Iz štampe je nedavno izašla knjiga “Kom, naš dom” kao prvi dio “Komskih priča”, po mnogo čemu jedinstvenog poduhvata u književnosti za djecu i mlade u regionu. Autori su istaknuti pisci: Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić, koji su kroz bajkovitu priču objedinili narodnu književnost, geografiju, istoriju i ekološki značaj Koma (Komova), jedne od najlepših i najinspirativnijih planina na Balkanu.
“Kom, naš dom” pršti od vanvremenskih poruka mladim generacijama, važnim u današnjem otuđenom svijetu – značaju empatije i sloge, prihvatanju drugačijih i drugačijeg..
Knjiga je, povodom Međunarodne nedjelje djeteta, 1. oktobra, promovisana u Biblioteci “Ivo Vučković” u Baru i 4. oktobra na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, a zatim krenula u susret djeci i u drugim gradovima.
Gošća Radio Bara bila je jedna od autora, književnica Sonja Živaljević.
“Istražujući i pišući o crnogorskim planinama, prirodnoj i kulturnoj baštini, a posebno baveći se legendama, koje su moja opsesija, shvatila sam da se Komovi, planina sa tri vrha, izdvaja po mnogo čemu. Saznala sam puno podataka o komskoj vili i drugim mitskim bićima sa planine, koja žive u narodnom predanju. Od legende do bajke je jedan korak, ali moja ideja je čekala do nekih okolnosti koje su se desile ovog proljeća. Kada sam predstavila koncept Velimiru i Žarku, svi smo počeli da pišemo, i sve je u znaku tri – planina sa tri vrha, tri pisca i tri forme, priče, pjesme i romaneskna struktura koja sve to objedinjuje. Radila sam sa puno timova, na brojnim projektima i knjigama, ali nikada nisam osjetila toliku, nemjerljivu, stvaralačku sreću, kao u ovom prethodnom periodu, dok smo radili na knjizi, čemu su doprinjeli i sjajni dječji pisci Velimir Ralević i Žarko Vučinić”, kazala je Sonja Živaljević, koja naglašava da je imala osjećaj da su brojna mitska bića planine Kom – razna plemena, vile, zmajevi, divovi (koje nisu izmislili, već postoje u narodnom predanju) htjeli da ispričaju priču o njima, jer su osjetili da su planina i njihova carstva u opasnosti.
“Prema narodnom predanju, u podnožju Komova živi džinovska aždaja, koju povremeno neki događaj probudi, uzdrma i tada vrhovi Komova počinju da se osipaju i smanjuju. Bića koja žive na Komu saznala su da će kroz srce planine da se buši tunel zbog izgradnje auto puta. Uplašili su se da će se aždaja probuditi i pozvali su nas, pisce, da nešto učinimo. Zajedno sa djevojčicom, jednom od likova u romanu, čiji je otac projektant tunela, uspijevamo da spasimo Komove. Pisci, autori ove nesvakidašnje hronike, veoma su važni likovi u priči – oni su glasnici komskih naroda i bića, i aktivno učestvuju u borbi za očuvanje planine. Imamo i tu poruku – da je uloga pisca nezamjenljiva u razvoju zdravog društva. Kasnije, kada smo već privodili knjigu kraju, saznali smo da je zaista trasa puta pomjerena, a planina spašena”, ispričala je Živaljević, koja je navela da je to samo jedna priča u knjizi sa brojnim likovima, koja tretira i mnoge druge probleme, i one sa kojima su susreću djeca u svom odrastanju, ali i načine kako ih rješavati. U biti, kroz karakterizaciju likova, ulogu vila i čarobnjaka, mogu mnogo da nauče o solidarnosti, empatiji, prijateljstvu slozi i ljubavi. Tako je nastala autentična konstrukcija pripovjedačkog tkiva, ukrašena humorom, pjesmama, nepredvidivim zapletima. Kroz sve se provlači i ekološki aspekt, potreba upoznavanja i očuvanja naše prirode”, objasnila je Živaljević, koja je podvukla da je ideja bila da se čitaocima (djeci i starijima – i za odrasle ovo može biti korisno i zanimljivo štivo) pruži uživanje u dogodovštinama junaka koji žive zajedno na planini, iako su “različiti svjetovi”. Kroz priče, može se mnogo saznati o njenim prirodnim odlikama, vrhovima, vodama, pećinama, flori i fauni, načinu života u dugoj istoriji i vremenu, kroz koje su “krstarili” razni narodi, zavojevači, vladari, duhovnici, umjetnici, pismonoše, tragaoci za blagom…
“Zbog čega i mi ne bismo imali našeg Hari Potera ili Gospodara prstenova, jer, kao što sam kazala na promocijama, mislim da nema zemlje u svijetu koja više po glavi stanovnika ima mitskih bića, zmajeva, divova i vila. Reakcije djece su sjajne. Na promociji u Baru bili su pretežno učenici OŠ ‘Anto Đedović’. Oduševljena sam koliko su bili zainteresovani, postavljali pitanja, davali sugestije i ideje, tako da smo otvorili i mail na koji nam mogu pisati, jer slijedi nastavak knjige, ne samo ove, već i drugih u čijem fokusu će biti neke druge planine, ali i životne vrijednosti. Postavićemo pitanje što je blago, srebro i zlato ili nešto drugo, ali i otvoriti druge važne teme, neophodne za zdravo odrastanje djece, u okruženju koje je zatrovano, ne samo ekološki. Ovako nešto niko nije uradio na Balkanu, uprkos što naše planine kriju nemjerljivo blago, počev od Ilira i Rimljana. To moramo prikazati našoj i djeci iz inostranih zemalja koji su u velikom broju došli da žive ovdje sa roditeljima, a zatim Evropi i svijetu. Planiramo da knjigu prevedemo na strane jezike, kako bi bila dostupna svima, jer mislim da zaista sa ponosom može da bude predstavljena svijetu”, smatra Živaljević.
Knjiga je kvalitetno urađena, sa atraktivnim i šarenolikim ilustracijama, čiji su autori Nikoleta Ćorović i Dimitrije Nedeljković, a štampala je “Art grafika”.
Finansijsku podršku kako bi ugledala svjetlost dana dali su Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu glavnog grada, na javnim konkursima, a doprinos je dala i Turistička organizacija Andrijevice.
