Po već ustaljenoj praksi, svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, gost u „Promenadi četvrtkom“, kod Milana Vujovića, jeste predsjednik Opštine, Dušan Raičević. Kao i prošlog puta, telefon 302-320 bio je otvoren za pitanja slušalaca.
RB/BI: Od vašeg posljednjeg gostovanja desile su se mnoge stvari, a o dvije se najviše govori: o odlaganju izbora i gostovanju Dina Merlina. Šta kažete o odlaganju izbora u Baru za oktobar?
Raičević: Rekao sam i prilikom prethodnog gostovanja da je partija kojoj pripadam bila spremna i za izborni ciklus u redovnom terminu, za 19. jun. Cijeneći i percepciju manje-više cjelokupne političke javnosti da je u ovom trenutku mnogo pametnije posvetiti se organizaciji aktivnosti u susret turističkoj sezoni, podržavam to zbog činjenice, kao što se i sami možete uvjeriti, da je i naš grad u punom zamahu pripreme turističke sezone, da su ugostiteljski objekti i hoteli već u značajnom broju popunjeni, da je živo na svim lokalitetima u gradu, što potvrđuje da je turistička sezona ove godine počela mnogo ranije nego prethodnih godina. To potvrđuju i podaci Turističke organizacije koji govore da mi danas u našem gradu imamo skoro 50 odsto više turista nego u uporednom periodu prošle godine. Time se negdje i potvrđuje opravdanost koncepcije koja je predložena sa nivoa Parlamenta, odnosno prihvaćena od strane predsjednika države, da se ide u pravcu odlaganja izbora. Ono što moram istaći jeste da ćemo mi sa nivoa lokalne uprave raditi redovno poslove koji su definisani za ovaj period godine, ne osvrćući se na to koji će biti tačno termin održavanja izbora. To se potvrđuje već i ovih dana, jer realizujemo sve one aktivnosti koje su u dinamičkom planu, odnosno u Programu uređenja definisane za ovaj period godine. Bićemo spremni i u oktobru, bićemo spremni možda i za neki drugi termin, kao što smo bili spremni i za ovaj redovni, koji je prvobitno bio najavljen, a to je 19. jun.
RB/BI: Bar je proteklih dana bio zaista muzički epicentar regiona. Jeste li očekivali baš onoliko svijeta na koncertu Merlina i Senide?
Raičević: Biću iskren, očekivanja jesu bila da možemo ugostiti jako veliki broj posjetilaca. Po zvaničnim procjenama Uprave policije govorimo o prisustvu blizu 30.000 posjetilaca na barskom šetalištu tog dana pa moramo konstatovati da je to mimo svih naših očekivanja. Svjesni smo činjenice da je upravo toliko dugo najavljivan koncert i doveo do toga da je interesovanje mnogo veće, kao i termin koji smo izabrali, a to je jedna svojevrsna najava početka turističke sezone i povratak, prije svega, nekim normalnim životnim okolnostima, s obzirom da su par dana prije održavanja koncerta i neke ranije važeće mjere ukinute, tako da smo mogli da se ponovo radujemo životu. To je prvi veći koncert koji je organizovan na otvorenom poslije dvije godine, publika je bila željna takvih događaja, a mi smo se potrudili da budemo dobri domaćini i sve je, mimo svih naših očekivanja, proteklo u najboljem redu. Ako znate da je 30.000 ljudi bilo prisutno, bez jednog jedinog incidenta, to dovoljno potvrđuje koliko je dobro bilo sve organizovano.
RB/BI: Vratićemo se, naravno, tom koncertu, ali rekli smo da slušaoci imaju prioritet.
Slušalac: Dobar dan. Ja bih postavio Milane, vama jedno pitanje, a predsjedniku sve pohvale za organizaciju ovog velikog, spektakularnog događaja za grad Bar i za sve građane Bara.
RB/BI: Da li biste ipak postavili pitanje predsjedniku Opštine a ne meni?
Slušalac: Ja sam predsjednika pohvalio, a vama postavljam pitanje. Da li vi uopšte znate, vi ste tu stari Baranin, jednog gradonačelnika koji je bio, za tolike godine, a da je ovako nešto napravio kao gospodin Dušan?
RB/BI: Zahvaljujem, ipak ću prepustiti predsjedniku Opštine da govori o Merlinu i eventualno odgovori na ovo piitanje.
Raičević: Zaista zahvaljujem uvaženom slušaocu koji je pohvalno govorio o svim aktivnostima koje lokalna uprava, na čijem sam čelu, sprovodi. To nam, prije svega, predstavlja jednu sjajnu motivaciju da još posvećenije i vrednije radimo u narednom periodu. Ne želim da umanjim doprinos svih mojih prethodnika koji su, svaki na svoj način, ugradili dio sebe u naš grad. Njihov doprinos je nemjerljiv i ja sam svima njima zahvalan za sve što su uradili za naš grad. Ukoliko bismo se bavili određenom analizom, uvidjeli bismo da je bilo mnogo uspješnijih nego što sam ja.
Slušalac: Pozdrav za vas i za gospodina gradonačelnika. Htio bih da pitam što je sa DUP-om Topolica IV i zašto je blokiran?
Raičević: Hvala na pitanju. Informacije radi, od 1. januara 2019. godine Vlada Crne Gore je oduzela ingerencije lokalnim upravama u dijelu izrade, odnosno pripreme planske dokumentacije. To je jedna od ranije izvornih nadležnosti lokalne samouprave, da koncipira, odnosno da planira prostor na teritoriji svoje opštine. Od 2019. godine ta je ingerencija prebačena na resorno ministarstvo, Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja, bez ikakve konsultacije sa lokalnom upravom, iako je na našu inicijativu pokrenuta procedura izmjena i dopuna DUP-a Topolica IV, izabran odgovorni obrađivač plana. Međutim, bez ikakve konsultacije, bez ikakve najave, ministar u ranijem sazivu Vlade Crne Gore je donio odluku o zabrani izgradnje na prostoru DUP-a Topolica IV, odnosno uvođenje moratorijuma do usvajanja izmjena i dopuna plana Topolica IV. Takva odluka je stupiila na snagu u julu prošle godine, objavljena u Službenom listu mjesec dana kasnije, tako da ako sada posmatramo stvari formalno-pravno do avgusta ove godine i dalje je na snazi ta odluka, odnosno zabranjena je izgradnja na prostoru DUP-a Topolica IV. Time su vlasnici zemljišta, odnosno potencijalni investitori onemogućeni da prostor privode namjeni shodno planskom dokumentu. Da li će se nešto promijeniti u samom, da kažem, viđenju stvari novog rukovodstva ministarstva, da li će se ta odluka modifikovati, to zaista ne znam. Mi smo sa nivoa lokalne uprave pokrenuli, između ostalog, ocjenu ustavnosti takve odluke ranijeg ministarstva, odnosno ministra u 42. sazivu Vlade. Očekujemo da ćemo dokazati da je ta odluka prije svega nepromišljena, odnosno donijeta bez konsultacije sa lokalnom upravom a apsolutno bez ikakve konsultacije sa vlasnicima nepokretnosti, odnosno korisnicima prostora.
RB/BI: Vraćamo se ovom koncertu. Šetao sam sjutradan ujutro barskim korzoom. Osjećao se neki čudan miris i ostalo je mnogo smeća za posjetiocima, iako su komunalci u ranu zoru napravili ogroman posao. To sam i napisao, a vidio sam poslije u komentarima da su građani bili prilično decidni da, kada je toliki broj ljudi u pitanju, svuda u svijetu je tako – za njima ostaje smeće i nered i komunalci moraju biti spremni da priskoče. Ipak da postavim pitanje: da li se moglo, nekim improvizovanim kontejnerima, nekim mobilnim toaletima, uticati da jutarnja slika ne bude baš tako grdna?
Raičević: Vjerujte, bio sam prisutan na mnogim sličnim koncertima, od koncerta Stinga na Petrovaradinskoj tvrđavi, do mnogih drugih koncerata koji su organizovani u Beogradu, Depeche mode, takođe na Ušću, ranije čak i koncerta u Bugarskoj. Manje-više svuda je ista slika nakon organizacije takvih događaja, gdje je prisutnost publike u nekom sličnom broju. To je jedna potpuno normalna slika. Jako teško je organizovati toliku masu da se poštuju odredbe, odnosno da se obezbijedi na svakom manjem lokalitetu i kanta za otpatke, a da ne govorimo o toaletima. Mobilni toaleti su bili instalirani iza same bine. Eto, reći ću čak i taj podatak, osam mobilnih toaleta je bilo instalirano u neposrednoj blizini same koncertne bine, tako da smo misliili i na to. Ali, prosto je nemoguće masu od trideset hiljada ljudi natjerati da poštuje sve ono što se pod redovnim okolnostima poštuje.
Slušateljka: Upravo da se nadovežem na to vaše pitanje. Mi imamo situaciju u Sutomoru gdje je vlasnik Zelene pijace i štandova Komunalno preduzeće, čiji je Opština osnivač. Na tom placu, gdje se prodaju povrće, voće i ostalo, nema nijedne česme, niti jednog pokretnog, ekološkog toaleta. Godinama tu nemaju ljudi gdje da operu ruke, a vjerujem da ako gospodin gradonačelnik to ne zna, trebalo bi da ga upoznaju ovi koji rade u Komunalnom, da zaista ti ljudi u 21. vijeku nemaju česmu, mokri čvor, niti pokretni toalet.
Raičević: Cijenim vaše pitanje i jako sam zabrinut zbog činjenice sa kojom sam djelimično bio upoznat. Mi smo u nekom prethodnom periodu nastojali da riješimo problematiku tih, da kažemo, mikro lokaliiteta oko Zelene pijace u Sutomoru, kroz instalaciju polupodzemnih kontejnera. Time smo riješili problem nepropisnog odlaganja otpada, odnosno jedne ružne slike koja je odlazila iz Sutomora. Kroz izgradnju ulice prečica, bilo je potpuno logično i za očekivati da ćemo nastaviti sa radovima u dijelu organizacije Zelene pijace na jedan mnogo adekvatniji način. Saglasan sam potpuno sa slušateljkom da to trenutno nije na odgovarajućem nivou. Apsolutno ćemo se potruditi da to riješimo na jedan adekvatan način. U prethodnih par mjeseci bavili smo se izraženom problematikom na Zelenoj pijaci u našem gradu, znači velikoj Zelenoj pijaci i nastavićemo sa aktivnostima na obezbjeđivanju osnovnih preduslova i za Zelenu pijacu u Sutomoru, kao što je neophodno da se na jednak način pozabavimo sličnom problematikom i na dijelu pjace u Starom Baru, gdje planiramo i izgradnju toaleta koji će biti u upotrebi ne samo za potrebe Zelene pijace, već i za potrebe turista koji u sve većem broju posjećuju Stari Bar. Potpuno je opravdano ono što je slušateljka rekla, ta problematika mora konačno biti riješena na pravi način. Ja ću u komunikaciji sa predstavnicima Komunalnih djelatnosti nastojati da to riješimo u što kraćem roku, kako bi ti izazove sa kojima se oni susreću, posebno tokom ljetnjih mjeseci, bili riješeni.
RB/BI: Još jednom se potvrdilo da su pitanja slušalaca životnija od onih koja postavlja voditelj. Ono što sam htio da pitam prije nego što se gospođa uključila u razgovor, zapravo je jedna konstatacija. Bio sam uvjeren da je nagrđen onaj park iza Tropikane, odnosno ispred Nimonta. To je najljepši park u ovom gradu, gdje oči odmaraju. Ostao je, čini mi se, netaknut. Kako je to obezbijeđeno? Mislio sam da će ona masa to jednostavno da pregazi.
Raičević: Kroz instalaciju zaštitnih ograda nastojali smo da sačuvamo tu zelenu površinu, prije svega na inicijativu inženjerke Mire Prentović koja toliki niz godina vodi računa o svim zelenim površinama u našem gradu, a sa posebnom pažnjom vodi računa o zelenoj površini ispred Nimonta, odnosno nekadašnjeg objekta Tropikane. Uspjeli smo i to me posebno raduje i to foto-dokumentacija potvrđuje, već oko 10-11 sati, koja mi je dostavljena od strane službenika Komunalnih djelatnosti, da su manje-više sve zelene površine koje su u određenom obimu stavljene u funkciju organizacije ovog koncerta, bile u zaista dobrom stanju. Potvrdilo se da mogu da izdrže i upravo takve pritiske i izazove, a već narednih dana smo se pozabavili održavanjem svih zelenih površina u gradu. Zaista vjerujem da građani primjećuju da se itekako pažnja posvećuje i uređenju zelenih površina, posebno sada, u periodu pred sam špic sezone, gdje očekujemo da će značajan broj turista posjetiti naš grad.
RB/BI: Mnogi su ovih dana postavljali jedno pitanje, a pošto smo mi Javni servis, pljušte pitanja i sa ove i sa one strane: da li je bivši direktor Turističke organizacije Emil Kukalj smijenjen zbog Merlina, da bi sada na tom njegovom potezu, odnosno dolasku Merlina, mnogi od onih koji su ga kritikovali, ubirali pohvale?
Raičević: Ja ne bih to tako konstatovao i ne vidim, zaista, to na taj način. Prije svega, do toga je došlo na insistiranje Opštine Bar da se konačno odvažimo i da pokušamo da organizujemo tako veliki događaj u našem gradu, cijeneći infrastrukturu koja nam zaista omogućava tako nešto. Dovoljno je reći da je u jednom trenutku bilo preko trideset hiljada ljudi koji su posjetili naš grad, da smo obezbijedili dovoljan broj parking mjesta, da je obezbijeđena i protočnost saobraćaja i da manje-više nismo svjedočili nekim velikim saobraćajnim gužvama, osim već tradicionalnih, koje su vodile u pravcu Sutomora, kako u dijelu povratka, tako i u dijelu dolaska, prije svega zbog protočnosti tunela Sozina i time potvrdili da mi to možemo. Do sada je Turistička organizacija, kroz niz manifestacija koje tradicionalno organizuje kroz „Ljeto sa zvijezdama“, uvijek organizovala događaje koji su okupljali od pet do sedam hiljada ljudi. Mi smo kao Opština smatrali da mi možemo da organizujemo jedan ovakav događaj i na temelju te neke naše preporuke je Turistička organizacija počela određene pripremne aktivnosti. S obzirom da smo bili u pripremi rebalansa Budžeta, gdje smo obezbijedili finansijska sredstva Turističkoj organizaciji za organizaciju jednog ovakvog događaja, došlo je do određenih mimoilaženja u dijelu samog tajminga i obavještavanja od strane direktora Turističke organizacije prema Izvršnom odboru, ali tu apsolutno nije bilo nikakvih namjera da se bilo što prikrije ili da se nešto sakrije. Pozadina je očigledno neka druga, a nikako da je razlog smjene, odnosno razlog podnošenja ostavke direktora Kukalja bio, u bilo kojem dijelu, vezan za organizaciju ovog hepeninga.
RB/BI: „Vječite“ teme su sport i infrastruktura. Kaldrmu i trg ostavićemo za kraj, ali ono što sam htio da vas pitam je slijedeće: fudbaleri Mornara imali su furiozan finiš u Prvoj ligi, na kraju su zauzeli odlično, peto mjesto, a da nisu primili gol u Danilovgradu plasirali bi se, prvi put u svojoj istoriji, u Evropu. FK Mornar je uspješan sportski projekat Opštine, nastavlja li se saradnja iduće sezone?
Raičević: Jako sam srećan i zahvalan rukovodstvu FK Mornar zbog, prije svega, uloženog jako velikog truda, napora ali i finansijskih sredstava od strane sponzora da, pored sredstava koja Opština Bar obezbjeđuje, konačno stavimo Mornar, kao fudbalski klub sa najdužom tradicijom u našem gradu, na mjesto koje mu zaista pripada. Ono što me takođe raduje jeste jedan odgovoran rad svih selekcija, a posebno se to ogleda kroz rezultate koje je prvi tim postigao. Samo bod nas je dijelio od tog, da kažemo, na početku zacrtanog cilja iako sam ja, kao neko ko je imao iskustva u radu sa FK Mornar u nekom prethodnom periodu, od njih tražio samo jedno, a to je da pokušamo da prve godine igranja u Prvoj crnogorskoj ligi, zadržimo prvoligaški status bez baraža. A oni, rukovodstvo kluba, sportski direktor Novaković, zacrtali su cilj da pokušaju da se bore za Evropu. Bili su više nego uspješni. To potvrđuje činjenica da su osvojili 50 bodova, da su na kraju bili petoplasirani, da nas je samo taj jedan bod dijelio od Evrope. Međutim, nastavljamo saradnju, nastavljamo ovaj zaista sjajan projekat. Kad smo, 2018. godine, započeli ovu priču Mornar nije mogao ni da igra utakmice u našem gradu, s obzirom da je fudbalski stadion na Madžarici bio suspendovan. Uložili smo značajna sredstva sa nivoa lokalne uprave, uz pomoć Fudbalskog saveza Crne Gore, kako bi se infrastruktura unaprijedila. Sada imamo stadion koji ispunjava manje-više sve uslove, od reflektorskog osvjetljenja do montažne tribine koja omogućava gledaocima jedan potpuno drugačiji doživljaj same fudbalske utakmice. Nastojaćemo da koncipiramo tim koji će biti konkurentan i koji će možda već naredne godine, biti u poziciji da se bori za taj status, odnosno plasman u prve četiri ekipe koje će garantovati plasman Mornara u Evropu.
RB/BI: A kako vam se čini, ima li šanse da se ponovi 2018. godina, kada je u pitanju košarka?
Raičević: Kako da ne. Ali, složićete se sa mnom, negdje sam u razgovoru sa rukovodstvom KK Mornar konstatovao da ove godine bi bilo više nego suludo takmičiti se za plej-of sa ekipama koje su imale višestruko veći budžet od KK Mornar. Mi iz jedne dobre baze, dobre selekcije koju braća Pavićević godinama imaju, uspijevamo da ostvarimo zaista sjajne rezultate. Uzimajući u obzir značajna sredstva koja je KK Partizan uložio, dovođenjem igrača i legendarnog trenera Obradovića, a znajući snagu Zvezde, Budućnosti i Cedevite, manje-više su se već tada znale prve četiri ekipe koje će odskočiti, ne samo zbog budžeta, nego i zbog kvaliteta rostera…
RB/BI: I korona je tu odigrala veliku ulogu, jer nekim ekipama je publika petnaesti igrač. Mornaru je uvijek bila šesti igrač.
Raičević: Tako je. Primijetilo se da je korona prorijedila našu prepoznatljivu košarkašku publiku, najbolju i najedukovaniju kada je riječ o poznavanju košarkaške igre, koja zna da nagradi, ne samo poteze domaće ekipe, nego i gostujuće, i da zaista uživa u svakom košarkaškom spektaklu. Počinjemo vrlo brzo, nadam se, već u ponedjeljak, sa finalom Košarkaškog prvenstva Crne Gore. Želim da vjerujem da Mornar ima zaista sjajan tim. Možda odluče i ovih 20 dana, ili 25, odmora koji su imali u odnosu na Budućnost koja je morala odigrati svoje utakmice u polufinalu ABA lige i, evo, igraju i utakmice polufinala Košarkaškog prvenstva Crne Gore. U svakom slučaju, trebamo se nadati i pokušati da ponovimo i taj uspjeh iz 2018. godine.
RB/BI: Ja sam uvjeren jedino da finale neće biti završeno u tri utakmice.
Raičević: U to sam i ja više nego siguran. Očekujemo da će ponovo da plamti ta vatra na parketu, a da će i prisustvo publike biti mnogo veće, ne samo u Podgorici nego i u Baru i da će to zaista biti jedan košarkaški spektakl.
RB/BI: Poštovani slušaoci, ja cijenim kada pošaljete poruku na moj privatni telefon. Postaviću, naravno, gradonačelniku, i to pitanje ali bih više volio da postavite pitanje na 302-320, onda je sigurno da je to „ni po babu, ni po stričevima“. Možete da postavite bilo koje pitanje na bilo koju temu, samo, naravno, u korektnom tonu.
Kad će Bar dobiti konačno televiziju. Mislim da je jedini grad u Crnoj Gori koji nema televiziju, pita i konstatuje ovaj slušalac.
Raičević: Evo, dozvolite i to da podijelim sa vama, samo jedan podatak: u susret zakazanim, tada već redovnim izborima 19. juna, dobili smo podatak o broju upisanih birača, koji govori da je trenutno u Baru upisano nešto malo manje od četrdeset hiljada građana, punoljetnih, koji imaju pravo glasa. Neke su grube procjene da je to dvije trećine ukupne populacije našeg grada, što potvrđuje da Bar kao grad se iz godine u godinu razvija, da se broj stanovnika povećava, da ne govorimo o jednoj maloj varošici na primorju već o najozbiljnijem gradu na Crnogorskom primorju. Potpuno sam saglasan sa komentarom vašeg slušaoca da Bar zaslužuje da ima jednu lokalnu televiziju. U moru mnogih komercijalnih televizija koje iz dana u dan niču po Crnoj Gori negdje i sama koncepcija te lokalne televizije mora biti prilagođena jednom potpuno drugačijem medijskom ambijentu. Ono što moram da istaknem je da formiranje same Televizije Bar bi podrazumijevalo značajna finansijska izdavanja u dijelu nabavke opreme, infrastrukture koja bi morala da bude stavljena u funkciju rada televizije. To bi, opet, na godišnjem nivou podrazumijevalo značajna sredstva u dijelu redovnih dotaciija samog lokalnog budžeta za funkcionisanje televizije. Mi smo imali pokušaj i razgovor sa rukovodstvom Javnog servisa da u Baru otvorimo jedan studio Javnog servisa, koji će biti preteča ka formiranju Televizije Bar. Međutim, pojava korone, kasnije i promjena rukovodstva su nas udaljile od te ideje. Mi, zahvaljujući prije svega ranijim rukovodstvima, imamo obezbijeđene prostorije, upravo ovdje, u ovoj zgradi, koje mogu biti stavljene u funkciju i formiranja studija i same televizije. Međutim, moramo biti realni i sagledati stvari na jedan adekvatan način, a to je da sada, u ovom trenutku, Opština možda i nije toliko finansijski potentna da bi mogla da obezbijedi nedostajuća finansijska sredstva za formiranje te televizije. A ja ne želim da najavljujem nešto što nije realno, bavićemo se sa tim, pokušati da iskoristimo iskustva koja je Gradska televizija u Podgorici imala u prethodne dvije godine, s obzirom da su uspjeli da taj medij na pravi način i formiraju, da pokušamo da ne pravimo greške koje su oni pravili i da konačno Televizija Bar zaživi u punom obimu. Takvu televiziju grad kao što je Bar i građani zaslužuju.
RB/BI: Dobro je što nije više Filip Vujanović predsjednik Crne Gore, bio se nameračio jedno vrijeme da nam otvara svaki čas televiziju. Malo karikiram, ali televizija je nekoliko puta otvorena.
Raičević: To su zaista bili dobronamjerni pokušaji. Percepcija ranijeg predsjednika Vujanovića je bila takva da Bar kao grad to zaslužuje. Apsolutno smo svi saglasni da je to postala i potreba našeg grada, ali ja ne želim, apsolutno, da formiranjem televizije umanjim doprinos koji Radio Bar kao medij ima, koji je jedan od najslušanijih lokalnih javnih emitera. Zaista, zahvaljujući prije svega i rukovodstvu i vrijednim novinarima Radio Bar uspijeva da odoli svim izazovima savremenog medijskog svijeta.
RB/BI: Neki dušebrižnici kažu da u posljednje vrijeme predsjednik Opštine je non-stop u Radio Baru, povezuju to s mojim dolaskom. Imate li vi takav utisak?
Raičević: Ne, zaista smatam da ste uspostavili jednu, sada već dobru praksu da makar jednom mjesečno javnost informišem o svim aktivnostima koje realizuje Opština Bar. Posebno me raduje činjenica da ste omogućili slušaocima da kroz živu komunikaciju postave pitanje. Ja mislim da je to jedan zaista zdrav pristup i negdje bi to trebalo da bude praksa, ne samo sa ovim predsjednikom Opštine, nego i sa nekim drugim, tako da, generalno, puna podrška za to što ste pokrenuli kao inicijativu, jer to je samo jedan vid dodatnog informisanja naših sugrađana.
RB/BI: Moraću da se posthumno zahvalim Arsenu Dediću, jer da nije išla ona pjesma, htio sam da vas pitam: kakav je ono stoni tenis sa onim krivim stolovima, ali ste mi, dok je išla pjesma, objasnili da to uopšte nije stoni tenis. Ali, u svakom slučaju, to je jedan lijepi kutak na obali mora.
Raičević: Jedan lijepi kutak koji pripremamo i koji ćemo zvanično otvoriti narednih dana. Negdje kao dijete sam dosta vremena provodio na tom igralištu i pokušavao dosta često da igram stoni tenis na onim starim betonskim stolovima. Međutim, svi oni koji su mnogo uspješniji u toj igri od mene su govorili da tamo nikada nije ni mogao da se igra stoni tenis, zbog konstantnog vjetra koji je prisutan na tom lokalitetu. Negdje nas je to podstaklo na razmišljanje kako i na koji način da taj prostor dodatno unaprijedimo. Odlučili smo se da postavimo dva stola za tek-bol. To je jedan novi sport, kombinacija fudbalskog umijeća na tom jednom oblom stolu. I tu je zahvaljući, prije svega, mojim mlađim saradnicima iz Opštine, koji su mi to preporučili. Ja, pravo da vam kažem nisam ni bio upoznat sa tom igrom. Kasnije sam došao do saznanja da je formiran i Tek-bol savez u Crnoj Gori, da je i šef stručnog štaba FK Mornar, Andrija Delibašić, promoter te igre i da je on prvi dobio na poklon od tog saveza brendirani sto, da su fudbaleri Mornara bili prvi koji su pokazali svoje umijeće upravo na tom jednom malom stolu. Već narednih dana bićemo u prilici da prezentujemo javnosti šta u stvari jeste tek-bol. Stonotenisere smo usmjerili na jednu malo drugačiju lokaciju, u prijatnom ambijentu Pionirskog parka, u onoj hladovini smo instalirali stolove za stoni tenis. Raduje me činjenica da svi oni koji praktikuju ovaj sport provode vrijeme na otvorenom i igraju stoni tenis. Već ovih dana koriste te prostore.
RB/BI: Samo da vam kažem da trenutno one ovalne stolove roditelji koriste da odmore malo, sjede na njima, dok im se djeca igraju.
Raičević: Pa dobro, nastojaćemo da dodatno obezbijedimo mobilijar koji će biti zaista u funkciji i odmora i igre djece i da na onom lokalitetu, kroz instalaciju javne rasvjete, koja je neophodna prije svega zbog činjenice da mnogi roditelji, a i djeca, vole i u večernjim časovima da provode vrijeme na otvorenom, odnosno na poligonima za igru.
RB/BI: Vječito infrastrukturno pitanje ovog proljeća jeste starobarska kaldrma i Trg Vladimira i Kosare. Radovi na kaldrmi se privode kraju i to lijepo izgleda, a za trg nisam siguran dokle se došlo. Ide li tu sve po planu?
Raičević: Da. Raduje zaista činjenica da ide sve po planu, možda upravo i zbog mog nekog dodatnog angažovanja. Dosta često izvođači radova u meni vide nekog dodatnog nadzornog organa koji ih konstantno opominje i upozorava na rokove koji su definisani tim ugovorima. Građevinski radovi na kaldrmi u Starom Baru su u potpunosti završeni. Znači, postavka kamena je završena. Atmosferska i fekalna kanalizacija takođe su završene. Rekonstruisali smo i vodovodnu mrežu, upravo u ovom dijelu starobarske pjace, trenutno se izvode finalni radovi na podešavanju javne rasvjete, odnosno iluminacije samih bedema. Po prvi put ćemo biti u poziciji da imamo osvijetljene bedeme. Ranija instalacija osvjetljenja je bila koncipirana unutar zidina Starog grada, a mi po prvi put osvjetljavamo bedeme sa spoljne strane. Očekujem da ćemo u narednih pet-šest dana finiširati i tih možda jedan do dva posto preostalih poslova i da će starobarska kaldrma zasijati u punom sjaju. Raduje i vaš komentar i mnogih starijih sugrađana koji govore da smo uspjeli da rekonstruišemo starobarsku kaldrmu i da je približimo onom originalu koji mnogi pamte.
RB/BI: Posljednji put kad sam bio tamo, bilo je fugovanje.
Raičević: Tako je. Ti su radovi svi završeni, ostalo je da se završi par nekih pozicija u dijelu javne rasvjete, pošto smo rekonstruisali i javnu rasvjetu u samoj starobarskoj pjaci. Eto, opet kažem, u narednih pet-šest dana ćemo okončati sve te radove. Bilo je više nego izazovno, zbog toga što lokalitet Starog Bara živi tokom cijele godine. Ukoliko tu nisu turisti, tu je lokalno stanovništvo. Onda se moralo prilagođavati upravo nekim njihovim potrebama, a onda želji ugostitelja, odnosno turističkih poslenika da pripreme svoje objekte za sve veći priliv turista. Jako sam zadovoljan zbog činjenice da Stari Bar dobija status koji zaslužuje, jedne od najvećih turističkih atrakcija našeg grada, da je iz dana u dan sve veće prisustvo turista u Starom Baru. Ima tu još nekih problema sa kojima se susrećemo, mislili smo da smo problematiku samog parkinga riješili kroz instalaciju one rampe, odnosno obilježavanje parking mjesta na platou i uvođenje naplate parkinga. Već par dana dobijam informacije da ta problematika sa kojom smo se susretali više od dvadeset godina ipak na pravi način nije riješena. Nastojaćemo da u komunikaciji i saradnji sa Centrom bezbijednosti i pripadnicima policije tu problematiku i jednu ružnu sliku iz Starog Bara pokušamo da eliminišemo i da svi turisti koji posjećuju Stari grad zaista sa sobom ponesu lijepa sjećanja i da se uvijek vrate Starom Baru.
Što se tiče trga, mogu da najavim da ćemo sredinom narednog mjeseca okončati sve radove i pustiti u punu funkciju rekonstruisani Trg Vladimira i Kosare. Negdje smo na nekih sedamdeset posto svih predviđenih radova u dijelu popločavanja. U narednim danima nas očekuju finalni instalaterski radovi na wolk tru fontani, nakon toga nastupaju radovi na dijelu instalacije javne rasvjete. Ponavljam, sredinom narednog mjeseca ćemo ozvaničiti i okončati sve radove i pustiti trg u tom, rekonstruisanom obimu, u punu funkciju.
RB/BI: Ali džaba vam je sve to. Ako pređete na onu drugu stranu, vidite onu rupu tamo gdje je bila fontana i vidite Robnu kuću kao da je preživjela neki atomski udar. Malo pretjerujem, ali je fakat da djeluje kao starica o kojoj niko ne vodi računa.
Raičević: Hvala vam na ovoj prilici da sugrađane upoznam sa problematikom kojom se mi intenzivno bavimo, odnosno sa kojom smo se susreli a možda javnost o tome malo zna. Glavni motivi koji su nas podstakli na razmišljanje, a tiču se uređenja Trga Vladimira i Kosare, jeste upravo ta jedna nejasna definicija šta je glavni, centralni gradski trg i koji je to prostor, da li je to prostor oko samog sunčanog sata ili je to prostor preko puta. Ono što nas trenutno itekako opterećuje jesu problemi imovinsko-pravnih odnosa. Sve ono što se nalazi preko puta Trga Vladimira i Kosare je privatno vlasništvo, pa čak i same pješačke komunikacije i sve ono što se nalazi u neposrednoj blizini Robne kuće. Ono što smo i mi primijetili i očigledno ćemo time morati da se pozabavimo sa nivoa lokalne uprave, jeste da jedan lijepo, moderno opremljen glavni gradski trg mora da ima neku refleksiju i sa druge strane, makar u dijelu uređenja fasade same Robne kuće kao jedne od repernih tačaka našeg grada. Pokušaćemo da sa vlasnicima objekta, odnosno sa korisnicima prostora dogovorimo neki model saradnje, da podijelimo teret i da pokušamo i taj objekat da umijemo. Robna kuća to zaslužuje. Jeste da je to spomenik jednom prošlom vremenu, ali to jeste jedna od najpoznatijih tačaka našega grada i kroz rekonstrukciju ovog trga, potreba je još i veća da robna kuća zasija u nekom mnogo ljepšem sjaju.
RB/BI: Preostaje mi samo da vam se zahvalim na ovom razgovoru.
Raičević: Hvala vama na ukazanoj prilici da javnost informišem o aktivnostima koje se realizuju sa nivoa lokalne uprave. Nadam se da ćemo narednog mjeseca biti u prilici da govorimo o okončanju svih ovih radova i da ćemo možda govoriti o turističkoj sezoni koja će biti u punom jeku.
