Dan državnosti proslavljen je prigodnim programom u crmničkom selu Gornje Seoce, kod spomenika palim borcima. Ove godine, uz podsjećanje na istorijski značaj 13.jula i slobodarsku tradiciju Crmnice i Crne Gore, posađeno je drvo mira – maslina, kao trajni simbol uzvišenih ideala i vrijednosti narodnooslobodilačkog rata, i amanet da ćemo čuvati mir i slogu.
Književnik, publicista i kulturolog, Dragan B. Perović, zahvalio se predstavnicima junačkih, slobodarskih i čestitih kuća Orlandića, Ivovića i Pekića na časti da se obrati na danasnjoj svečanosti.
“Pozdravljam i sve ostale baštinike vječne vatre crnogorske slobode, kojoj su doprinosili zdravomisleći ljudi, bez obzira na vjerska ili nacionalna opredjeljenja. Ovo je naša zajednička kuća i moramo je svim snagama čuvati i braniti njene temelje. Već pedeset godina stanovnici Gornjih Seoca podsjećaju na podvige, žrtvovanja i doprinos svojih plemenika u borbi za slobodu”, kazao je Perović, koji je upozorio na pokušaje obezvređivanja ovog velikog datuma iz naše istorije.

“Svakodnevno smo ‘bombardovani’ izmišljotinama kojima se želi dati status istine, a izdaja domovine predstaviti kao demokratsko pitanje. Dante Aligijeri, veliki renesansni pjesnik, izdajnike domovine smjestio je u deveti krug pakla. Svjedocima smo da se i danas, sa najviših državnih adresa, sve agresivnije pravi otpor prema afirmaciji i poštovanju najznačajnijih događaja i ličnosti iz naše prošlosti. Trinaesti jul je sakupio u sebi sve naše borbe i podvige, od Tuđemilske, odnosno Barske bitke, Grahovca, Vučjeg dola, Fundine. Trinaestog jula 1941. godine postavljene su osnove za ispunjenje civilizacijske i istorijske pravde koja je došla povratkom samostalnosti. Nikada ne smijemo odustati od svoje najviše moralne kategorije — slobodarstva. Iz slobode je proisteklo čojstvo, bez kojeg je junaštvo samo puka forma. Trinaesti jul je , ne samo istorijski praznik i Dan državnosti, već i moralna i ljudska obaveza da ne odustanemo od borbe za onu Crnu Goru u koju su utkani snovi i životi naših predaka”, kazao je, između ostalog, Dragan B. Perović.
U ime potomaka i bratstvenika obratio se Božidar Orlandić, koji je došao na proslavu i kao predstavnik dijaspore u Vojvodini, a u ime lokalne uprave govorila je potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović.


Drvo mira-maslinu, posadili su Pavle Pepđonović, inicijator i osnivač ulcinjskog Mundijala mira, Čedo Orlandić, potpredsjednica Spičanović i predsjednik SO Bar Branislav Nenezić, koji je, takođe, podsjetio na značaj i simboliku Trinaestojulskog ustanka.
Još jedan predstavnik slavnih predak, Raco Lj. Orlandić, istakao je da su se okupili kod spomenika palim borcima u selu Gornje Seoce, da se “prisjete, ne samo slavne prošlosti i herojske borbe našeg naroda, već i što znači dostojanstvo, čojstvo i ponos”.
On je kazao da će od danas, na tom tlu koje je iznjedrilo hrabre ljude, biti i jedno drugo svjedočanstvo trajanja, ideala i tradicije – maslinovo drvo.

“Maslina, to staro, mudro drvo, pamti više od riječi. Ona je neprikosnoveni simbol postojanja, trajanja i pomirenja. Ona ne nosi oružje, ne prijeti, ne napada. Maslina rađa, hrani, liječi i spaja. Kao što je naš narod znao kroz istoriju da ustane kada je trebalo, tako je znao i kada da zaćuti, oprosti, pruži ruku..U tome je prava snaga, u tome je maslina, i nije slučajno što su drevne civilizacije upravo njome krunisale pobjednike i mirotvorce. Danas kada se sjećamo ustanika i svih onih koji su stali na branik pravde, neka nas maslina podsjeti da nema slobode bez mira, niti mira bez pravde. Neka nas nauči da i mi budemo korijen svog naroda, čvrst i nesalomljiv, tih, ali mudar, otporan i uvijek na strani života”, nadahnuto je govorio Raco Lj. Orlandić.
Rodoljubive pjesme, posvećene Crnoj Gori, sa puno emocija kazivao je pjesnik Nikola Čelebić, a poemu “Balkansko drvo mira” , autor Rajko Joličić.