U okviru manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, sinoć je u Galeriji “Velimir A. Leković” održana tribina pod nazivom “Kultura je ženskog roda” posvećena značaju i uticaju žena u kulturnom životu, kako u tradicionalnom, tako i u savremenom društvu.

Na početku programa obratio se Mirsad Rastoder, novinar i predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća. On je u uvodnom izlaganju postavio temelj diskusije, istakavši koliko je važno približiti bošnjačku kulturu onima koji ne poznaju njenu vrijednost.

“U okviru ovog programa imali smo već tri zapažene tribine ‘Kultura je ženskog roda’. Smatram da je kultura možda najveća naša vrijednost koju možemo preporučiti i budućnosti, oslanjajući se na ono što su naši prethodnici stvarali”, kazao je Rastoder.

U nastavku tribine govorile su dr Sajma Ademović iz Tuzi, autorka više naučnih radova i profesorica na UDG, dr Anastazija Miranović iz Bara i Kenana Strujić Harbić iz Pljevalja, poslanica u crnogorskom parlamentu i članica Ženskog kluba. Ulogu moderatorke imala je Selma Rastoder Skenderović.

U skladu sa profesionalnim opredjeljenjima i djelovanjima, kako privatnim tako i poslovnim, učesnice su ukazale na važnost kulture kao ključnog oblika izražavanja identiteta i slobode. Razgovarale su o njenom segmentu koji se tiče umjetnosti, ali i onom koji obuhvata stil života, sisteme vrijednosti, tradicije i uvjerenja. Bilo je riječi i o načinima na kojima žene oblikuju društvo, ali i obratno. 

Na pitanje kako su žene predstavljene kroz istoriju umjetnosti u našim krajevima i kako se kroz umjetnost izražavala njihova društvena uloga, dr Anastazija Miranović je odgovorila da su kroz umjetnost mahom prikazivane kroz stereotipe majke, sestre, domaćice, ali i kao simboli ljepote i zabave.

“Mi smo tu da mijenjamo način prikazivanja. Prikazi žena u umjetnosti na našim prostorima najčešće su bili idealizovani ili simbolični – žene kao majke, mučenice, narodne heroine, ili pak, kao objekti ljepote i inspiracije. Rijetko su prikazivane kao stvarne individue sa sopstvenim glasom i iskustvom. Takvi prikazi često odražavaju patrijarhalni pogled na ženu i društvene uloge koje su joj bile namijenjene. Međutim, u poslednjim decenijama svjedočimo značajnom pomaku – sve je više žena koje same stvaraju, izlažu, kuriraju i teoretišu o umjetnosti. U Crnoj Gori danas postoji snažna scena savremenih umjetnica koje se bave temama identiteta, feminizma, memorije i društvene nepravde – bilo kroz vizuelne medije, performans, instalaciju ili multimedijalne forme. Ipak, još uvijek postoji potreba za većim institucionalnim priznanjem, podrškom i otvaranjem prostora za ženske perspektive – kako u muzejima, tako i u obrazovnoj i kulturnoj politici”, poručila je dr Miranović i istakla da “na današnjoj likovnoj sceni ima mnogo talentovanih i kvalitetnih ženskih rukopisa, izvanrednih umjetnica koje idu u korak s vremenom.

“Bilo gdje na svijetu da se sada pojavi neka naša umjetnica, referencama može da parira i potpuno jednako stoji na tim scenama. Jedino ostaje nepoznato koliko žene imaju uslova da se ovdje ostvare na tom polju”, kategorična je ona.

Kenana Strujić Harbić otvoreno je govorila o duboko ukorjenjenim predrasudama, koje i dalje oblikuju položaj žena u društvu.

“Nažalost, još živimo u društvu u kom kažu da nismo dovoljno jake, nismo dostojne, pametne da sjedimo za stolom za kojim se odlučuje. Vjerujte mi da nije tako. Odgovorno kažem da u jako puno zemalja u kojima su žene premijerke, predsjednice skupština, predsjednice država, mnogo bolje funkcioniše kompletan system, nego u zemljama u kojima je muškarac na čelu”, akcentovala je Strujić Harbić.

U završnom obraćanju, dr Sajma Ademović se osvrnula na svakodnevne izazove sa kojima se žene suočavaju u javnom prostoru, posebno u sferi politike, naglasivši ozbiljnost problema i potrebu za konkretnim rješenjima.

“U Crnoj Gori se žene brutalno napadaju kada ne dijele mišljenje, naročito u politici. Često se nađem u situaciji da analiziram i pokušam da pronađem rješenje, odnosno neki mehanizam kojim bismo mogli sistemski da promijenimo, da jednostavno isključimo tu praksu i time utičemo na odbranu dostojanstva svake žene”, naglasila je ona.

Organizatori su i ovom tribinom željeli da istaknu poštovanje koje imaju prema ulozi žene u očuvanju i razvoju kako bošnjačke, tako i šire građanske kulture Crne Gore, naglašavajući potrebu za njenim snažnijim pozicioniranjem u savremenom društvu i zaključujući da ne postoji oblast koja ne može nositi žensko ime.

Program je podržan od strane Fonda za zaštitu ostvarivanja manjinskih prava i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.