Gost u emisiji “Promenada četvrtkom” bio je predsjednik Opštine, Dušan Raičević. Zbog obimnosti, objavljujemo razgovor u dva dijela, u subotu i nedjelju u 10:30.
RB/BI: Bojim se da ćemo opet biti zatrpani vozilima ovog ljeta i da ćemo morati da se naučimo strpljenju u kolonama. Već sada su gužve na putevima i to ne samo u centru grada. Sa koliko više saobraćajnica u opštini dočekujemo ovo ljeto?
Raičević: Konkretno, do početka turističke sezone završićemo radove na izgradnji dijela ulice koja vodi od kružnog toga od hotela „Babović“ do mikrolokaliteta ulica izgrađenih u dijelu naselja Šušanj, odnosno Osnovne škole „Anto Đedović“. Siguran sam da će izgradnja ove saobraćajnice značajno rasteretiti Jadransku magistralu, makar u dijelu tog lokalnog saobraćaja, s obzirom da će lokalno stanovništvo sigurno koristiti te saobraćajnice kao prečice da bi došli do svojih objekata stanovanja. S druge strane, želim da vas informišem da vrijedno radimo na razradi idejnih rešenja, izgradnji bulevarskih saobraćajnica od skretanja za tunel Sozina do Žukotrlice, i od biskupade do tunela Ćafe. To je ozbiljan projekat koji nastojimo da razradimo i da vidimo da li postoje prostorni kapaciteti za izgradnju ovih saobraćajnica za koje vjerujemo da bi djelimično riješili saobraćajnu problematiku u našem gradu i obezbijedili veću protočnost vozila. Raduje i činjenica da Monteput, kao kompanija koja je od strane Vlade Crne Gore zadužena za izradu idejnih rešenja i idejnih projekata, trase autoputeva u Crnoj Gori, vrlo vrijedno i posvećeno radi na izradi idejnog rešenja autoputa od Virpazara do Bara.
I ranije smo zagovarali, a i članovi Savjeta za praćenje i realizaciju aktivnosti za prostorno-planske dokumentacije su vrlo posvećeni i zagovaraju da se promijeni narativ autoput Bar – Boljare, već da taj narativ bude prihvaćen: Luka Bar – Boljare, jer bez saobraćajnice koja bi dovela autoput što bliže Luci Bar nema ni daljeg razvoja Luke Bar. Tako da sam jako zadovoljan sa dosadašnjim aktivnostima.
Mogu slobodno da kažem da smo skoro 80 odsto nedefinisanih stvari precizirali i da će u narednim danima sigurno doći do razrešenja ovih preostalih 20 odsto. Predložićemo vraćanje nekada predloženu trasu izgradnje autoputa koja podrazumijeva izgradnju novih pristupnih saobraćajnica kroz Sutorman, radije nego ono što je u prostorno-planskoj dokumentaciji definisano, a govori o paralelnoj tunelskoj cijevi sa tunelom Sozina. Smatramo da će ovo rješenje, koje je između ostalog, skoro 3,6 km kilometara kraće nego ovo predloženo prostorno-plansko rješenje, koje je još uvijek važeće, biti kvalitetnije. Trenutno se radi Prostorni plan Crne Gore, izmjene Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar, i treba definisati ove trase na kvalitetan način, rezervisati prostor za neki naredni period, čekajući obezbjeđivanje finansijskih sredstava i početak nečega što definitivno treba da obezbijedi novu razvojnu perspektivu za naš grad, jer autoput to sigurno može obezbijediti, a kroz izgradnju novih bulevarskih saobraćajnica koje bi bile internog karaktera sjutra ili lokalnog karaktera, Bar definitivno može da razriješi saobraćajnu problematiku narednih 50 godina.
RB/BI: Miralem Fejzović pita: „Zgrada ’Lekovića’ u Ilinu nema prilaz komunikacijama ni sa jedne strane. Kad možemo očekivati rješenje tog problema?“
Raičević: Radimo na potencijalnom pronalasku rješenja, ovdje konkretno govorimo o neophodnosti razgovora sa vlasnicima zemljišta i njihovoj dobroj volji da zemljište prodaju sa ciljem da mi kroz adekvatnu zakonsku proceduru pokušamo da obezbijedimo saobraćajni priključak na zgrade koje su izgrađene u nekom periodu, prije usvajanja samog DUP-a Ilino. Prosto je za nevjerovati, ali je činjenica da je ova zgrada kao takva ostavljena bez saobraćajnog priključka. Ja razumijem problematiku stanovnika ove zgrade, razumijem da to predugo traje, međutim ne postoje zakonske mogućnosti da mi vlasnike zemljišta primoramo da Opštini prodaju tu imovinu, jer očigledno ima i onih koji, bez obzira koju cijenu da ponudite, ne žele da prodaju imovinu. Nadam se da ćemo intenzivirati te razgovore u nekom narednom periodu i pokušati da obezbijedimo adekvatan saobraćani priključak i za stanovnike zgrade „Lekovića“.
RB/BI: Zašto je evakiusan parking kod Robne kuće? Neće valjda i tu da nikne neka zgrada?
Raičević: Ne. Ukoliko sam dobro informisan, jedan dio parking prostora ispred Robne kuće, ispred nekadašnjeg ZIB-a, je promijenio vlasnika. Postoji obavještenje da se radi na adaptaciji samog parking prostora. S druge strane, vlasnik tog prostora i tih parking pozicija je “Izbor Bar”, koji raspolaže tim nepokretnostima, tako da očekujemo da će na kvalitetan način obezbijediti i prostor za parkiranje u samom centru grada.
RB/BI: Da budem malo indiskretan, pa da Vam postavim pitanje: Gdje se kupate ljeti? Gledao sam Vas na Kraljičinoj plaži. Čuo sam, ne znam da li ste i Vi u tom saznanju, da je i Kraljičina plaža „tempi passati“?
Raičević: I vi, i ja, i mnogi Barani koji su koristili Kraljičinu plažu kao jedini bijeg od svega čemu svjedočimo tokom ljetnjih mjeseci, uprkos saobraćajnim gužvama i neophodnosti da se onim brodićima prevezemo do same Kraljičine plaže, jedino smo se tamo osjećali kao kraljevi. Dobio sam i ja informaciju da je promijenjen zakup, sve je to uzrok nečega protiv čega smo se borili u prethodnim mjesecima, ne samo ja i već i moje kolege sa Crnogorskog primorja, pokušavajući da ubijedimo donosioce odluka da to nije dobar i kvalitetan pristup u ovom konkretnom trenutku, da se, na početku turističke sezone, mijenjaju zakupci. Siguran sam da ćemo svjedočiti neadekvatnoj pripremi turističke sezone, makar u dijelu plaža. Novi zakupci, ako budu posvećeni tom poslu, moraće da posvete određenu pažnju pripremi. Ne želim da vjerujem da će se tamo bilo šta značajno promijeniti, već da ćemo i dalje moći da koristimo Kraljičinu plažu kao što smo je i do sada koristili. Želim da vjerujem da teško može da nam se otme Kraljičina plaža i zabrinut sam i činjenicom da su manje-više sve plaže, pa čak i one divlje koje su bile prepoznate kao najljepše plaže na Crnogorskom primorju, ove godine dobile zakupce.
Postavlja se pitanje, šta je bila ideja vodilja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom? Očigledno samo finansijska korist, odnosno ekonomska dobit. Bez obzira na to da li je lokalno stanovništvo prihvatilo ili da li je to podržalo. Oni su zbog te sveprisutne centralizacije donijeli odluku bez konsultacija sa predstavnicima lokalnih uprava. Ja mogu da budem zadovoljan samo zbog činjenice da sam ukazao na određenu problematiku i ukazao da neke plaže ne trebaju da uđu u atlas kupališta. Međutim, to kao da nije doprlo do onih koji su donosioci odluka. Atlas kupališta koji nikad nije prezentovan, pošao je na javnu licitaciju. Zakupci su, vjerovatno, uplatili ta sredstva, dobili u zakup određene plaže. Zabrinut sam blizine početka turističke sezone i već pomenute neophodnosti pripreme samih plaža, ali i višestrukog uvećanja samih zakupa, što će, sigurno, efektuirati i na način da će i usluge na plažama biti mnogo skuplje. Za lokalno stanovništvo to će da bude pogubno, ali ostaje nam more.
RB/BI: To je još jedan argument da budemo uz svoje lokalne zajednice, uz svoju Opštinu i da kažemo Morskom dobru „laku noć i doviđenja“.
Raičević: Tako je, slažem se sa tim i negdje je prosto za nevjerovati da od decembra ta naša inicijativa stoji u skupštinskoj proceduri. Pa čak i ova inicijativa koja je pokrenuta od strane određenog broja poslanika u Skupštini Crne Gore, još uvijek se ne stavlja na dnevni red. Postavlja se pitanje i da li će se staviti. Jer, očigledno je i Morsko dobro, odnosno sama zona Morskog dobra ovako centralizovana, stavljena u funkciju određenih političkih subjekata. A ono što je jedini dobitak u cijelokupnoj ovoj priči, jeste činjenica da je nas šest predsjednika Opština, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadamo, našlo zajednički jezik, pokrenulo inicijativu i mislim da će to biti samo način kako ćemo se i u nekom narednom periodu boriti protiv problematike koje je prisutna i u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru i Ulcinju, i na jednak način onako kao što smo to i do sada radili, jedinstveno, djelovati prema donosiocima odluka.
RB/BI: Nedavno je bila 41. godišnjica otvaranja Robne kuće. Bila je ponos Bara – sada je zastiđe, onako oronula ruži centar grada. Prosto ne ide jedno uz drugo, s jedne strane puta, ona fontana u koju mogu satima da gledam i, s druge, Robna kuća u koju ne mogu da gledam ni minut. Šta možete uraditi da opet zasja i bude kao sa onih čuvenih razglednica?
Raičević: Govorili smo u ranijem periodu da bi makar i taj naš pokušaj da okrečimo cjelokupnu Robnu kuću značajno doprinio vizuelnom doživljaju centra grada. Mi smo uputili inicijativu prema vlasnicima, odnosno suvlasnicima, s obzirom da manje-više svi poslovni prostori u prizemlju Robne kuće su prodati, i Zakon o etažnoj svojini je tu eksplicitan. Međutim, zabrinjava činjenica da su svi oni koji su vlasnici samih objekata u prizemlju istakli da održavaju fasadu ispred svojih objekata, odnosno u sklopu svojih objekata, i da njih ne interesuje kako će Robna kuća da izgleda. A mi sa nivoa lokalne uprave bi morali da donesemo posebnu odluku, jer je to posebna investicija, pa makar samo u tom dijelu da se Robna kuća okreči. Zakonska regulativa nam, trenutno, ne omogućava da tako nešto možemo da uradimo, ali definitivno ćemo morati da pronađemo neko kvalitetno rješenje i makar taj objekat „umijemo“.
Ostaje još uvijek otvoreno pitanje i samih pješačkih komunikacija, i same fontane i sunčanog sata, i svega onoga što gravitira u tom prostoru. Vidjećemo kako ćemo to dalje riješiti, s obzirom da vodimo sudski spor sa vlasnicima zemljišta. Nadam se nekom pozitivnom ishodu u narednom periodu kako bi Opština preuzela odgovornost i za ovaj prostor.
RB/BI: Koleginica mi je rekla da je ovo pitala jedna slušateljka, odnosno sugrađanka: “Kada će biti završen Centar za djecu sa smetnjama u razvoju?”
Raičević: Prije nekih dvadesetak dana sam, u prisustvu nadzornog organa, izvođača radova, predstavnika uprave za kapitalne projekte, obišao objekat Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Objekat koji se gradi u neposrednoj blizini Osnovne škole „Meksiko“. Iako je i sam predsjednik Vlade prilikom polaganja kamena temeljca obećao da će se objekat završiti za godinu dana, već sada svjedočimo kašnjenju od nekih pet mjeseci i po nekoj mojoj slobodnoj, laičkoj, procjeni, nije realno za očekivati da će se sa svim građevinskim radovima koji je neophodno da se okončaju završiti do kraja jula. To nam ostavlja jako mali prostor da do početka školske godine stavimo u punu funkciju Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, da obezbijedimo nedostajuću opremu koja se mora nabaviti, angažujemo dovoljno stručnog kadra koji će raditi sa djecom… Ali, to su neke okolnosti koje moramo uvažiti, s obzirom da je i izvođač radova iskusio određene probleme. Ponavljam, tender je raspisala Uprava za kapitalne projekte, finansira se sredstvima Kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore. Želim da vjerujem da je investitor prepoznao potrebu da izvrši određeni pritisak na samog izvođača radova i mislim da ćemo i u narednim mjesecima pratiti dinamiku realizaciju ovog vrlo značajnog projekta za našu zajednicu, a posebno za roditelje djece sa smetnjama u razvoju.
RB/BI: Opet se primakao Barski ljetopis. Šta možemo očekivati ovog ljeta, svjesni da smo unaprijed hendikepirani višemjesečnom sanacijom i rekonstrukcijom Dvorca?
Raičević: Nažalost, i ove godine određeni broj programa Barskog ljetopisa neće biti održan na lokaciji ispred samog Dvorca kralja Nikole, s obzirom da se građevinski radovi na samom objektu još uvijek izvode. U finalnoj fazi je izrada projektnog rješenja za uređenje parkovske površine i samog platoa ispred Dvorca kralja Nikole. Sa tim aktivnostima, nadam se, možemo da završimo u narednih par mjeseci, ali definitivno neće biti završeni za ovaj Ljetopis. Ranije sam govorio da ćemo kroz parterno uređenje samog prostora ispred Doma kulture, odnosno Ljetnje pozornice Doma kulture, sigurno dobiti neke nove prostore koje ćemo moći da koristimo za organizaciju dijela programa Barskog ljetopisa.
Želim da vjerujem da će rukovodstvo Kulturnog centra i selektori koji će selektirati program, nastaviti nešto što je dobra praksa, a to je da ponude kvalitetne programe i da Barski ljetopis, iz godine u godinu, napreduje. S obzirom da finansijska sredstva za organizaciju festivala opredjeljuje isključivo Opština Bar i da je podrška koja se dobija sa nivoa Ministarstva kulture simbolična, moraćemo da nastavimo u narednom periodu da se oslanjamo na domaće snage i obezbjeđujemo kvalitetne programe, koji privlače, ne samo lokalno stanovništvo, već i brojne turiste koji posjećuju naš grad u tom periodu.
Definitivno je da ćemo Ljetnju pozornicu sigurno osposobiti da se programi tu na kvalitetan način mogu održavati. Govorili smo o nekom prethodnom periodu da je jako teško bilo na onim stolicama posmatrati neke programe koji traju duže od dva sata, sa tim investicijama smo u poodmakloj fazi, očekujem da ćemo završiti u planiranom roku. Digitalizacija Ljetnje pozornice za otvoreni kino je završena i tu ćemo na jedan kvalitetan način započeti sve one programe koji su planirani u okviru Barskog ljetopisa.
RB/BI: Bilo je nekoliko odličnih pozorišnih predstava između dva Ljetopisa, sa tom praksom bi trebalo nastaviti. Pretpostavljam da se slažete?
Raičević: Svakako da se slažem, i ne samo da su te predstave privukle jako veliki broj sugrađana, već i određeni broj muzičkih događaja koje smo organizovali između dva Ljetopisa. Prosto je za nevjerovati, ali je to činjenica, da jedna od najljepših dvorana, odnosno sigurno u Crnoj Gori najveća dvorana, uspije da privuče toliki broj gledalaca i to me posebno čini sretnim. Naime, posmatrali smo predstave u Domu kulture, kojima su prisutvovali 400 ili 500 naših sugrađana što je jako veliki broj. Očigledno, Barani traže sadržaje između dva Barska ljetopisa i sa tim aktivnostima ćemo sigurno nastaviti u narednom periodu.
RB/BI: Priču završavamo sportom. Neka nam oproste svi drugi sportovi i tu smo grešni, ne Vi nego ja, ali košarka i fudbal su najpopularniji sportovi i idem linijom manjeg otpora. Košarkaši će se administrativnim putem, izgleda, izvući, ali nas zabrinjavaju fudbaleri. Došli su na domak zone plej ofa i s obzirom na težak raspored i bitku na dva fronta, reklo bi se, sve je moguće… Kako Vi vidite finiš košarkaške i fudbalske sezone?
Raičević: Što se tiče košarkaške sezone, moram da istaknem da sam jako zadovoljan zbog činjenice da, iako je to administrativnim putem, Mornar ostaje u ABA ligi. Ali, očigledno je ABA Liga prepoznala potrebu da doživi određenu reformu u samom sistemu takmičenja i da se veći broj košarkaških centara uključi. Želim da vjerujem, a pratim aktivnosti i finale ABA 2 lige, da će se jedan od košarkaških centara ponovo aktivirati, a to je Sarajevo. Mornar je administrativnim putem zadržao svoj status više nego opravdano, s obzirom da je Bar prepoznat kao košarkaški centar od samog formiranja ABA lige. Kao što su Partizan i Crvena Zvezda potrebni Evroligi, tako je i Mornar, odnosno Bar, potreban ABA ligi i raduje me upravo ta činjenica.
S druge strane, svjedočimo jednom zanimljivom fudbalskom prvenstvu, iako je manje-više poznato ko će biti šampion Crne Gore, to je Budućnost, drugoplasirani će sigurno biti Petrovac, ali je otvorena borba od trećeg mjesta do mjesta za baraž. Bodovna razlika, što se Mornara tiče, i gore i dolje je tri boda. Mislim da je Mornar fokusiran na nešto što je sada već realno za očekivati, a to je finale Kupa, s obzirom da je prva utakmica sa Iskrom iz Danilovgrada završena rezultatom 3:0. Siguran sam da će fudbaleri u finišu sezone pokazati stepen ozbiljnosti i da će pozitivnim ishodom okončati tu utakmicu i da će potencijalno kroz to finale Kupa tražiti svoju šansu za izlazak na evropsku scenu, koju naravno svi mi priželjkujemo. Isto tako treba nastaviti borbu za treće mjesto, jer potencijalno i trećeplasirani će možda ostvariti pravo na nastup u nekom od evropskih takmičenja. Lopta je okrugla, nadam se pozitivnom ishodu i da će fortuna u ovom finišu prvenstva biti naklonjena Mornaru, jer definitivno, bar do sada, to nije bio slučaj.
RB/BI: Iako je zlatno pravilo: nikada ne reci nikad, ovo je poslednja Promenada koju sam vodio u svojoj novinarskoj karijeri. Imali smo zanimljivih razgovora u protekle tri i po godine i moram da Vam odam priznanje da su bili otvoreni i da nije bilo nikakve cenzure, telefon uživo bio je sve vrijeme dostupan slušaocima, mislim da to nisu dovoljno iskoristili, ali kako god…
Raičević: Zaista moram da iskoristim ovu priliku, gospodine Vujoviću, da vam se zahvalim na jednom zaista profesionalnom pristupu i želji da komunikaciju koju lično imamo, prezentujemo i cjelokupnoj barskoj javnosti kroz jedan otvoren razgovor i mogućnost koju dajemo našim sugrađanima, odnosno slušaocima da postave pitanja na koju god hoće temu i o bilo čemu. Vi ste spomenuli da uvijek pripremite većinu pitanja, a ja moram da istaknem, eto da razriješimo i tu dilemu koju naši slušaoci možda imaju – ne znam koja ćete mi pitanja postaviti, niti smo ikad na tu temu govorili prije emisije, ali nastojim da budem jednako iskren i otvoren prema Vama, kao i prema slušaocima. Problemi sa kojima se oni susreću su problemi koje i ja živim, s obzirom da sam stanovnik ovog grada.
Želim Vam puno sreće u daljem radu, iako je penzija samo jedan “milestone” kako bi se to moglo navesti, a siguran sam da ćete nastaviti jednako posvećeno da dajete doprinos razvoju našeg grada. U nekom prethodnom periodu smo imali određeni stepen nerazumijevanja i razumijevanja, ali uvijek korektno i uvijek maksimalno otvoreno kako to Barani jedino i znaju i umiju.
