Zima je na pragu, a s njom i staro pitanje – kako se što jeftinije grijati.

Za metar cijepanih drva ove jeseni i zime građani Bara moraće da izdvoje oko 110 eura, dok je cijena neiscijepanih drva za 30 eura niža. Prodavci sa kojima smo razgovarali kažu da interesovanja ima, ali da je prodaja osjetno slabija u odnosu na ranije godine. I oni koji se late novčanika, prema riječima prodavaca, kupe tek nekoliko metara drva ili se cjenjkaju za veću količinu.

Sa brojem kupaca opada i broj prodavaca. Dok je na jednoj od prodajnih lokacija u Baru prošlih godina bilo parkirano i desetak kamiona, ove godine zatekli smo samo dva. S druge strane, građani negoduju zbog visoke cijene, pa ima i onih koji su poslije više decenija odlučili da promijene način grijanja i kao najisplativiju opciju odabrali klima-uređaje.

U ponedjeljak ujutru na jednoj od prodajnih lokacija u ponudi su bili cer i grab. A prodaja, kako nam je kazao jedan od prodavaca, „slabo ide“.

„Cijena drva je na prošlogodišnjem nivou, ali već ima najava da bi drva mogla biti skuplja, posebno ako poraste i cijena goriva. Građani nemaju para, a oni koji imaju kupe više metara odmah. Ostali i ako kupe, kupe malo, pa se vraćaju po još. Drva prodajemo i na džakove. Prošle godine je džak drva koštao 10 eura. Ljudi prilaze, raspituju se, ali prodaja definitivno nije kakva je bila u ovo vrijeme prošlih godina“, kazao je naš sagovornik.

Ovim poslom bavi se dvije decenije, a posljednjih godina primjećuje da je veliki broj građana promijenio način grijanja.

„Znam dosta ljudi koji su zimi kupovali po deset, petnaest metara drva, ali su odlučili da kupe jaču klimu, takozvanu ‘osamnaesticu’ i sada uzmu tek pet ili šest metara za neke hladnije dane i u slučaju da struja nestane. Prije 20 godina je cijena za metar drva bila od 32 do 35 eura, a nabavna od 18 do 20 eura. Ali, tada je cijena nafte bila jedna, a sada duplo. Najavljuju i da će gorivo poskupjeti 30 centi po litru, a samim tim će i cijena drva porasti. Cijene svega rastu, a mi naše ne možemo godinama da podignemo. Neće više niko ni ovo da radi. Prošle godine nas je ovdje bilo desetoro, a ove godine troje. Ovo je fizički težak posao, i pritom vrlo neizvjestan“, kazao je jedan od prodavaca.

Naše sugrađanke Nafija i Jasmina ističu da cijena drva jeste visoka, ali da su zbog djece i unučadi i ove godine donijele odluku da to bude glavni način grijanja. Obje smatraju da je šest metara drva dovoljna količina za porodicu koja živi u Baru.

„Svake godine kupimo šest metara drva. Prvo tri, pa onda ostatak. Imamo klimu, pa je izjutra zbog unučadi upalimo“, kazala je Nafija, koja se za ovaj način grijanja odlučuje posljednjih petnaest godina.

Prije toga, kako se prisjeća, kupovina nije bila opcija koju je mogla da razmatra.

„Prije 20, 30 godina sam sama išla na Volujicu i donosila drva. Sa šestoro djece koju treba školovati i jednom platom nismo mogli da ih kupujemo. Odem, uprtim drva i nosim. Posljednjih 15 godina ih kupujemo. Moraću da odvojim i ove godine taj novac, a manje ćemo stavljati u usta. Troškovi su veliki, zdravstveno nisam dobro. Dobijem penziju 450 eura, a eto i najave za 100 eura od Vlade. Hvala im koliko god da daju, ali s obzirom na to kakve su cijene, to nam ništa ne rješava. Prije podne u prodavnicama je jedna cijena, a popodne druga“, ispričala je Nafija.

Jasmina kaže da je ogrijev ove godine uspjela da kupi po nešto nižoj cijeni.

„Našli smo cijepana drva za 100 eura i uzeli smo šest metara. Veliko je opterećenje za budžet, ali smo odluku da se i ove zime grijemo na taj način donijeli prvenstveno zbog djece. Nismo razmatrali druge opcije, klimu, pelet ili neke savremenije radijatore“, navela je Jasmina.

Da je šporet na drva najbolja opcija za porodice sa djecom, smatra i naša sugrađanka Đina. Ipak, budući da živi sama, koristi električne uređaje.

„Imam klimu i ugradnu zidnu grijalicu. Meni je to sasvim dovoljno, jer ne podnosim ni vrućinu. Za porodicu sa djecom su drva svakako poželjnija i zdravija varijanta, pa gdje ima male djece mislim da kad se sve ukalkuliše, to dođe na isto. Živim sama i za zimske mjesece račun iznosi 50 do 60 eura“, ispričala je Đina.

Saša je, nakon tri decenije grijanja na drva, odlučio da promijeni način grijanja.

„Na muku se grijemo. Šalu na stranu, trideset godina sam kupovao drva, ali sam odustao. Daleko jeftinija opcija mi je klima. Zimi račun bude do 80 eura, ali je to izdržljivo“, kazao je Saša.

Naš sugrađanin Dragan sa suprugom živi u garsonjeri i kaže da klimu ne pali, već koristi isključivo radijatore.

„Sve komunalije su nam prošle zime bile oko 100 eura. Velika je skupoća u Crnoj Gori. Inspekcije moraju da se uključe. Englezi sa kruzera su komentarisali da su u Londonu pojedini artikli jeftiniji“, kazao je Dragan.

Sabahita kaže da tokom zime nema velike potrebe za grijanjem.

„Topao nam je stan, u suštini se i ne grijemo, tek s vremena na vrijeme uključimo klimu. Prošle godine nam je račun za struju bio oko 60 eura. Ali, zato smo ova dva mjeseca platili značajno više, preko 80 eura”, navela je Sabahita.