U Srednjoj ekonomsko ugostiteljskoj školi, na inicijativu advokatica Vesne i Sonje Čejović, povodom obilježavanja 45 godina od zemljotresa na Crnogorskom primorju i 15 u Akvili, kao i u sklopu aktivnosti povodom Dana planete Zemlje, održano je zanimljivo predavanje profesora Antonia Morettia na temu “Klimatske promjene u istoriji planete Zemlje”.
Profesor Antonio Moretti je docent na Univerzitetu u Akvili, gdje drži nastavu na predmetima Geodinamika i Prirodni rizici. Bavi se istraživanjima i širenjem naučnog znanja u vezi sa problematikom povezanom sa prirodnim faktorima, posebno geološkim, koji utiču na velike klimatske varijacije, istoriju života na planeti Zemlji i opstanak ljudske vrste. U fokusu njegovih interesovanja su i seizmičke aktivnosti.
Profesor Moretti je upozorio da živimo u vremenu nekontrolisanog globalnog zagrijavanja, što je veoma kompleksan problem.
“Uspjeli smo da uništimo prirodnu ravnotežu i dužni smo da je povratimo. Veoma je važno da znamo kakva će biti klima i tome prilagodimo sve svoje aktivnosti. Političari, odnosno, donosioci odluka, moraju to imati u vidu i raditi na programima borbe protiv drastičnih klimatskih varijacija. Neophodno je rashladiti planetu Zemlju i već se pominju ‘tajni’ projekti poput satelita, koji bi razvili neku vrstu zasjena.
Drugi način bi mogao biti puštanje u vazduh aerosola, odnosno, odbijanje sunčeve svjetlosti uz pomoć reflektora. Jedan od predloga jeste da se aluminijumske ili srebrne čestice, pomiješaju sa gorivom za avione, a zatim ispuštaju u vazduh”, kazao je profesor Moretti, upozoravajući i na drugi globalni problem – podizanje nivoa mora i okeana.
“Naučnici predviđaju da nivo mora može porasti i do 50 m, što će prouzrokovati nestanak mnogih gradova. U Londonu već planiraju novi izgled grada i izgradnju ulica iznad nivoa rijeke, da ne govorim o Veneciji ili drugim primorskim gradovima. Bangladeš je, na primjer, samo jedan metar iznad nivoa mora i svi su izgledi da će on prvi biti pod vodom. Tamo živi milijardu ljudi i sasvim je neizvjesno što će biti sa njima”, izrazio je bojazan profesor Antonio Moretti. Ukazao je i da vještačka proizvodnja klime, odnosno, tzv. “krađa vode iz oblaka”, može prouzrokovati nestašicu vode i hrane u nekim zemljama.
“Radi se o zasijavanju oblaka i ‘krađi’ kiše, što može dovesti do toga da bogate zemlje preusmjere padavine na svoju teritoriju i koriste ih za zalivanje golf terena, a druge zemlje ostanu bez hrane i vode. Ljudi će biti sve više, a hrane i vode sve manje. Bojim se da će ratovi u budućnosti biti vođeni za hranu, a ne za teritorije”, istakao je profesor Moretti, koji je podsjetio na krucijalni događaj u istorijatu planete Zemlje – sudaru dva kontinenta, koji je prekinuo tok okeanskih struja, uslovio topli ekvator i ekstremno hladne polove zemljine kugle. Govorio je i o evoluciji čovjeka , do moderne ljudske vrste.
Opasnost za planetu, kazao je, predstavljaju i gejziri, posebno “super vulkani” koji su jos uvijek nepoznanica za naučnike.
Vesna Čejović je objasnila kako je došlo do saradnje sa čuvenim profesorom, a zatim i dragocjenog prijateljstva.
“Sređujući arhivu svog oca (uglednog barskog inženjera i vršioca važnih društvenih funkcija, Čeda Čejovića, koji je najzaslužniji za postzemljotresnu obnovu Bara) i njegov iscrpni referat povodom obilježavanja trideset godina od katastrofalnog zemljotresa na Crnogorskom primorju, naišle smo na ime profesora Morettija. On je veoma angažovani naučnik u Italiji, koji se bavi proučavanjem zemljotresa i vulkana, prirodnih katastrofa, sa kojima je posebno suočena ova zemlja na Apeninskom poluostrvu. Profesor je doživio i preživio katastrofalni zemljotres u Akvili 2009. godine, u kojem je razorena njegova kuća. ‘Zemljotres je strašni krik, ubija najmilije i ostavlja te bez kuće i doma’, zapisao je profesor Moretti.
Akvila do danas nije obnovljena, uprkos tome što je Italija moćna zemlja i što je dobila sredstva od EU za tu svrhu. Mi smo 1979. godine za samo šest mjeseci smjestili brojne porodice koje su ostale bez krova nad glavom u novoizgrađene objekte, što je izuzetak, nezabilježen na drugom prostoru”, kazala je Vesna Čejović u uvodnom dijelu predavanja, kojem su prisustvovali predsjednik SO Bar Branislav Nenezić, odbornici, direktorka Direktorata za vanredne situacije mr Pera Pavlica Dragišić, predstavnici nevladinog sektora, profesori i učenici SEUŠ-a.
Profesor Antonio Moretti, prije Bara, održao je predavanje na Građevinskom fakultetu u Podgorici (Makroseizmički efekti zemljotresa u Amatrićeu, od avgusta do oktobra 2016. godine, sa posebnim osvrtom na tradicionalno zidane zgrade – razmatranja maksimalnih ubrzanja tla na ovom lokalitetu), a planirano je i u Srednjoj građevinsko – geodetskoj školi na temu “Geološki faktori koji utiču na promjenu klime i istoriju čovječanstva”.
