu, kao što imamo u julu i avgustu, i da je očigledno da će ljetnja frekvencija saobraćaja uticati na sve ono o čemu smo pričali.
RB/BI: Plašite li se one davnašnje konstatacije da pruga na potezu od nekadašnjeg “BB”-a do Črvanja klizi, kao i zemljište ispod nje, na kojem se mnogo gradi, i da sve može da se strovali na magistralu?
Raičević: Taj dio grada i Zeleni pojas su prepoznati kao lokacije sa izrazitom tendencijom klizanja zemljišta. Razumijem da je tehnika i standardi u dijelu izgradnje objekata u tom dijelu uznapredovala. Da se kroz adekvatna šipovanja može obezbijediti sami teren. Ali, zabrinjava ova činjenica koju ste istakli. Da se i u tom dijelu grada, očigledno, valorizuje prostor. To su lokacije koje su u dominantnom vlasništvu privatnih vlasnika, starosjedioca, to ću morati i ovom prilikom napomenuti, koji se bave valorizacijom zemljišta koje su naslijedili. Da li to rade na kvalitetan način, nije na meni da sudim. Ali, isto tako nije na meni da ih osuđujem zbog toga što su krenuli da obezbjeđuju sebe, svoju porodicu i svoje potomstvo.
