U Crnoj Gori je MMR vakcinom protiv malih boginja vakcinisano 60 odsto djece predškolskog uzasta, dok je za kolektivni imunitet neophodano preko 95 odsto, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.
On je ponovio da se zbog niskog nivoa vakcinisane djece i prvih slučajeva infekcije u Srbiji, i u Crnoj Gori uskoro mogu očekivati prvi slučajevi.
“Među djecom 2021. godište, broj vakcinisane djece sa 13 mjeseci je nizak i iznosi 3,3 odsto, a do 24 mjeseca 11,7 odsto”, rekao je Galić u emisiji Dobro jutro Crna Goro.
Kako je naveo, za 2020. godište sa 13 mjeseci je vakcinisano 3,9 odsto, a do dvije godine 23,1 odsto.
“Taj procenat dalje raste. Za 2010. godište sa prvih 13 mjeseci vakcinisano je oko 47 odsto djece, a sa dvije godine 78 odsto”, kazao je Galić prenosi portal RTCG.
Galić je naveo da je, ako se gleda predškolski uzrast, obuhvat vakcinisane djece iznad 60 odsto.
“To nije dovoljno, jer je za kolektivni imunitet neophodan obuhvat preko 95 odsto”, istakao je Galić.
On je upozorio da je epidemija malih boginja na pragu i pozvao roditelje da što prije vakcinišu svoju djecu.
Galić je naveo da se u IJZ-u nadaju da do epidemije neće doći, ali će ona, kako je dodao, podrazumijevati i restrikcije.
“Ako se pojavi u vrtiću jedna osoba, svi će ići u izolaciju tokom inkubacionog perioda od tri nedjelje”, istakao je Galić.
On je rekao da će u ponedjeljak na sastanku sa kolegama iz Ministrastva zdravlja razmatrati situaciju.
“Učinićemo sve da spriječimo epidemiju u Crnoj Gori”, kazao je Galić.
U Srbiji su prethodnih dana zabilježeni slučajevi malih boginja.
“Možemo očekivati prve slučajeve u Crnoj Gori s obzirom na komunikaciju, transport i međunarodnu trgovinu koja se obavlja posebno u regionu i s obzirom na slab obuhvat imunizacijom”, kazao je Galić.
On je objasnio da su male boginje zarazna bolest koja se prenosi prije svega respiratornim putem, kapljicama, prilikom govora, kašlja i vazdušnim putem, naročito u zatvorenim prostorijama.
“To je zarazno oboljenje i veliki broj osoba nevakcinisanih od jednog oboljelog može da se inficira. U zatvorenoj prostoriji sa deset osoba jedna inficirana zaraziće ostalih devet”, kazao je Galić.
To je, kako je naglasio, jedno od najzaraznijih oboljenja.
Galić je rekao da se ospa najprije javlja na glavi, i onda se širi tijelom.
On je objasnio da je osoba zarazna prije pojave specifičnih simptoma i to je, kako je kazao, epidemiološki opasno, jer osoba nije svjesna da boluje dok se ospe ne pojave.
“Osoba je zarazna od petog do 20 dana u odnosu na kontakt sa oboljelom osobom, a inkubacioni poeriod je od deset do 12 dana”, kazao je Galić.
