Gostujući u programu Radio Bara, Milo Markoč – vd sekretara Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj i Milan Andrijašević – samostalni savjetnik za saobraćaj u ovom Sekretarijatu, govorili su o crnim tačkama na Jadranskoj magistrali, na potezu od tunela Ćafe do Sutomora. Povod je bila najava postavljanja LED signalizacije u Ulici IV proleterske brigade, ali u bliskoj budućnosti i na raskrsnicama pri skretanju za bolnicu i na Velikom Pijesku.
Markoč je objasnio da je bilo kakva intervencija na magistralnom putu u nadležnosti Uprave za saobraćaj.
“Da bismo, primjera radi, došli do situacije da postavimo samo jedan pješački prelaz na magistrali, moramo da prođemo prilično komplikovanu administrativnu proceduru. Mi prvo upućujemo dopis Upravi za saobraćaj u kome objašnjavamo lokaciju i razlog za tako nešto, onda oni nama kažu uslove i daju dozvolu da napravimo projekt. Nakon što Opština napravi projekat, on stoji kod njih dok ne daju saglasnost. Poslije saglasnosti, projekat mora ići kroz tendersku proceduru da bismo konačno mogli iscrtati taj jedan pješački prelaz”.
Opština je, kaže, uvidjela postojanje “barem dvije crne tačke”.
“Iz pravca Ulcinja je najveći problem tranzitni saobraćaj iz Albanije i iz samog Ulcinja, jer vozila prolaze kroz naš centar. Najbolje rješenje bi bila zaobilaznica, ali je to skupo i za sada teško ostvarljivo, imajući u vidu finansijska sredstva, ali i trasu koja je definisana u problematičnoj zoni maslinjaka i izvorišta.
Shodno DUP-u Polje, dio magistrale od OŠ ‘Meksiko’ ka bolnici ići će ka bulevarskom tipu, i to je prilično dobro rješenje. Već je u toku sistem izrade projektne dokumentacije, koja će, nadam se, dovesti do toga da, uz saradnju sa državnim organima koji upravljaju tim putem, dođe do poboljšanja saobraćaja jer ima prostora za to”, rekao je Markoč.
Andrijašević tvrdi da je, u konkretnom slučaju skretanja sa magistrale ka bolnici, “tu predviđena klasična raskrsnica”.
“Kod razmatranja varijanti kako da se riješi saobraćajni problem, prvo se uzima u obzir planski dokument, zatim utvrđuju podaci o protoku i kapacitetu saobraćaja, ekonomski kriterijum, pa imovinsko-pravni kriterijum… Moramo biti svjesni izgrađenosti na toj raskrsnici kod bolnice – ima tu dosta poslovnih i prodajnih objekata tik uz magistralu koji ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja. Uz to, pristupna ulica iz pravca bolnice nije privedena namjeni u potpunosti prema planskom dokumentu, a u međuvremenu je sagrađeno mnogo objekata”, istakao je Andrijašević.
Mnogo je veći problem, tvrdi Markoč, Ulica IV proleterske brigade u Šušanju, od kružnog toka kod rijeke Željeznice do izlaska ka Sutomoru i dalje.
“Ta je ulica i ove godine bila ‘čep’, i pored svih manjih aktivnosti koje smo uradili pred sezonu, poput onog postavljanja zaštitne mreže koja je usmjeravala pješake ka određenim tačkama, pa nije bilo tzv. ‘letećih prelaza’. Ovih dana postavljamo i LED znakove i ležeće oznake pješačkih prelaza, a uskoro će i izgradnja pothodnika u Šušanju, pa će se vjerovatno smanjiti gužve, ali teško da će se eliminisati.
Za razliku od dionice prema bolnici, mi smo od Šušanja prema Sutomoru ograničeni prugom i drugim objektima. Ne vidim prostor da se tu nešto značajno promijeni. Ima mjera koje mogu ublažiti gužvu, ali je ne mogu eliminisati. Sem toga, bilo koje mjere kojim se neko na nešto primorava uvijek su nepopularne.
Što god napravili, naše saobraćajnice u ovim gabaritima tokom sezone ne mogu da izdrže toliki pritisak vozila. Ako bilo gdje imamo usko grlo, gdje se saobraćajni protok sužava, stvaraće se kolone”, jasan je Markoč.
Andrijašević je naveo da je kompletna Jadranska magistrala dobila karakter gradske saobraćajnice: “To opterećenje kada je magistrala projektovana, nije ni približno ovom današnjem. Od Herceg Novog do Ulcinja imamo pomiješan tranzitni i lokalni saobraćaj, a kad se to ljeti spoji i multiplicira, postaje jako teška situacija. Potrebno je da se lokalni saobraćaj, ako ikako može, rastereti, da se koristi gradski prevoz i da ne bude u prosjeku u svakim kolima 1,4 osobe, već da racionalno trošimo prostor i vrijeme”.
Markoč to ilustruje primjerom da je na deponiji Ćafe u novembru i decembru količina otpada 50 tona dnevno, a u julu 150 tona.
“To govori o povećanju broja ljudi u gradu, a svemu tome treba dodati i sve koji idu ka Ulcinju ili Albaniji, pa je kolaps saobraćaja na ovim saobraćajnicama neminovan ljeti. Bez tzv. brze saobraćajnice koja bi tranzitni saobraćaj izbacila sa magistralnog puta, nećemo doći do ‘normalnog protoka’, odnosno čekanja ne dužeg od pet ili deset minuta.
Uvođenjem saobraćaja bulevarskog tipa biće donekle riješen problem gužve od Biskupade do uzbrdice za tunel Ćafe, jer tu postoji prostor da se projektuje veći protok saobraćaja, ali takav luksuz na dijelu puta od Rijeke Željeznice do Ratca jednostavno nemamo”, zaključio je Milo Markoč.
