U Kući maslina, u okviru Dana pjesme i pozorišta na Susretima pod Starom maslinom, predstavljena je trilogija „Komske priče“, jedinstven književni projekat koji su tokom tri godine zajednički stvarali Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić. „Kom naš dom“, „Čuvari blaga“ i „Zmajske suze“  donose jednu novu, čudesnu mitološku priču  inspirisanu planinom Kom, njenim prirodnim ljepotama, legendama, predanjima i maštom.

Prva knjiga otvara vrata jednog neobičnog svijeta i prikazuje njegove stanovnike. U drugoj se univerzum proširuje novim junacima i pustolovinama, dok se u završnom dijelu  trilogije, kroz sudbine fantastičnih bića govori o usamljenosti i odnosu prema prirodi.

Da poruke knjige pronalaze put do publike, pokazao je i susret sa djecom, učenicima Osnovne škole „Srbija“ koji su bili najbrojniji posjetioci u konferencijskoj sali Kuće maslina. U neposrednom razgovoru sa autorima, mališani su imali priliku da zavire u njen svijet, upoznaju neke od junaka (vile, ungreve i komkrite) i podijele svoja razmišljanja o različitim temama, između ostalog i o tome šta je za njih pravo blago.

Posebno je upečatljiv bio odgovor jedne djevojčice koja je, na pitanje šta za nju predstavlja blago, jednostavno odgovorila da je to  knjiga. Drugi odgovori podsjetili su da djeca prepoznaju istinske vrijednosti kao što su porodica, ljubav, šuma, priroda…

Govoreći o inspiraciji koja je pokrenula nastanak trilogije, Sonja Živaljević je istakla  da su upravo crnogorske legende i predanja o Komovima bili jedan od najvažnijih izvora nadahnuća.

“Možda su legende bile presudne. Ja jako volim crnogorske legende i skupljam ih godinama. Posebno su mi pažnju privukle one vezane za Komove, naročito priče o vilama, za koje se vjeruje da su na ovoj planini isključivo dobre“, kazala je Živaljević istakavši da su je, pored bogatstva predanja, posebno privlačili neobičan oblik i ljepota Komova, njihova tajanstvenost, ali i osjećaj da se taj planinski prostor vremenom mijenja i nestaje. Upravo su se, prema njenim riječima,  priroda, legende i lični doživljaj zavičaja prirodno povezali u ideju o stvaranju knjiga za djecu.

“Nisam se usuđivala da krenem u tu priču jer ja nisam pisala za djecu i  tek kada su se Velimir i Žarko uključili u sve to, onda su knjige počele da nastaju potpuno prirodno. Bilo je logično i da ih bude tri, i da bude toliko likova, i da bude i ekologije, i da bude angažovanja, jer prva knjiga je sasvim angažovana – zaštititi Komove, voditi računa pri gradnji tunela, odnosno autoputa… Tako da se tu sklopilo mnogo toga i možda je bio pravi trenutak za ‘Komske priče'”, objašnjava autorka.

Simbolika broja tri, koji se provlači kroz cijelu trilogiju, takođe ima posebno mjesto u njenom konceptu.

“Tri vrha jesu početna tačka od koje se krenulo u simboliku, a onda taj simbol otkriva i druge slojeve.  Dakle,  tri vrha Koma, tri autora, tri knjige“, objasnila je Živaljević.

“Komske priče“ ne ostaju samo u svijetu mitova i fantastičnih bića. Njihova važna dimenzija jeste ekološka osviješćenost i poziv na odgovoran odnos prema prirodnom nasljeđu. Autori su željeli da najmlađima približe značaj očuvanja Komova, ali i da kroz različite likove i njihove odnose pošalju poruke o empatiji, saradnji, razumijevanju i prihvatanju različitosti.

“Htjeli smo da djeci uputimo niz poruka. Ekološke poruke su jedan korpus, ali su veoma važne i one koje se odnose na empatiju, saradnju, razumijevanje i prihvatanje različitosti. Željeli smo da pokažemo kako tri različita carstva, odnosno tri tako različita bića, mogu da žive zajedno, da se ne svađaju i ne ratuju“, istakla je Živaljević.

Na pitanje šta ga je privuklo da postane dio ovog zajedničkog stvaralačkog poduhvata, Velimir Ralević je govorio  o potrebi da se u savremenom svijetu, zaokupljenom spoljašnjim sjajem, ponovo okrenemo onome što nosimo u sebi.

“U vremenima kada smo svi stavili svoje duše na izloge, portale i društvene mreže, zaboravili smo šta nosimo u sebi. Jureći za, uglavnom, lažnim sjajem, zaboravili smo na svoja srca, a ona su, u stvari, jedino i najveće blago koje imamo, jer su naše izvorište“, kazao je Ralević.

Rad na trilogiji, prema njegovim riječima,  bio je prilika da se i odrasli, kroz igru i stvaralaštvo, vrate djetetu u sebi, sačuvaju radost odrastanja i ne izgube sposobnost da se svijetu raduju iskreno i neposredno.

“Kroz Komske priče smo se igrali, a kao odrasli ljudi ukazivali na značaj očuvanja djeteta u sebi, na radost odrastanja. Zato se ove priče mogu čitati u svim uzrastima“, poručio je Ralević, naglašavajući da je jedna od najvažnijih želja autora da djeca što duže sačuvaju svoju radoznalost, čistotu i iskrenost.

Treći autor, Žarko Vučinić, govorio je o posebnom stvaralačkom izazovu koji se ogleda u posmatranju svijeta očima djeteta. Upravo je ta perspektiva, kako je istakao, bila razlog zbog kojeg su autori odlučili da i sami postanu likovi u knjigama.

“Mi pišemo zato što želimo da vidimo koliko je lijep svijet djece i da uživamo u njemu. Vi najljepše vidite život svojim očima. Kada pišemo, želimo da budemo kao djeca, da njihove oči budu naše oči“, kazao je Vučinić objasnivši  da su autori željeli da kroz knjige sačuvaju  sposobnost iskrenog divljenja i neiskvarene percepcije svijeta.

“Želimo da i vi, kada jednog dana porastete, sačuvate to srce djeteta u sebi i da gledate prirodu i sve oko sebe najljepšim i najneiskvarenijim očima“, poručio je Vučinić najmlađim čitaocima.

“Komske priče“, saglasni su autori, “ne nude samo čudesne avanture i neobične junake već podstiču djecu da razmišljaju, osjećaju, razumiju druge i prepoznaju neprocjenjivu vrijednost  prirodnog blaga”.

Ilustracije Nikolete Ćorović i dizajn Gojka Mitrovića, dodatno su zaokružili umjetnički identitet trilogije objavljene uz podršku Ministarstva kulture i turističkih organizacija Kolašina i Andrijevice.