Na trgu kod sunčanog sata okupilo se danas stotinjak građana u želji da daju podršku ratom ugroženom ukrajinskom narodu.
Uz crnogorsku i ukrajinske zastave i brojne transparente protiv rata, kolona se uputila ka šetalištu.
Okupljenima su se, nakon intoniranja crnogorske i ukrajinske himne i minuta ćutanja za poginule, među kojima je do danas i sto dvadesetoro djece, obratili organizatori okupljanja.
Jedna od organizatorki, Aleksandra Šofranac, istakla je da je teško naći riječi utjehe kada se dešavaju rat, okupacija, agresija, razaranje i ubistva. Podsjetila je da sudbinu ukrajinskog naroda dijele Palestina, Jemen, Sirija, Liban, Irak i “svi na koje su se tirjani okomili, sijući smrt, bol i patnju”.
“Danas apelujemo za mir u Ukrajini, za mir čitavom svijetu. Ovdje smo da se udružimo, zaštitimo i pomognemo svakog nedužnog građanina svijeta koji je protiv rata i nasilja. Da danas kažemo jedno veliko ne i zapadnim i istočnim vođama velikih sila da nađu drugu metodu za borbu za osvajanje vojnih, teritorijalnih i ekonomskih monopola i u stvaranju njihovog Novog svjetskog poretka, jer trenutno je ukrajinski narod podjednako žrtva i jednih i drugih, a i mi možemo olako biti sljedeće žrtve”, istakla je ona.
Milan Sjekloća pozdravio je okupljene, istakavši da mu je drago što su se okupili u tolikom broju i što je prisutan veliki broj Ukrajinaca.
“Ono što želim da vam poručim jeste da je crnogorski narod uz vas i vazda je bio. Ne obraćajte pažnju na to što se dešava i na te neke skupove podrške Rusiji. Mi smo Crnogorci, razumijemo vas, istu muku dijelimo”, istakao je on, uz želju da se okonča “ovaj rat, koji uopšte nije trebao da se desi”
“Danas u ovom gradu pod Rumijom možemo poslati samo jednu poruku, onu koju smo slali devedesetih, onu koju ste vi slušali tih godina i pružali nam bezrezervnu podršku. Danas smo ovdje da se pozovemo na glas razuma, tolerancije i poziva da ratna razaranja što prije prestanu”, kazao je građanski aktivista Neđeljko Đurović.
On je objasnio da i Crna Gora ima “svoje specifičnosti i svoja nesuglasja”.
“Našim građanima, koji iz samo njima znanih razloga pružaju podršku politici Kremlja, jedino što možemo je da ih zamolimo i da im poručimo, i jedno i drugo – iz Crne Gore bratskim narodima Ukrajine i Rusije mogu da odu samo poruke mira”, kazao je Đurović, istakavši da sa svih skupova treba da idu poruke koje su protiv nasilja, rata i razaranja.
Na kraju protesta, zapaljene su svijeće za djecu stradalu u Ukrajini.
Dvojica Ukrajinaca, penzioneri Sergej Vasilenko i Andrej Vasilovski već dvije nedjelje protestuju protiv ruske agresije na njihovu zemlju.
Sa ukrajinskim zastavama u rukama i transparentom „Rusija je terorist“ ističu da žele da se što prije rat okonča.
„Ruski vojnici ubijaju naše žene i djecu, ruše naše gradove. Njihova politika postoji kako bi uništila ukrajinski narod. Za sada znamo da je u ovom trenutku u Ukrajini ubijeno preko 200 djece, a 400 ranjeno. Mi smo protiv Putina i ljudi koji podržavaju njegovu politiku. Protiv tih vojnika koji su došli na našu zemlju i ubijaju naše ljude. UN priznaju da je ovo pravi terorizam“, istakli su Vasilenko i Vasilovski.
Za skup su dobili dozvolu policije, na raskrsnici su svakog dana od 17 do 18 časova. Kako objašnjavaju, veliki broj ljudi im svakodnevno prilazi i daje podršku, a pozdravljaju ih i sirenama iz automobila. Međutim, postoje i oni koji na strani Rusije.
„Oni nam dobacuju ’Slava Rusiji“. Takvima kažemo da slobodno mogu da stanu preko puta nas i da izraze svoj građanski stav uz ruske zastave. Mi im nećemo smetati, mi smo mirni ljudi i samo želimo mir u našoj zemlji“, poručili su .
Vasilenko i Vasilovski ističu da se često sastaju u prihvatnom centru kako bi pomagali izbjeglicama.
Naglasili su i to da se u Baru rado druže sa ruskim porodicama.
„Nekoliko ruskih porodica nas je posjetilo i sa suzama u očima se izvinjavaju zbog ovih dešavanja. Mi znamo da to nije njihova krivica“, objašnjavaju.
Vasilenko i Vasilovski u Crnu Goru su došli prije šest godina, kao penzioneri, zbog odlične klime, sunca i mora.
„Mnogo smo zahvalni Vladi Crne Gore i crnogorskom narodu jer možemo ovdje mirno da živimo, po crnogorskim zakonima“, zaključili su.
