Program obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, u Baru je otpočeo sinoć na Ljetnjoj sceni u Starom Baru, organizovanjem javne tribine “Istorija, pravo i tradicija”.

U čast značajnog jubileja i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – “Stege” iz 1796. godine – Petra Prvog Petrovića Njegoša, na tribini su govorili prof. dr Zoran Rašović, akademik i potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i prof. dr Šerbo Rastoder, istoričar i akademik CANU.

Učesnike tribine i posjetioce pozdravila je direktorica Kulturnog centra Aleksandra Grabež, a otvorio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je kazao da “ovo okupljanje ima izuzetan značaj, jer se održava povodom posebno važnog jubileja, 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jednog od najsvetijih datuma u savremenoj istoriji naše države”.

“Upravo ovdje, na prostoru Bara, istorija nas snažno podsjeća koliko je sloboda bila i ostala temeljna vrijednost našeg naroda. Nedaleko odavde odigrala se slavna Tuđemilska bitka 1042. godine, kojom je potvrđena državna samostalonost Duklje i njeno mjesto u evropskoj istoriji. Taj događaj simbolizuje trajnu težnju našeg naroda ka slobodi, samostalnosti i očuvanju sopstvenog identiteta. Zato Bar s pravom baštini posebno mjesto u crnogorskoj državotvornoj tradiciji. U tom duhu večerašnja tribina, organizovana povodom 230 godina od donošenja ‘Stege’ Petra Prvog Petrovića Njegoša, nosi snažnu simboliku. ‘Stega’ nije bila samo prvi pisani pravni dokument i Zakon Stare Crne Gore, već i izraz potrebe za jedinstvom, slogom i odgovornošću prema zajednici i državi.

Okupljeni pod zidinama Starog Bara, mjesta koje svjedoči burnoj istoriji i trajnosti naše kulture, podsjećamo se da narod koji poštuje svoju prošlost i svoje temelje, ima snagu da sigurno gradi svoju budućnost, danas vrlo izvjesnu u evropskoj zajednici naroda kojoj stremi”, kazao je Raičević.

„Velika je čast stajati danas ovdje u gradu pod Rumijom, gdje se vjekovi susrijeću sa morem i gdje maslina, ta mitska hraniteljka, svjedoči o trajanjanju koje prevazilazi naše pojedinačne živote”, kazao je, obraćajući se okupljenima, akademik Rašović.

“Kada je na Cetinju, u sjenci Lovćena, predvođena Svetim Petrom Cetinjskim, iznjedrena ‘Stega’, tada nije samo donesen prvi pisani zakon. Crna Gora je u dramatičnom istorijskom času rađala prve zametke moderne državnosti. ‘Stega’ nije samo prvi pisani zakon moderne Crne Gore, nego je istovremeno bila moralni ustav, kolektivna zakletva i duhovni amalgam koji je razjedinjena plemena povezao u neraskidivo državno biće. Taj duh ‘Stege’, taj vapaj za pravdom i slobodom, odjekivao je kroz vjekove, preko Cetinja i njegovih lipa, koje su upijale miris tamjana i baruta, sve do veličanstvenog 21. maja 2006. godine. Ako je ‘Stegom’ začeta moderna državnost, onda je majskom zorom ta državnost konačno i nepovratno obnovljena”, poručio je, u nadahnutom obraćanju, akademik Rašović. 

On je istakao da postoji duboka metafizička veza Između Lovćena i Rumije, između Cetinja i Bara, između Tuđemila i Grahovca, kazavši da je to vertikala crnogorske postojanosti.

“Dok Lovćen gospodari nad našim istorijskim srcem, Rumija grli more i otvara nas prema svijetu. Danas se Cetinje i Bar rukuju kroz ovaj jubilej, spajajući krš i maslinu, istorijski ponos i mediteransku širinu. Ako je ‘Stega’ ujedinila plemena u državu, Stara maslina na Mirovici nas je vjekovima ujedinjavala u miru.

Njena stabla, starija od mnogih carstava, šalju nam najmudriju poruku: korijen je dubok i zajednički, a krošnja široka za sve nas”, istakao je Rašović.

Kao što maslina zahtijeva strpljenje, trud i ljubav da bi dala plod, podsjetio je, tako i naša država zahtijeva stalnu njegu, neupitnu vjernost, patriotizam i poštovanje.

“Cetinje nam je dalo pečat i pismo, dostojanstvo vladarske kuće i nepokornost kršu. Bar nam je podario širinu horizonta, mediteranski duh i civilizacijski iskorak. Veza između Lovćena, Rumije, Durmitora i Visitora, kičma je Crne Gore. Stara maslina, brijest, lipa i borova šuma mlada, mirišu nam i svjedoče o tome. Danas, kada gledamo prema dvorcu kralja Nikole na Topolici, potvrđujemo riječju i čašću da je Bar uvijek bio kapija kroz koju je Crna Gora disala punim plućima”, kazao je akademik Rašović.

U ime Udruženja pravnika Crne Gore, njen predsjednik prof. dr Branislav Radulović je na početku izlaganja kazao da “Stega”, prvi crnogorski zakonodavni akt Stare Crne Gore, predstavlja jedan od ključnih dokumenata političkog i pravnog konstituisanja Crne Gore, koja je u vremenu stalnih spoljašnjih prijetnji i unutrašnjih podjela uspjela da okupi crnogorski narod oko zajedničkih vrijednosti, ciljeva i, prevashodno, državotvorne ideje.

“Sa ‘Stegom’ je započet prelazak sa običajnog prava na pisane zakonske tekstove i proces stvaranja državnog prava. Uprkos svom deklarativnom karakteru i skromnom sadržaju, od preambule i svega šest članova, utrla je put državotvornim inicijativama Vladike Petra i njegovih nasljednika. Kao što su bitke na Martinićima i Krusima stvorile jedinstvenu crnogorsku odbrambenu zajednicu, tako je i ‘Stega’ bila izraz izgradnje nezavisne države. Bez ‘Stege’ teško da bi došlo do stvaranja organizovane vlasti, jer sloboda više nije bila samo plemenska obaveza, već je postala kolektivna, državna vrijednost i zadaća.

Današnja Crna Gora suočava se sa drugačijim, ali ništa manje složenim izazovima, krizom povjerenja u institucije, društvenim podjelama i potrebom za novom državotvornom energijom koja će objediniti različitosti u funkciji zajedničke, nadam se, evropske budućnosti”, zaključio je Radulović.

Akademik Šerbo Rastoder je rekao da, kada je sastavljan Odbor za proslavu 20 godina državne nezavisnosti, 230 godina ‘Stege’ i 55 CANU, on dobio veoma težak zadatak, da napravi tekst o istorijskom kontekstu donošenja “Stege”.

“U pitanju je 18. vijek, kada je Crna Gora bila savez plemena, međusobno partikularno antagonizovanih. Upravo u okviru tog saveza, prvi put su uspostavljene klice zakonodavstva. U tom smislu, prihvatam da je ‘Stega’ izvorište, ako je 21. maj ishodište!”, apostrofirao je Rastoder.

Jedino što je važno jeste, podvukao je on, da ovakvi datumi, ovakva kultura sjećanja i ovakvo povezivanje različitih istorijskih datuma i istorijskih etapa u vertikalu crnogorske državnosti potvrđuju jednu najvažniju misao a to je, da je Crna Gora vječna.

Javnu  tribinu “Istorija, pravo i tradicija”, posvećenu istorijskom i pravnom značaju „Stege“, njenoj ulozi u oblikovanju crnogorske državotvorne i pravne tradicije, kao i značaju očuvanja kulturnog i istorijskog nasljeđa, organizovala je Opština Bar i Udruženje pravnika Crne Gore. Program je upotpunio prvak Cnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, koji je čitao izvode iz teksta „Stege“, a u muzičkom dijelu nastupili su poznati crnogorski muzičari  Slaven Knezović i Dejan Škuletić.