Kako dolazi do vršnjačkog nasilja i zbog čega, koje su posljedice, kao i kako se na pravilan način odnositi prema ovom problemu, sve su to pitanja sa prve sjednice Otvorenog parlamenta čija je tema bila prevencija vršnjačkog nasilja. Sjednici koja je održana u Velikoj sali Opštine, pored predstavnika organa lokalne samouprave i odbornika, prisustvovali su učenici barskih osnovnih i srednjih škola, sa profesorima.
Nakon što je predstavio koncept Otvorenog parlamenta, predsjednik Skupštine opštine, Branislav Nenezić kazao je da je prevencija vršnjačkog nasilja goruća tema koju „moramo da rješavamo zajedno“.
„Moramo da utičemo na one koji su pokretači, ali i na žrtve vršnjačkog nasilja. Postoje teme oko kojih se moramo ujediniti, a vršnjačko nasilje je jedna od njih. Nemamo preče stvari od bezbjednosti naših najmlađih sugrađana, a danas smo svjedoci da prijetnje toj bezbjednosti postoje, da su realne i teško predvidive. Format Otvorenog parlamenta pruža nam mogućnost da otvorimo sve teme koje pogađaju naše društvo“, kazao je Nenezić.
Potpredsjednica Opštine, mr Tanja Spičanović istakla je da odrastanje u našem gradu treba da bude prepoznato kao bezbjedno i sigurno.
„Nažalost, slučajevi vršnjačkog nasilja su nešto što često zna da od najradosnijeg perioda u životu unese traumatična iskustva i neprijatne emocije. Jedan od ciljeva današnjeg susreta je da identifikujemo trenutno stanje u oblasti prevencije, a potom i intervencije kada je u pitanju vršnjačko nasilje. I naravno, da predložimo konkretne aktivnosti kako bi stvorili atmosferu saradnje i uvažavanja. Želimo da napravimo podsticajan i kvalitetan ambijent u kojem ćete svi moći da rastete složno, u najljepšim drugarskim relacijama i da prepoznajete svoje afinitete, da razvijate talente i sjutra budete nosioci važnih funkcija u vašem gradu“, navela je Spičanović, uputivši pohvale za koncept Otvorenog parlamenta.
Ona je kazala da su kroz Plan socijalne i dječje zaštite i unaprjeđenja socijalne inkluzije formirali multisektorske radne grupe i s tim u vezi najavila formiranje Opštinskog tima čiji će fokus biti upravo vršnjačko nasilje, a u njegovom radu učestvovaće i učenici.
„Bilo je nekoliko pokušaja i vrlo uspješnih programa da se ova tema na veoma kvalitetan i interaktivan način obradi. Jedan od takvih je i program ’Škola bez nasilja’ koji rezultira nizom veoma upotrebljivih materijala, edukativnih brošura koje su bile zapažene i dale efekat. Svi zajedno kroz iskrenu i otvorenu komunikaciju treba da vidimo šta možemo da uradimo da budemo prepoznati kao sigurna zona. Bar grad bez nasilja, a pogotovo bez vršnjačkog nasilja“, podvukla je Spičanović.
Samostalna policijska inspektorka za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici u Centru bezbjednosti Bar, Alma Hot naglasila je da vršnjačko nasilje kao takvo nije prepoznato u zakonu.
„Maloljetnici su sve češći u vršnjačkom nasilju, imamo puno predmeta na tu temu i radimo sa djecom, ali se često dešava da dođemo do zida. Nailazimo na institucionalne probleme, koje mi kao pojedinci ne možemo rješiti. Nije sankcija sve što je potrebno ovoj problematici, najlakše je izreći kaznu i donijeti odluku shodno Zakonu o maloljetnicima, ali ja i dalje mislim da to nije rješenje. Mnogo sam tužna kao profesionalac i kao čovjek kada je ispred mene maloljetničko lice sa kojim moram da pričam o ružnim stvarima, sa djetetom koje je zalutalo i kojem nema ko pomoći. Zalutali smo po svim osnovima. Često imamo pozive iz osnovnih i srednjih škola da prisustvujemo roditeljskim sastancima. Moje mišljenje je da policiji nije mjesto na takvim mjestima. Moramo se probuditi kao roditelji. U mom radu više puta sam došla do toga da sam u razgovoru sa roditeljima svjedočila oodobravanje postupaka njihove djece. To je ono što nam stvara najveći problem i što nas parališe kao ljude i službenike. Ne možemo pravdati nasilje“, podcrtala je Hot.
Kao jedini pozitivan segment u ovoj problematici ističe izuzetno jaku saradnju između svih institucija.
„Kada se nešto ovakvog tipa desi, svi smo udruženi i na istom zadatku, bez izuzetka. Međutim, kad već dođe slučaj do mene, mislim da smo zakasnili. Sve to treba prvenstveno da se uoči u kući i školi, potom kroz Centar za socijalni rad, ako ništa od toga ne uspije, policija preuzima nadležnost“, objasnila je Hot.
Pedagog i voditelj slučaja u Službi za djecu i mlade u Centru za socijalni rad Bar, Adela Šabović istakla je da je Centar institucija u svojstvu koordinatora svih aktivnosti usmjerenih na adekvatan pristup vršnjačkom nasilju, te da podjednako rade kako sa počiniocem i njegovom porodicom, tako i sa žrtvom vršnjačkog nasilja. Ona je kazala i to da je vršnjačko nasilje posljednjih godina gorući i sve veći problem.
„Uglavnom je više dječaka počinioca vršnjačkog nasilja, a prema našoj statistici u posljednje vrijeme više je djece ispod 14 godina koji su i počinioci i žrtve nasilja. Praksa govori da su najčešće roditelji djeteta koje ispoljava nasilje u vršnjačkoj grupi prezaštićujući ili čak i zlostavljajući. Rizični faktori vršnjačkog nasilja su porodično okruženje, same osobine djeteta, školska sredina, a veliki je uticaj i medija. Djeca koja su emocionalno zanemarena ili izložena emocionalnom nasilju, alkoholizmu nekog člana porodice, nasilju u porodici, kasnije tokom razvoja ispoljavaju neprilagođenost zahtjevima škole i društva, ne poštuju autoritete, nemaju srtah od kazni“, pojasnila je Šabović.
Viša savjetnica III za prevenciju bolesti zavisnosti u Sekretarijatu za sport i mlade, Jana Šekularac kazala je da vršnjačko nasilje nije samo jednostavan čin agresije, već da je to kompleksan problem kojim mora da se pozabavi cjelokupno društvo.
„Prevencija je kolektivna odgovornost, ona prelazi odgovornost jedne institucije, prevenciji vršnjačkog nasilja potreban je sistematski pristup. Kažnjavanje pojedinca nije način kako da riješimo problem. Potreban je kontinuirani rad sa porodicom i vršnjačkim grupama. Ne postoje razlozi koji mogu opravdati vršnjačko, niti bilo koji oblik nasilja“, objasnila je Šekularac, a poseban osvrt dala je na sajber nasilje.
„Priroda tog nasilja može biti različita – od uznemiravanja do lažnog predstavljanja, izbacivanja neadekvatnih sadržaja. Društvene mreže su plodno tlo za vršnjačko nasilje. Jedna od ključnih stvari koja utiče na nivo slobode da se vrši nasilje je anonimnost – krijemo se iza slike i lažnog profila, jer mnogo je lakše na taj način iskazati neke stvari. Inhibicija nema. Sadržaj koji se nađe na internetu se širi brzo, ima veliki doseg, ali važno je znati da sve što objavimo, ostaje. A postovi kojima nekog vrijeđamo imaju posljedice na nečije mentalno i emotivno zdravlje. Samo zajedničkim radom možemo da učinimo ovo društvo boljim. Dakle, podizanjem svijesti, uticanjem na jačanje osjećanja empatije prema drugima, osnaživanjem mladih, umrežavanjem ustanova, možemo da utičemo na to da u ovom društvu nema nasilja“, decidna je Šekularac.
Nakon uvodnih izlaganja, uslijedila je veoma bogata diskusija u kojoj su učenici osnovnih i srednjih škola pokazali da i te kako znaju šta je vršnjačko nasilje. Prvi za riječ se javio jedanaestogodišnji Nikša Lukšić iz OŠ „Kekec“, kojem je potom Nenezić ustupio mjesto predsjednika Skupštine opštine. Pažnju je izlaganjem privukla je učenica OŠ „Anto Đedović“ Matea Šćekić, koja je posebno za ovu priliku sama pripremila edukativne flajere i podijelila ih okupljenima. Nenezić je predložio da Matea bude članica Opštinskog tima u čijem će domenu biti vršnjačko nasilje.
Pored njih, o vršnjačkom nasilju govorili su još Ajla Alibabić, Sava Objetkov, Uma Tomčić, Milena Popović, Anja Knežević, Samra Tombarević, Maša Lekić, Anđelija Đurković i Anja Novaković. Djeca su pokazala da odlično poznaju profil nasilnika, kao i da je glavni korjen problema u porodici. Smatraju da je za prevenciju vršnjačkog nasilja najbitnije organizovati radionice sa djecom, ali i roditeljima, da svaka škola ima psihologa i pedagoga koji će se istinski posvetiti djeci i komunikacija između roditelja i nastavnika.
Jedna od govornica kazala je da je i sama bila žrtva vršnjačkog nasilja, ali da ni u jednom momentu nije pomislila da ćuti o tom problemu. Kako je istakla, odmah je nasilje prijavila roditeljima i školi, a problem je ubrzo riješen, stoga je poručila vršnjacima da nikako ne ćute.
Vidno oduševljena dječjim stavovima o vršnjačkom nasilju, inspektorka Hot dala je osvrt na njihova izlaganja.
„Ostala sam bez teksta poslije svega što su rekle ove mudre male glave. Nijedno izlaganje djece koja su bila na ovom mjestu nije nešto što je njihova imaginacija, oni su detektovali svaki problem koji mi imamo u društvu. Svako izlaganje je predmet na kojem sam radila. Sve što su rekli je velika istina i nešto sa čim se mi kao društvo susrijećemo“, istakla je.
Nakon diskusije, predsjednik SO Branislav Nenezić kazao je da je danas otvorena veoma važna tema.
„Čuli smo dosta o sajber napadu, sandučetu povjerenja, ali ono što je meni zaparalo uši je porodica. Najvažnije stvari su kancelarija za pomoć roditeljima, porodica, sredina i kažnjavanje, ali nikako fizičko“, objasnio je. On je pozvao djecu da na pet dana isključe sve društvene mreže i zadao im zadatak – da pet dana zaredom zapisuju pet stvari koje ih čine srećnim, istakavši da će na taj način uvidjeti da im telefoni i društvene mreže nisu potrebni za sreću.
Učešće u diskusiji uzeli su i odbornici Lazar Macanović, Vesna Drašković, Nikica Purlija, Jelena Dabović, Tanja Bokan i Marko Stoiljkov.
