Dušan Raičević: Idemo u pravcu ravnomjernog razvoja svih djelova naše opštine (2)

U susret Danu Opštine Bar, 24. novembru, gost u programu Radio Bara juče je bio predsjednik Opštine, Dušan Raičević. Intervju s njim objavili smo u dva nastavka.

Radio Bar: Da li se odmaklo dalje od konačno postignutog dogovora sa investitorom “Sonuba Montenegro” o izgradnji turističkog kompleksa na Maljeviku, koji je više godina izmicao zbog, prvenstveno, pravne problematike?

Raičević: Mi smo sredinom 2019. godine konačno uspjeli da riješimo pravnu problematiku koja je opterećivala jedan projekat, a koji je imao za cilj da ponudi jednu potpuno drugačiju definiciju turističke ponude našega grada, da bude možda i pokretačka snaga za mnoge druge projekte koji će se realizovati ili koji se već danas realizuju na teritoriji naše opštine. Po posljednjim informacijama, vrijedno se radi u pravcu, prije svega, projektovanja komunalne infrastrukture, s obzirom da je investitor na sebe preuzeo obavezu da projektuje i izgradi komunalnu infrastrukturu koja će služiti građanima Sutomora i samom kompleksu Maljevik. I ovaj, i mnogi drugi projekti koji se realizuju ovih dana, treba da visoko pozicioniraju Bar kao turističku destinaciju. Od Virpazara, jedne od polaznih tačaka mnogih turističkih posjeta turista iz Zapadne Evrope i hotelskog kapaciteta koji praktično nije postojao dugi niz godina, ovih dana se vrijedno radi na projektu adaptacije starog hotela “13. jul”, što će poboljšati ponudu Virpazara kao turističkog mjesta. I Čanj će doživjeti potpunu transformaciju, na lokalitetu u blizini same plaže u Čanju investitor “Čelebić” gradi “AMA Resort”, projekat vrijedan blizu 77 miliona eura. U neposrednoj blizini budućeg rizorta vijedno se radi u dijelu adaptacije starih hotelskih kompleksa “Biserne obale”. U prethodnoj godini je i ovaj, vrijedan resurs turističke ponude našeg grada, promijenio vlasnika i značajna sredstva se ulažu u adaptaciju objekta.

U Sutomoru se ovih dana vrijedno radi na adaptaciji starog hotela “Korali”, koji bi u narednih godinu i po do dvije trebalo da doživi potpunu transformaciju i dostigne nivo 4+ zvjezdice. I “Inex zlatna obala”, mjesto gdje su mnoge generacije Barana provodile vrijeme, promijenio je vlasnika. Reputacija koju taj investitor ima, ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, uliva značajnu dozu optimizma da će i ovaj značajan turistički objekat doživjeti potpunu transformaciju. Građani Bara su upoznati da će i u užem centru grada, u neposrednoj blizini sportske dvorane, vrlo brzo početi da se gradi hotel sa pet zvjezdica, značajnog kapaciteta. Time se, prije svega, potvrđuje da je ambijent, kreiran u prethodnih par godina, povoljan za investicije u oblasti turizma i da će se kroz realizaciju ovih projekata, ono što jeste naše primarno opredjeljenje, ići u pravcu smanjenja broja nezaposlenih, posebno u ovim kriznim vremenima. Ukoliko sublimiramo ono što je neophodno da bude odrađeno i što će se raditi u narednom periodu na području naše opštine, posebno u oblasti turizma, mi ćemo biti na pragu da možemo da konstatujemo da praktično u Baru neće biti nezaposlenih, da će svi oni koji su trenutno na Birou rada biti u prilici da ostvare radni angažman, možda u nekom od ovih hotela, ili u nekim drugim oblastima gdje investitori pokazuju zaista veliko interesovanje.

Radio Bar: Ono što, sigurna sam, sve građane Bara interesuje je, u kakvom je stanju opštinska kasa? Šta građani mogu očekivati od kreiranja najvažnijeg finansijskog akta za narednu godinu – Budžeta? Kako je planiran i koji će biti odnos kapitalnog i operativnog dijela?

Raičević: Moramo da budemo svjesni činjenice da smo ušli u 2020. godinu nakon, slobodno mogu reći, rekordne 2019. godine, posebno u dijelu naplate sopstvenih prihoda, gdje bilježimo rekordnu naplatu najznačajnijeg izvornog prihoda Opštine Bar, poreza na nepokretnosti. Moram istaći da je i prolazno vrijeme, do 15. marta, na jedno opšte iznenađenje, bilo zaista sjajno, uz skoro 30% ostvarenja budžeta do tada, u odnosu na uporedni period prošle godine. Vjerovatno, da nas nije zadesila globalna pandemija, da bi se taj trend nastavio i tokom ostatka kalendarske godine. Činjenica je da je globalna pandemija ostavila niz negativnih efekata, ne samo na opšte zdravlje, već i na finansijsko poslovanje privrednih subjekata, globalnu ekonomiju, a sve se to odrazilo i na lokalni budžet. Naš Budžet je dominantno koncipiran na osnovu sopstvenih prihoda, odnosno sredstava koja lokalna uprava ubira na osnovu poreza i taksi. Mi smo kroz odgovarajuće mjere podrške lokalnoj privredi nastojali da ublažimo posljedice već tada evidentne ekonomske krize, ali moramo biti svjesni činjenice da je Budžet, koji jeste bio koncipiran na 23 miliona eura, morao da pretrpi rebalans. Prije dvadesetak dana usvojili smo Rebalans Budžeta kojim je definisano da će, umjesto 23.000.000, Opština prihodovati 19.555.000 eura. Na današnji dan realizacija Budžeta je prilično dobra, kroz određene aktivnosti koje svakodnevno sprovodimo, ja sam optimista i nadam se da ćemo do kraja ove godine ostvariti budžet u onom obimu u kojem zaista želimo da bude ostvaren i da time omogućimo nesmetano funkcionisanje sistema lokalne uprave i sredstva za realizaciju značajnih infrastrukturnih projekata.

U ovoj godini uspjeli smo da se izborimo i sa recidivima iz prošlosti, s obzirom da smo 2015. godine sa Vladom Crne Gore zaključili reprogram poreskih dugovanja lokalne uprave i opštinskih preduzeća. Prva smo lokalna samouprava na teritoriji cijele države koja je uspjela da izmiri sve obaveze prema Ministarstvu finansija u planiranom roku. Samo u ovoj godini, po osnovu tog reprograma, isplatili smo blizu milion eura. Sa druge strane, obezbijedili smo nesmetano funkcionisanje i isplatu svih obaveza po osnovu kapitalnih projekata. Ako navedem primjer da je izvođaču najznačajnijeg i individualno najvrijednijeg projekta – izgradnji nadvožnjaka u iznosu od 1,6 miliona eura – do sada isplaćeno preko 80% sredstava definisanih ugovorom, to uliva određeni stepen ohrabrenja da ćemo biti u mogućnosti da nesmetano finansiramo sve projekte koje smo zacrtali za ovu godinu i one koje smo planirali za narednu. Nacrt Budžeta za 2020. godinu je takođe pripremljen. On će biti nešto veći u odnosu na Budžet koji je pretrpio rebalans ove godine, planiran je na iznos od 20 miliona i slično kao i ove godine, preko šest miliona eura će biti opredijeljeno isključivo za kapitalne investicije i kapitalne projekte, koji bi trebalo da se realizuju u narednoj godini.

Radio Bar: Da li će lokalna uprava uspjeti da redovno izmiruje obaveze prema firmama čiji je osnivač? Kakva je trenutna percepcija?

Raičević: Ono što jeste odlika finansijskog poslovanja Opštine Bar, to mogu potvrditi prije svega zaposleni u lokalnoj administraciji, ali i opštinskim preduzećima, jeste redovnost isplate svih obaveza po osnovu ličnih dohodaka ili dotacija prema opštinskim preduzećima. Do sada uspijevamo da ispoštujemo neku dinamiku koju smo imali prethodne godine. Nadam se da ćemo biti finansijski potentni da te obaveze možemo redovno da izmirujemo i u periodu koji je ispred nas. Ono što želim da istaknem ovom prilikom, više puta sam to isticao i na zasijedanjima lokalnog parlamenta, da naša opštinska preduzeća moraju da počnu da razmišljaju na drugačiji način, da budu tržišno orijentisani i da nastoje da se preorijentišu sa lokalnog budžeta na ostvarivanje sopstvenih prihoda. I ovom prilikom želim da istaknem da ćemo i u narednom periodu nastojati da se sopstveni prihodi stave u prvi plan od strane opštinskih preduzeća i samim tim lokalni budžet koji je, htjeli da priznamo ili ne, u određenom stepenu limitiran, rastereti. Manje-više, to su prihodi koje Opština ostvaruje iz sopstvenih izvora.

Radio Bar: U kojoj mjeri je pandemija “urušila” proteklih godina zaista uspješan rad i respektabilne rezultate barske privrede?

Raičević: Sigurno je da su posljedice globalne pandemije evidentne i danas, kao što su bile evidentne već na samom početku, gdje su se određene djelatnosti i cjelokupna privreda susreli sa zatvaranjem određenih aktivnosti, kasnije već i aktivnosti koje su bile realizovane uz određene limite. Mi, prije svega, saosjećamo sa barskom privredom i kao stepen razumijevanja njihove situacije smo ponudili određeni paket mjera koji za cilj ima upravo ublažavanje posljedica. Uprkos činjenici da turizam kao dominantna privredna grana grada nije ostvarila promet koji je očekivan, u određenim oblastima smo uspjeli to da kompenzujemo. Sektor građevinarstva nije osjetio toliko značajne posljedice kao oblast turizma. Barska privreda, barska velika preduzeća bilježe dobre rezultate. Tu moram da istaknem sjajne finansijske pokazatelje i rezultate nakon devet mjeseci koje je ostvarila Luka Bar, uz želju da taj primjer prate i mnoga privredna društva sa teritorije barske opštine i da se na taj način izborimo sa posljedicama dolazeće ekonomske krize.

Radio Bar: Bar je prepoznat kao grad čija lokalna uprava ulaže velika sredstva i pruža logističku podršku razvoju preduzetništva, kao i ženskog preduzetništva. U tome ste istrajali i u ovom teškom vremenu…

Raičević: Kao i u ranijem dijelu našeg razgovora, gdje sam istakao da mnogi nijesu vjerovali da ćemo se odlučno i adekvatno izboriti sa posljedicama neadekvatnog rukovodstva u dijelu izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, tako su i mnogi bili skeptični po pitanju našeg opredjeljenja da se, u saradnji sa privrednicima, odnosno sa onima koji žele da pokrenu sopstveni biznis, izborimo sa svim “vjetrovima” koji su prisutni u dijelu pokretanja biznisa u Baru, i zajednički idemo u pravcu kreiranja novih radnih mjesta, da pokušamo da mlade ljude, pripadnice ljepšeg pola, podstkanemo da se, kroz pokretanje sopstvenog biznisa, oslobode percepcije da je najbolji posao u administraciji, u državnoj upravi. Kroz kreiranje dva programa koji su usvojeni u Skupštini, krajem prethodne godine smo pokrenuli dva konkursa. Jedan za podršku ženskom preduzetništvu, u iznosu od 35.000 eura i drugi koji se ticao podrške preduzetništvu, u iznosu od 100.000 eura. Početkom ove godine raspisali smo nova dva konkursa za podršku ovim oblastima preduzetništva i do sada isplatili blizu 280.000 eura. Raspisali smo drugi javni poziv za podršku ženskom preduzetništvu na iznos od 12.000 eura, time ćemo na kraju ove godine zaokružiti značajnu finansijsku injekciju prema preduzetnicima na iznos od 300.000 eura. Mnogi su sredstva koja smo opredijelili kao podršku njihovim biznis planovima već iskoristili za nabavku nedostajućih sredstava za unapređenje postojećeg biznisa, mnogi su uz finansijsku podršku Opštine pokrenuli sopstveni biznis, a neki će, vrlo vjerovatno, ta sredstva morati da iskoriste kako bi njihovi biznisi i opstali. Naša su predviđanja i naše su želje, prije svega, da jednako posvećeno u sličnim, ako ne i većim iznosima, pružimo podršku preduzetnicima i u narednoj godini i time potvrdimo da barska lokalna uprava značajna sredstva de facto daje preduzetnicima za pokretanje ili unapređenje biznisa.

Radio Bar: U ovom momentu, još teže nego inače je socijalno ugroženim kategorijama. Tokom mjeseci kada ljudi ostaju bez posla, kada privreda grca, da li je realno da socijalno ugrožene kategorije, osobe sa invaliditetom, NVO sektor, očekuju podršku zajednice?

Raičević: Prije svega, saosjećamo sa svim našim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe i do sada, u toku ove kalendarske godine, izmirivali smo sve obaveze po osnovu skupštinske odluke, koja je definisala iznose socijalnih davanja, ali isto tako smo pokrenuli i niz aktivnosti preko Opštinske organizacije Crvenog krsta. Ovom prilikom im se zahvaljujem na doprinosu koji daju borbi sa Covidom 19, kao i vrijednim volonterima OO Crvenog krsta, sa ciljem da pomognemo svim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe. Ono što želim da istaknem je da smo u 2019. godini, poslije osam godina pauze, pokrenuli ponovo aktivnosti u dijelu realizacije konkursa kojim se definiše podrška nevladinim organizacijama. Nakon usvojenog rebalansa Budžeta, po osnovu konkursa koji je raspisan još u aprilu ove godine, već narednih dana ćemo donijeti konačnu odluku i biti u prilici da isplatimo sredstva koja po tom konkursu pripadaju nevladinim organizacijama, kao i organizacijama od posebnog značaja za Opštinu Bar i time omogućiti nesmetano obavljanje djelatnosti ovih, vrlo značajnih NVO.

Radio Bar: Brojne su aktivnosti čija realizacija nam je djelovala sasvim izvjesno, ali su zbog globalnog problema stavljene “na čekanje”. Jedna od njih je i objekat za Dnevni boravak odraslih osoba sa smetnjama u razvoju? Kakva je tu situacija?

Raičević: Želim da istaknem da je neopravdano čekati jedan značajan objekat za lokalno stanovništvo toliko godina, ali isto tako moramo biti svjesni činjenice da određene procedure moraju biti zadovoljene, sa ciljem da što prije počnemo realizaciju ovog važnog projekta, prije svega, za djecu sa posebnim potrebama, a kroz izgradnju Dnevnog centra nastojimo da tu problematiku na adekvatan način riješimo. Konačno smo uspjeli da riješimo ono primarno, osnovno pitanje imovinsko-pravnih odnosa – u septembru ove godine konačno smo dobili pravo raspolaganja na urbanističkoj parceli koja je definisana kroz planski dokument, a koja se nalazi u neposrednoj blizini škole “Meksiko”, jedan manji dio školskog dvorišta. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da su do sada realizovane aktivnosti, usljed promjene zakonskih rješenja, vraćene na sami početak. Trenutno zakonska regulativa predviđa raspisivanje javnnog konkursa sa ciljem izbora idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju ovog objekta. Ovih dana realizujemo niz aktivnosti, formirali smo tim koji će se baviti ocjenom konkursnih rješenja. U tom timu, pored službenika lokalne uprave, biće zastupljeni ljudi iz struke, a dio tog tima biće i predstavnici NVO koje se bave ovom problematikom, sa ciljem da na adekvatan način sagledamo sva arhitektonska rešenja čiji je cilj da ponudi rješenje za djecu, a možda i za odrasle sa posebnim potrebama.

Radio Bar:  Smještaj odraslih osoba sa posebnim potrebama je takođe jedan od velikih problema.

Raičević: Upravo to jeste cilj, da kroz izgradnju ovog objekta na neki način riješimo problematiku i mlađe i starije populacije i time pošaljemo jasnu poruku, da lokalna uprava brine o svim građanima podjednako.

Radio Bar: Iako se već godinama potencira da je jedan od važnih razvojnih potencijala Bara poljoprivreda, čini se da je značaj te grane tek sada postao više nego jasan. Je li lokalna uprava, uprkos složenoj ekonomskoj situaciji, ipak uspjela da stimuliše i podrži poljoprivredne proizvođače da iskoriste zaista ogromne prirodne resurse ovog podneblja?

Raičević: U pravu ste, pandemija Covid 19 nas je podstakla da razmišljamo na jedan drugačiji način. Raduje činjenica da je upravo sve ovo proizvelo jedan pozitivan efekat koji je već evidentan na terenu, a to je da se mnoga zapuštena gazdinstva obnavljaju. To uliva jednu dozu optimizma svima nama, da smo kadri i sposobni da se u svim kriznim situacijama izborimo i pronađemo adekvatno rešenje. Lokalna uprava je još 2017. godine, nakon usvajanja Programa podrške poljoprivredi, definisala određene mehanizme te podrške. U periodu 2018, 2019. i 2020. godine iz lokalnog budžeta, kao podršku poljoprivrednim proizvođačima, isplatili smo 418.000 eura. To je samo polovina onog novca koji je de facto investiran u oblast poljoprivrede. Samo za tri godine govoriti o blizu 800.000 eura investiranih u oblast poljoprivrede, bilo kroz revitalizaciju starih vinograda, oranica, voćnjaka, ili kroz nabavku adekvatne mehanizacije, znači da možemo da utvrdimo da će i poljoprivreda našega grada u narednim godinama biti dominantnija nego što je bila do sada.

Radio Bar: Nije novost, nije neuobičajeno, da u teškim vremenima prvo, ali i najteže, trpe kultura, sport… Kakva je situacija poteklih mjeseci u tim oblastima u Baru?

Raičević: Slažem se sa Vama da su oblast kulture i sporta pretrpjele određene negativne efekte pandemije, prije svega zbog mjera NKT-a i preporuka Instituta za javno zdravlje. Mnoge kulturne manifestacije nijesu mogle biti organizovane. Na sreću svih nas, Barski ljetopis je u jednom skraćenom obimu ipak uspio da organizuje određeni broj događaja, uz poštovanje svih mjera, ali isto tako moramo biti svjesni i činjenice da smo imali odgovornost da u ovom trenutku otkažemo manifestacije koje jesu tradicionalne, posebno manifestacije koje su planirane upravo u susret Dana Opštine. Morali smo otkazati i tradicionalnu “Koštanijadu” i “Maslinijadu”, da smo već tokom ljetnje turističke sezone bili u obavezi da otkažemo i “Noć Velikog pijeska” i “Šušanjsku noć” i “Spičansku noć”, tradicionalne manifestacije koje su za cilj imale da promovišu kulturno-istorijsko bogatstvo tih krajeva naše opštine, ali da na jedan adekvatan način odaju priznanje turistima koji posjećuju našu opštinu. Nažalost, i sport trpi određene posljedice. Međutim, sportska takmičenja se realizuju bez prisustva publike. Raduju nas uspjesi koje sportske ekipe iz Bara postižu i pod ovako promijenjenim okolnostima, iako bismo svi mi željeli da sa tribina pružimo podršku mnogim sportskim kolektivima. Naše opredjeljenje je da nastavimo da finansijski podržavamo programe sportskih organizacija, pored onih klubova u kojima opština ima osnivački ili suosnivački ulog, da obezbijedimo nesmetano finansiranje njihovih takmičenja, a da sa druge strane, kroz adekvatnu proceduru konkursa, pružimo podršku sportskim kolektivima koji za određene programe apliciraju za podršku iz lokalnog budžeta. Tako smo i prethodne godine izmirili sve obaveze prema sportskim klubovima. Nadam se da ćemo do kraja ove godine biti u prilici da izmirimo sve obaveze, i po osnovu konkursa, i po osnovu budžeta prema svim sportskim organizacijama.

Radio Bar: Kancelarija za upravljanje evropskim projektima, iako mlada, od samog definisanja daje odlične rezultate. Opravdala je osnivanje, a odolijeva i dobu korone. Koji projekti su obilježili njen rad u proteklim mjesecima?

Raičević: Moramo konstatovati da je Kancelarija za evropske projekte jedna mlada organizacija u samoj lokalnoj upravi, ali da vrlo vrijedno i posvećeno rade u pravcu realizacije projekata sa evropskim partnerima. I ne samo u pravcu realizacije, već uspostavljanju komunikacije i saradnje koja će u narednom periodu dati još i mnogo veće efekte. Naša kancelarija sa uspjehom sprovodi i privodi kraju projekat “Cross border oil” koji je imao za cilj, prije svega, da pozicionira maslinarstvo na pravo mjesto, ali isto tako da kroz određene projekte koji imaju za cilj unapređenje i promociju kulturno-istorijskog nasljeđa obezbijede dodatna sredstva za unapređenje infrastrukture u Starom Baru ili da kroz saradnju sa Caritasom obezbijedimo podršku za najstarije sugrađane našeg grada. Trenutno se u Baru realizuju evropski projekti sa budžetom opredijeljenim za Opštinu Bar u iznosu od 420.000 eura. To su značajna finansijska sredstva i ja zaista vjerujem u tim koji radi i koji stoji iza realizacije ovih projekata i da će u narednom periodu ta finansijska podrška biti još i veća, s obzirom da je realno za očekivati da se u narednom periodu otvore i novi fondovi, koji će omogućiti veću finansijsku podršku projektima koji budu aplicirali iz Bara i Crne Gore, u saradnji sa evropskim partnerima.

Radio Bar: Navikli smo na bogate i sadržajne programe u slavu Dana opštine Bar. Ove godine to neće biti tako. Ipak, sa nadom u što skorija bolja vremena i željom da se sačuvamo, izađemo iz ove mučne priče zdravi, zamoliću Vas da na kraju razgovora uputite poruku sugrađanima povodom rođendana grada.

Raičević: Prije svega, još jednom da potvrdimo da smo se odlučili za otkazivanje manifestacija koje su bile tradicionalne, čijoj smo se organizaciji radovali, zbog trenutne epidemiološke situacije i povećanog broja pozitivnih na Covid 19 u našem gradu. Isto tako, u punom razumijevanju sa lokalnom Skupštinom smo otkazali i organizaciju Svečane sjednice. Na nivou lokalne uprave donijeli smo odluku da sredstva koja su ranijih godina bila opredijeljena za organizaciju svih ovih manifestacija ove godine utrošimo na jedan drugačiji, a smatramo odgovoran način. Tako smo odlučili da sa po 4.000 eura podržimo rad ljudi koji su na prvoj liniji fronta odbrane od Covida-19, odnosno na prvoj liniji odbrane i zaštite života naših sugrađana. Sa po 4.000 eura ćemo podržati Opštu bolnicu u Baru, Dom zdravlja i Opštinsku organizaciju Crvenog krsta. Iako smo već umorni od konstantne potrebe za izbjegavanjem kontakata i nelagode koje neophodne mjere stvaraju u svakodnevnom životu, još jednom snažno apelujem na sugrađane da neutrališu barski prkos i ulože još više napora da sačuvaju svoje zdravlje i zdravlje najbližih. Izdržimo zajedno, jer sloboda je vrijedna svake žrtve, a Dan oslobođenja neka nam bude podstrek da istrajemo onda kad je to najpotrebnije. Svim slušaocima Radio Bara, svim građankama i građanima Bara želim dobro zdravlje i srećan Dan grada Bara.

Share.

Comments are closed.