U susret godišnjici početka rata u Ukrajini, u Sutomoru su se sa grupom ukrajinskih izbjeglica sastali ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Ranke (Judy Rising Reinke) i ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko (Oleh Herasymenko). Tom prilikom, oboje su se zahvalili Vladi Crne Gori i ovdašnjem stanovništvu za svu pomoć Ukrajini i njenim građanima koji su ovdje našli utočište.
Sastanku su prisustvovali i predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi (Jean Yves Bouchardy), ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka i v.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović.
Rajzing Ranke je istakla da je sjutrašnja godišnjica ovog rata podsjetnik na sve užase koji su bili i na ovim prostorima, ali i na to koliko je Crna Gora dala sebe, pružila i dalje pruža utočište izbjeglicama.
„Ovi ljudi su morali da potraže svoj novi dom i bili su srećni da ga nađu u Crnoj Gori. Iz tog razloga želim još jednom da pohvalim gostoljubivost Crnogoraca, kada je riječ o prijemu Ukrajinaca. Isto tako, želim da se zahvalim Crnoj Gori na pomoći koju je pružila Ukrajini, kako u odbrani svoje teritorije, tako i na svim naporima i usvajanjem Odluke o privremenoj zaštiti za izbjeglice iz Ukrajine. Oni sada uveliko zavise od vaše pomoći, Crna Goro hvala ti još jedanput“, navela je Rajzing Ranke.
Napomenula je da Crna Gora treba da bude svjesna da će sama snositi posljedice rata u Ukrajini u slučaju da ova zemlje ne uspije da se odupre ruskoj agresiji.
Američka ambasadorka je kazala da je rat u Ukrajini uzdrmao temelje sistema uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, pa sada predstavlja osnovnu prijetnju međunarodnom bezbjednosnom poretku. Rajzing Ranke je na kraju dodala da SAD čvrsto stoji uz ukrajinski narod.
Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je kazao da su na sastanku sa predstavnicima ukrajinskih izbjeglica imali priliku da čuju njihove primjedbe i sugestije.
„Postoje još neka pitanja koja treba riješiti i mi ćemo uložiti zajedničke napore da zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava zajednički dođemo do validnih rješenja. Nastavićemo da računamo na vaše razumijevanje i podršku“, istakao je.
Herasimenko je kazao da se, imajući u vidu posljednje izvještaje ruskog rukovodstva, „čini da nema najava ili indikacija da će doći do obustave ratnih dejstava, već se, naprotiv, teži ka njihovoj eskalaciji“.
„To znači da će Ukrajina nastaviti da zahtijeva pomoć, solidarnost i podršku za ukrajinske izbjeglice od međunarodne zajednice, kojoj i Crna Gora, takođe, pripada. Želim da još jedanput iskoristim priliku da se zahvalim Crnoj Gori, njenim ljudima i Vladi za svu pomoć koju su pružili Ukrajini i njenim građanima“, podvukao je Herasimenko.
Predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardi kazao je da je ova organizacija od prvog dana prisutna na terenu i da će nastaviti da pruža podršku ukrajinskim izbjeglicama u Crnoj Gori.
„To ćemo raditi sami, kroz naše programe, radićemo i sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvom unutrašnjih poslova i drugim nacionalnim i međunarodnim partnerima u Crnoj Gori. Zahvalni smo i Vladi Crne Gore na tome što je produžila režim privremene zaštite tokom protekle godine, tako da ćemo i tu nastaviti da pružamo podršku svim Ukrajincima koji su u potrebi – da osiguramo da se svi pravni standardi implementiraju u najboljoj mogućoj mjeri. Pored toga, pružićemo i finansijsku podršku licima kojima ona bude potrebna“, kazao je Bušardi, iskazavši zahvalnost crnogorskom narodu na gostoprimstvu prema ukrajinskim izbjeglicama.
„Nastavićemo da pružamo svu moguću podršku i ukrajinskim izbjeglicama i Vladi Crne Gore na sprovođenju svega što nas čeka u budućnosti“, podvukao je.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka poručio je da Ukrajinci koji se nalaze u Crnoj Gori mogu biti mirni i da su u našoj zemlji našli svoj dom.
„Moramo biti veoma oprezni i ne smijemo da dozvolimo više provokacije koje smo imali prije nekoliko dana u Budvi. Ne možemo dozvoliti taj luksuz da neko prenese kod nas te provokacije, jer tradicija ove države je međuetnički sklad, a on ne smije da bude ugrožen. Nastavićemo da im obezbjeđujemo sigurnost“, naveo je.
Đeka je istakao da Crna Gora ima tradiciju zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica.
„Nadali smo se da nećemo imati opet priliku da vidimo izbjeglice i rat, ali to je ponovljena slika kada smo ’99. dočekali oko 150 000 ljudi ovdje“, podsjetio je.
V.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović kazao je da je Vlada Crne Gore, na sjednici 14. februara donijela odluku da se produži privremena zaštita za sva lica iz Ukrajine.
„Trenutno ih je u Crnoj Gori oko 8 000 i svima su omogućena osnovna prava. Vlada Crne Gore je takođe formirala i Koordinaciono tijelo koje je imalo za cilj da se bavi sprovođenjem ove odluke. Ovim licima omogućeno je pravo na smještaj, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, školovanje, kao i ostala ljudska prava koja su im potrebna za vrijeme boravka u Crnoj Gori“, objasnio je Popović.
Volodimir Vakula jedan je od izbjeglica koji je, sa porodicom, utočište našao u Crnoj Gori. U Sutomoru je tek 23 dana, a prije toga je deset mjeseci bio na frontu, boreći se za Ukrajinu. Ipak, zdravstveno stanje mu se pogoršalo, pa se sa porodicom vratio u Crnu Goru.
„Imam četvoro djece, troje je maloljetno, a naša kuća se nalazi na 12 km od granice sa Rusijom, pa je bilo nemoguće da tamo ostanemo. Zato smo odlučili da se vratimo u Crnu Goru, jer smo i ranije bili ovdje. Stvorili smo ukrajinsku dijasporu i odlučili da se ugledamo na crnogorski narod koji njeguje tradiciju, gostoprimstvo. Što se tiče našeg boravka ovdje, zahvalni smo što sve crnogorski narod radi za nas. Ovo je mala zemlja, a primila je veliki broj ljudi. Volimo Crnu Goru, nama se ovdje sviđa, volimo Crnogorce, moja porodica i svi Ukrajinci koji su ovdje su zahvalni Crnogorcima“, zadovoljno je kazao Vakula.
